Prigodnim programom „Marulić u Klasičnoj gimnaziji Ivana Pavla II. Zadar – 500 godina Judite“ učenici i profesori Klasične gimnazije Ivan Pavao II. Zadar obilježili su u utorak, 22. ožujka na Trgu Serdara Stojana Jankovića ispred svoje škole u Zadru Godinu Marka Marulića.

Klasična gimnazija Ivana Pavla II. Zadar prepoznata je na državnoj razini za prigodno obilježavanje Marulićeve godine jer su upravo toj školi Agencija za odgoj i obrazovanje i Društvo profesora hrvatskoga jezika povjerili da prigodnim programom obilježi Godinu Marka Marulića ina državnoj razini. 

„Ponosni smo da je i Zadar Marulićev grad“ poručili su gimnazijalci tijekom večeri, istaknuvši  povezanost Zadra s važnim djelom Judite.

Sadržaj prigodnog programa napisala je Mirela Zubčić, prof. Hrvatskog jezika u Klasičnoj gimnaziji, uz suradnju Damira Sikirića, također prof. Hrvatskog jezika u Gimnaziji. Kroz program su vodili učenici Nika Radetić i Petar Lisica. Tijekom večeri gimnazijalci su predstavili Marulića i autentičnom recitacijom Marulićevih stihova, istaknuli su u čemu je njegov značaj i mjesto u hrvatskoj i europskoj književnosti.

„U Zadru kao važnom i najstarijem humanističko – renesansnom središtu Marulić je imao svoje čitatelje. Nije slučajno da se i sada u Znanstvenoj knjižnici Zadar kao raritet čuva jedan od dva primjerka prvog izdanja Judite i devet Marulićevom rukom ispisanih heksametara, a u Državnom arhivu Zadar Marulićeva vlastoručno napisana oporuka“ istaknula je prof. Zubčić.

Akademija je počela emitiranjem audio snimke ‘Iz posvete Juditi’. Tom Marulićevom posvetom počinje Judita, prvi umjetnički ep u hrvatskoj književnosti napisan 1501. na starohrvatskom čakavskom jeziku u dvostruko rimovanim dvanaestercima. Marulićevo središnje djelo Judita je kamen temeljac hrvatske književnosti. Judita je objavljena u Veneciji 1521. godine. Za Marulićevog života doživjela je tri izdanja u 18 mjeseci, čime se već tada potvrđuje značajno mjesto hrvatske kulture u europskim okvirima. Većina Marulićevih djela prevedena su na svjetske jezike, čitana su širom svijeta i postala su prvi svjetski bestseleri. Neka su tiskana više od sedamdeset puta.

Marko Marulić je klasik i otac hrvatske književnosti koji je prepoznat i izvan hrvatskih granica kao istaknuti predstavnik europskog humanizma i renesanse. Napisao je brojna lirska, epska, dramska i teološka djela, pisana na hrvatskom, latinskom i talijanskom. Najznačajnija djela su De institutione bene vivendi per exempla sanctorum – Upućivanje u čestit život po primjerima svetaca; Evangelistarium – Evanđelistar; Quinquaginta parabolae – Pedeset priča; De humilitate et gloria Christi – O poniznosti i slavi Kristovoj; Davidijada, Tužen’je grada Hjerozolima, Judita, Suzana i druga.                  

Gimnazijalci su istaknuli da su Marulićevu Instituciju i Evanđelistar čitali sveci Franjo Ksaverski, Franjo Saleški, Ignacije Lojola, francuska kraljica Margareta Navarska, engleski kralj Henrik VIII., njegov kancelar Thomas Moore i mnogi drugi.

Marulić je rado isticao domoljublje i očitovao ga u svojim djelima te je svom imenu dodao Spalatensis Delmata, Splićanin Dalmatinac. Vrijeme između 15. i 16. st. u kojem je živio nesigurno je povijesno razdoblje, osobito nakon Krbavske bitke kad se turska osvajanja približavaju Splitu. U mnogim djelima Marulić je očitovao humanističko zanimanje za povijest te domoljubnu zabrinutost zbog osmanskih osvajanja i razjedinjenosti kršćanske Europe. Zato je uputio potresan apel za opće ujedinjenje kršćana u obliku poslanice papi Hadrijanu VI. te je ispjevao poznatu Molitvu suprotivu Turkom čije je odlomke recitirao učenik Niko Nikić.

„U želji da ohrabri Splićane i građane drugih dalmatinskih gradova da se odupru osmanlijskoj opasnosti, Marulić je napisao prvi hrvatski umjetnički ep Juditu. Na biblijsko-vergilijanskim temeljima slijedi naše srednjovjekovne pjesnike začinjavce na čakavskom narječju. Ep alegorijski prikazuje starozavjetnu priču o židovskoj junakinji Juditi koja svojom hrabrošću spašava rodni grad Betuliju od asirsko – babilonske opsade. Mlada i pobožna udovica Judita, s pouzdanjem u Boga odlazi u asirski logor, ljepotom i rječitošću zavodi moćnog vojskovođu Holoferna te mu nakon pijane noći odsiječe glavu njegovim mačem i spasi Betuliju“ rekla je prof. Zubčić. Ključne dijelove epa izveo je učenik Petar Brnin.

Da je Juditina poruka namijenjena svim uzrastima pokazali su i učenici 5. razreda Katoličke osnovne škole Ivo Mašina čiju je recitaciju Slikovnica Judita pripremila učiteljica Ivana Sučić.

Osim u Juditi, Marulić u brojnim pjesničkim stihovima promišlja o svijetu. Poput čovjeka njegovog vremena i sami se ponekad u našem svijetu susrećemo s njegovim sjenama, varkama i kušamo njegovu ispraznost. „Svit je tašćina. Tašćina od tašćin i sve je tašćina, ovi svit jest osin i magla i hina“ pisao je Marulić. Uz poruku da „čovjekovu tamu obasjavaju zrake svjetlosti zvijezde Danice, naše nebeske majke Divice Marije“, učenica Ema Skroče recitirala je Marulićevu pjesmu Divici Mariji.

U mislima na stradale u Ukrajini, izmoljena je molitva sv. Ivana Pavla II. za mir u svijetu.

Marulić je bio izvrstan poznavatelj Biblije, poznat po svetačkom životu i kršćanskim krepostima. Bio je pripadnik duhovnog pokreta Katoličke Crkve Devotio Moderna i smatra se prototipom modernog laika.

Marulić je bio svestrani erudit. Zanimao se za povijest, politiku, arheologiju, epigrafiku. Bavio se slikarstvom, izrađivao drvoreze, napisao je prvi turistički vodič o Splitu. Smatra se i tvorcem riječi psihologija, da je upravo Marulić prvi upotrijebio termin psihologija. Prvi je preveo dijelove Danteove komedije na latinski, prvi je prevodio Petrarcu na hrvatski jezik.

Nadahnuti Marulićevim kršćanskim humanizmom koji nije zaboravljao potrebe čovjeka, učenici su organizirali humanitarnu akciju za deveteročlanu obitelj Torić. Na štandu su se mogle kupiti rukotvorine učenika Klasične gimnazije i učenika Katoličke OŠ Ivo Mašina.

Posjetitelji su davali novčani prilog za rukotvorinu, a zauzvrat su izabrali učenički rad na temu korizme i Uskrsa. Prikupljenim sredstvima pomogla se obitelj Matea Torića, samohranog oca osmero djece čija je mlada supruga preminula od zloćudne bolesti. Tata Mateo zahvalio je u ime djece Klasičnoj gimnaziji i svima „na dobročinstvima i ljubavi koju su im pružili, dajući im tako vjetar u leđa“.

Skladbu Etida iz opusa 72. br. 2 u g – molu za glasovirom je izvela učenica Veronika Višnjić. Jeronim Peša za saksofonom izveo je skladbu Spiritual et danse exotique, Jeana Avignona.

Školski zbor pod vodstvom Grge Ivkovića izveo je pjesmu Neka cijeli ovaj svijet iz mjuzikla Jalta, Jalta.

Među posjetiteljima je bio i zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Izrazio je „osjećaj ponosa i zahvalnosti Bogu za Marulića kao velikog znanstvenika, književnika, rodoljuba, što pripadamo istom narodu kojem je Marulić pripadao i kojega je puno volio. To se vidi i u djelu Judita u kojem je prikazao ondašnje stanje opasnosti za Hrvatsku i za Europu te je pokazao koliko ima pouzdanja u transcedenciju, u Boga i ima želju da zavlada mir u svijetu“ poručio je mons. Puljić. Rekao je da je ponosan na učenike Klasične gimnazije što su posvetili toliko vremena proučavanju toga našeg velikog sina. Čestitao je učenicima na izvedbama i raznolikosti njihovog kulturno – glazbenog programa.

Najavljeno je da se školske godine 2022./2023. Klasična gimnazija Ivan Pavao II. povećava za jedno odjeljenje. Uz postojeći klasični program, u školi će biti otvoren i jedan opći gimnazijski smjer. 

U događaju su sudjelovali učenici i njihovi roditelji, profesori, dr. don Ante Sorić, ravnatelj Klasične gimnazije, don Roland Jelić, ravnatelj Katoličke osnovne škole Ivo Mašina i don Ante Dražina, ravnatelj Nadbiskupskog sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru.

Nakon programa na Trgu, posjetitelji su razgledali izložbu učeničkih radova na prvom katu Gimnazije o temi Marulića.

Marulić, uomo universale, svestrani renesansni čovjek, nadahnuo je učenike, profesore i djelatnike Klasične gimnazije Ivana Pavla II. koji su, potaknuti brojnim Marulićevim talentima, u Marulićevoj godini više istraživali o njegovom životu i stvaralaštvu.

Značajnu obljetnicu Marulićevog prvotiska Judite gimnazijalci su obilježili na školskoj razini u nastavi tijekom cijele školske godine. U školskom međupredmetnom i interdisciplinarnom projektu pod nazivom Marko Marulić – hrvatski i svjetski stvaralački genij klasičari su provodili školske i izvanškolske aktivnosti po pojedinim predmetima.

„Htjeli smo da učenici vide da je Marulić zaista stvaralački genij, ne samo hrvatski, nego i europski i svjetski genij, kako smo i naslovili naš projekt. Mi smo zahvaljujući Maruliću i drugim našim književnicima već tada bili dio europske kulture, dio Europe. I danas to dokazujemo, ali te činjenice su očigledne upravo s obzirom na vrijednu hrvatsku književnu baštinu“ istaknula je prof. Zubčić.

Gimnazijalci su uočili važnost Marulića u mnogim područjima te su u sklopu toga projekta njegovo stvaralaštvo prikazali u različitim područjima.

Produbljivali su proučavanje Marulićevih književnih djela, scenski ih interpretirali, prevodili na strane jezike, upoznali vrijeme u kojem je živio, izrađivali stripove, panoe, plakate, razmatrali njegove moralne upute, povezali ih sa životom mladih danas. Neke su predstavili u preklopnim podsjetnicima, slikali su, radili iluminacije.

Na satovima Hrvatskog jezika učenici su produbljivali znanje o Marulićevom književnom stvaralaštvu, pojedinačno i skupno interpretirali su dijelove Judite, scenski ga uprizorili. Učenici su savladali i jezičnu barijeru. Judita je prepjevana na suvremeni Hrvatski jezik pa su se poslužili i tim prepjevom, ali su i u izvorniku čitali Juditu na splitskoj čakavštini 16. st.

Čitanje Judite na staroj hrvatskoj čakavštini učenicima je „daleko, ali nije strano. Zahvaljujući našim kurikulumima i programu učenici su upoznati s Marulićem, mi smo Juditu osuvremenili, prevodili, radili smo stripove, pirografiju. Tako smo doveli Marulića i Juditu u 21. st.“ rekao je prof. Sikirić, istaknuvši da je Marulićeva Judita i danas aktualna. „Situacija gdje se jedan mali narod suprotstavlja velikom narodu aktualna je opet sada, nažalost, u ratu u Ukrajini. Povijest se, nažalost ponavlja. Drugi su narodi posrijedi, ali ista je situacija, kao što je opisana u Juditi. Uz Božju pomoć, nadamo se miru“ poručio je prof. Sikirić.

Gimnazijalci su radili stripove o temi Judite i Davidijade na hrvatskom, latinskom,  talijanskom  i engleskom jeziku. Prevodili su odlomke Judite na engleski i talijanski i prikupljali podatke o Marulićevim prijevodima na svjetske jezike.

U nastavi Latinskog jezika proširili su znanja o hrvatskim latinistima. U enigmatskim aktivnostima stvarali su i rješavali rebuse, slagalice, križaljke, čitali odlomke iz Marulićevih latinskih djela. Potaknuti načinom kako je pisao i Marulić, pisali su i vlastite stihove s akrostisima.

U Glazbenoj umjetnosti istraživali su glazbena zbivanja hrvatske i europske renesanse. U sklopu Povijesti upoznali su povijesni kontekst Marulićevog vremena i izradili pano o temi turskih osvajanja u Hrvatskoj.

Na Vjeronauku su saznavali o Maruliću kao teološkom piscu koji jenaglašavao unutarnju pobožnost i nasljedovanje Krista u muci i poniznosti te su radili preklopnike s Marulićevim mislima koje su aktualne i danas.

Učenici su upoznali njegove moralne upute i razmatrali o mogućnostima primjene na život mladih danas. Izradili su i prigodne straničnike.

Informatička znanja primijenili su u digitalnoj izradi plakata o temi Marulića. U radionici Likovne umjetnosti slijedili su tragove Marulića slikara, rukom su ispisivali i iluminirali odlomke Marulićevih tekstova, Judite, Davidijade i Molitve suprotive Turkom.

Školska knjižnica potaknula je izradu pirografskih uradaka. To je gravura u drvu na temu Marulićeve biografije, jer i Marulić se bavio drvorezom.

Učenici su posjetili Znanstvenu knjižnicu  i Državni arhiv Zadar, gdje su se upoznali s važnim Marulićevim raritetima.

Obilježavanje Godine Marka Marulića počelo je u Marulićevom rodnom Splitu, a zatvaranje Godine će biti u travnju u Zadru. Osim na školskoj razini u obilježavanju Marulićeve godine, Klasična gimnazija Ivana Pavla II. Zadar aktivno će sudjelovati i u središnjoj proslavi zatvaranja Marulićeve godine u Zadru.

„Ponosni smo i radosni zbog toga. Obilježavanje Marulićeve godine na razini grada Zadra je 20. travnja, a završetak Marulićeve godine na državnoj razini održava se 21. travnja u Znanstvenoj knjižnici Zadar gdje ćemo pokazati sve što smo radili u sklopu projekta na školskoj razini, u što su se uključili naši profesori u Gimnaziji. Judita je suvremena. Marulić je suvremen. Marulićeva poruka je univerzalna za sve prostore i za sva vremena. Judita toliko toga i danas ima reći svakom čovjeku, našim mladima, o smislu života. Judita je poticaj na smisleni život. Ona je poticaj da ono što radimo ne radimo samo za sebe, nego da radimo i za opće dobro. To je i u skladu s motom naše Gimnazije, da gradimo, ‘Stvarajmo zajedno bolji svijet’.

Povodom 500. godišnjice tiskanja Judite, Hrvatski sabor je 9. travnja 2021. donio Odluku o proglašenju 2021. Godinom Marka Marulića.

Ines Grbić