ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) MISA VEČERE GOSPODNJE U KATEDRALI SV. STOŠIJE Puljić: “Osjećaj za svetost ne možemo razvijati na ulici. Potreban je prostor koji nas sili da dublje razmišljamo, da osjećamo blizinu Božju”
Misu Večere Gospodnje na spomen ustanovljenja svete euharistije i svećeništva na Veliki četvrtak, 14. travnja, u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić.
„Sveta liturgija Trodnevlja bogata je riječima i gestama. Parafrazirao bih riječi koje je zapisao evanđelist Ivan, a pripisao Isusu da ih kaže nama, pa bih sebe i vas zapitao: Razumijemo li ovo? Razumiješ li, brate i sestro, veličinu i svetost dana svetoga Trodnevlja? Razumijemo li što to Isus želi od nas? Razumijemo li milost odabranja da možemo sudjelovati u toj svetoj liturgiji i biti nazočni kod Isusove večere“ potaknuo je mons. Puljić, istaknuvši da se čin kojega je Isus učinio na Posljednjoj večeri ne tiče samo našeg razuma.

„Ovdje se traži malo više, osjećaj za svetost, za svetinju. Traži se osjećaj koji se ne može dokučiti samo riječima i umom, nego mora se i srce upotrijebiti. Moraš stati i diviti se otajstvu, kako bi razumio. Hvala ti, Bože, što si ostao među nama, neshvatljiv, ali dohvatljiv. Hvala ti što osjećamo da nismo sami kad si ti s nama. Osobito ti hvala što si nam dao mogućnost da sudjelujemo u tom otajstvu kojega ne shvaćamo, „ali po jakoj vjeri znamo što van reda biva tu““ rekao je nadbiskup Puljić.
Osjećaj za svetost „ne možemo razvijati na ulici, u trgovini, u prostorima gdje je buka. Potrebno je naći se u nekom prostoru, mogu to biti obitelj, neko društvo, ali koje nas sili da malo više razmišljamo, dublje, da osjećamo blizinu Božju. Euharistija nas povezuje s Kristom, ona je nepresušni izvor našeg vjerničkog života, svećeništva i obiteljskog života“ rekao je mons. Puljić, preporučivši u molitve i zadarskog nadbiskupa koadjutora Milana Zgrablića koji će uskoro biti pomazan u zadarskoj prvostolnici i „poslan izvršiti zadatke koje Crkva od njega očekuje“.

Nadbiskup Puljić potaknuo je da „zaufanije i žarče molimo neka u Zadarskoj nadbiskupiji uvijek bude dovoljan broj svećenika koji će dijeliti svete tajne, slaviti euharistiju i upućivati ljude na put spasenja. Ove godine imamo, hvala Bogu, tri kandidata za svećeničko ređenje, ali dolaze godine kad nećemo imati nikoga. Ne smijemo ostati hladni. Moramo upirati svoje molitve prema nebu i činiti sve da Crkva ne ostane bez svećenika. Kako je tužno čitati, slušati ili doživjeti pojedine zemlje koje muku muče s nedostatkom svećenika. Njemačka, Francuska i druge zemlje gdje je manjak zvanja. A to je prijeka potreba da Crkva raste. Crkva ne može bez svećenika, kao što svećenici ne mogu bez euharistije“ poručio je mons. Puljić.
Istaknuvši da povijest spasenja u euharistiji nalazi svoj vrhunac i smisao, nadbiskup je rekao kako slavljem euharistije ispovijedamo vjeru u Kristovu trajnu i stvarnu nazočnost među nama. „Crkva je to stoljećima vjerovala, ispovijedala, čuvala i branila euharistiju. Jer Crkva slavi euharistiju i od euharistije živi. Stoga je upravo na Posljednjoj večeri Isus po euharistiji odlučio ostati s nama i među nama: ‘Ovo činite meni na spomen’“ rekao je mons. Puljić.
„Svaki put kad slavimo misu, mi to obnavljamo, po odredbi Isusovoj. Svjesni da nismo dostojni, ali znamo da bez euharistije ne možemo. Isus koji je prošao zemljom čineći dobro, tu je, među nama. I nastavlja živjeti među nama. I spreman je svakog trenutka prosvijetliti nas, pomoći nam, ojačati nas, blagosloviti, posvetiti, utješiti: ‘Dragost je moja biti sa sinovima ljudskim. Ostanite u mojoj ljubavi’. Kako prekrasne navještene riječi Ivana, koji je ušao u to otajstvo. Kaže, Bogu se jako sviđa biti među nama. Jer zna da ga trebamo. Onda nas moli, ‘Ostanite u meni’“ rekao je zadarski nadbiskup.

Od svetoga i svečanog trenutka kad je Isus na Posljednjoj večeri rekao da uzmemo i jedemo i pijemo njegovo tijelo i krv Novoga saveza, „obnavlja se Isusova muka svaki put na nekrvan način kada slavimo misu. Teče u nama novi Božji život koji nam je Krist zaslužio svojom mukom, smrću i uskrsnućem. Od toga Crkva živi. Isus, zaklano janje, leži na oltaru, ali uvijek živo janje Božje koje oduzima grijehe svijeta“ rekao je mons. Puljić.
Na Veliki četvrtak kada je Isus slavio s apostolima svoju posljednju pashalnu večeru, „rekao je nešto što je, vjerujem i apostole u srce dirnulo: „Svom sam dušom čeznuo ovu Pashu blagovati s vama, prije smrti. Jer, kažem vam: neću je više blagovati dok se ona ne završi u Kraljevstvu Božjem“.

Euharistija i svećenički red ustanovljeni su te svete večeri, stoga su sudbinski povezani. Zato se kaže da je svećeničko zvanje euharistijsko. Svećenik se stavlja na raspolaganje Bogu da preko njega i njegove službe preobražava svijet i ljude. Ivan je to osobito naglasio kad je tumačio obred pranja nogu. Svećeništvo je sveta služba“ rekao je propovjednik, istaknuvši da se po euharistiji događa čudesna preobrazba čovjeka, povijesti i svemira.
„To je božanska pretvorba koja nadilazi vremena i prostore a vidljiva je u znakovima i obredima mise koja krijepi svećenike i vjernike. Dok spominjemo Isusovu Posljednju večeru, zahvalimo Bogu za dar euharistije i za dar svetoga svećeničkog reda. Zahvaljujemo što nam je Isus pod znakovima kruha i vina ostavio samoga sebe“ potaknuo je nadbiskup.

„Neposredno pred dramu suočenja sa snagama zla i smrti, u trenutku odlučnog prijelaza iz ropstva i smrti u slobodu i život, Isus nam ostavlja simbole vjernosti i ljubavi. Svakog dana od toga nezaboravnoga četvrtka uvečer, okuplja se zajednica Božjeg naroda prisustvovati i slaviti jedinstvenu gozbu ljubavi i bratskog zajedništva, gozbu lomljenja kruha i zahvaljivanja. Taj spomen čin je najdraža i najdragocjenija uspomena koja najavljuje novo vrijeme, novo nebo i novu zemlju koji započeše u činu sebedarja na Veliki četvrtak, za vrijeme upravo te nezaboravne večere Gospodnje. To slavimo, s radošću spominjemo i kličemo Velika nam djela učini Svesilni“ poručio je nadbiskup Puljić.

Nakon mise, nadbiskup je prenio Sveto Otajstvo u ‘Božji grob’. Puk je ostao u molitvi i klanjanju, a pridružio im se i mons. Puljić. Katedralni zbor sv. Stošije pod vodstvom mo. Žana Morovića predvodio je pjevanje Gospinog plača.
Ines Grbić






























ZADAR / ŽUPANIJA
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak 5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!
„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.
Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.
Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.
Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju:



















ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.




