Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

Sveučilište u Zadru s europskim partnerima pokrenulo studij Biotehnologija mora

Objavljeno

-

Sveučilište u Zadru s partnerima iz EU CONEXUS alijanse pokrenulo je diplomski studij Biotehnologija mora koji je odabran od strane Erasmus+ programa Erasmus Mundus Joint Masters (2022. – 2027.) za financiranje od 2022. do 2025. godine. To u praksi znači da će u navedenom razdoblju biti dostupno više od 20 stipendija po godini za najbolje kandidate iz cijelog svijeta za upis na navedeni program.

Mjesečna stipendija za studente će iznositi 1.400 €, a njena svrha je doprinos plaćanju troškova koje ima korisnik stipendije, a koji se odnose na sudjelovanje u programu, troškove putovanja i životne troškove za vrijeme studija. Stipendirani studenti također ne plaćaju ni troškove školarine studija već će za njih školarinu pokrivati Erasmus+ program.

Erasmus Mundus združeni studiji visoko su integrirani diplomski programi kreirani na temelju internacionalnog partnerstva institucija visokog obrazovanja koje zajednički izvode program.

Kroz potporu ovim združenim programima EU ima za cilj podupirati izvrsnost i internacionalizaciju sudjelujućih institucija te uključivanje najboljih studenta iz cijelog svijeta u ove prestižne studijske programe.

Združeni diplomski studijski program Biotehnologija mora je multidisciplinarni program pripremljen u okviru EU CONEXUS alijanse, jednog od prvih transnacionalnih europskih sveučilišta, kojeg je Sveučilište u Zadru dio. U akreditaciji programa primijenjen je europski pristup prema kojemu je postupak vrednovanja provela francuska agencija za akreditaciju studijskih programa Hcéres. Program studentima pruža visoko kvalitetno interdisciplinarno obrazovanje izgrađujući njihove profesionalne kompetencije u području biotehnologije mora. Ovaj studijski program pripremljen je u suradnji s ključnim dionicima iz područja plave biotehnologije kako bi odgovarao stvarnim potrebama sektora.

Trajanje studijskog programa je dvije godine (četiri semestra), a završetkom studija student stječe 120 ECTS bodova, te diplomu svih sveučilišta uključenih u izvođenje programa. Prvi semestar studija studenti će polaziti na Katoličkom sveučilištu Valencija (Španjolska), a drugi semestar na Sveučilištu La Rochelle (Francuska). Na početku trećeg semestra studenti će birati jednu od četiri ponuđene specijalizacije (Inovativni bioproizvodi za budućnost, Plava biomasa, Morska biorafinerija, Biotehnologija u akvakulturi) te će sukladno odabranoj specijalizaciji treći i četvrti semestar uz navedena sveučilišta studenti moći polaziti na Sveučilištu u Zadru, Poljoprivrednom sveučilištu u Ateni (Grčka) te Sveučilištu Klaipeda (Litva).

Treba naglasiti kako će vodeće tvrtke iz područja plave biotehnologije i istraživački centri također biti uključeni u izvođenje studijskog programa.

Ovaj diplomski studij najbolje će odgovarati studentima koji su završili preddiplomske ili diplomske studije biotehnologije, biokemije, farmacije, kemije, biologije, znanosti o moru, znanosti o okolišu, prehrambene biotehnologije, agronomije, kemijskog inženjerstva i slične studijske programe. Svi potencijalni studenti koji žele dobiti Erasmus Mundus stipendiju trebaju podnijeti prijavu za studij do 31. ožujka 2022. godine putem web stranice EU CONEXUS projekta, odnosno putem poveznice koja se nalazi na stranici: https://www.eu-conexus.eu/en/marine-biotechnology/ (na navedenoj stranici mogu se dobiti dodatne informacije o studijskom programu i dostupnoj stipendiji). Za studente koji ne dobiju stipendiju školarina za navedeni studij iznosi 5.000 € po godini ako su državljani EU, sjeverne Makedonije, Srbije, Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Turske, odnosno 9.000 € za osobe koji nisu državljani EU i prije navedenih zemalja. Nastava na studijskom programu započet će 15. rujna 2022. godine.

No votes yet.
Please wait...

ZADAR / ŽUPANIJA

VAŽNA OBAVIJEST IZ VODOVODA: U srijedu bez vode čak 21 ulica u gradu Zadru!

Objavljeno

-

By

Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 18.03.2026. (srijeda) u vremenu od 08:00 h do 14:00 h opskrba vodom će biti privremeno obustavljena u gradu Zadru u ulici Ante Starčevića, kućni brojevi od 21 do 25.

Zbog izvođenja građevinskih radova tvrtke Vodoinstalacija d.o.o., dana 18.03.2026. (srijeda) u vremenu od 08:00 h do 14:00 h opskrba vodom će biti privremeno obustavljena u gradu Zadru u slijedećim ulicama:
• Put Bokanjca, od križanja sa ulicom Benka Benkovića do veterinarske stanice
• Franje Petrića
• Benka Benkovića (neparni kućni brojevi od 1 A do 9)
• Biskupa Juraja Dobrile (do kućnog broja 12 K)
• Jerolima Miše
• Ljudevita Gaja
• Don Jose Felicinovića
• Hanibala Lucića
• Paški prilaz
• Kornatski prilaz
• Bribirski prilaz
• Don Bože Milanovića
• Prilaz Fabijanića
• Petra Lorinija
• Franje Račkog
• Plitvička ulica
• Vladimira Gortana
• Gospe Maslinske (kućni brojevi od 56 do 58)
• Zadarskih Bratovština
• Vjekoslava Fichtera

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

SAMOSTAN SV. MARGARITE, PAG / Umijeće pripreme nadjevene tjestenine rafiola, rafijola, raviola ili rafajola upisano u Registar kulturnih dobara RH

Objavljeno

-

By

Samostan sv. Margarite iz Paga primio je Odluku Ministarstva kulture i medija RH kao jedan od nositelja umijeća pripreme rafajola (rafiola, rafijola, raviola) nadjevene tjestenine koje je upisano u Registar kulturnih dobara RH.

Zbog iznimne društvene i identitetske uloge rafiola u lokalnim zajednicama, koja je rezultat kontinuiranog prenošenja znanja i vještina pripreme, kako u obiteljima, tako i u javnoj sferi te njihova iznimnog potencijala kao kulturno-turističkog simbola, ali i proizvoda, donesena je odluka o upisu Umijeća pripreme nadjevene tjestenine rafiolarafijolaraviolarafajola u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, uz isticanje mikrolokalnih specifičnosti.

Na taj se način lokalnoj zajednici s pravom daje mogućnost da istaknu svoju specifičnost, ali pod zajedničkim, objedinjenim zaštićenim kulturnim dobrom.

Umijeće pripreme nadjevene tjestenine rafiolarafijolaraviola ili rafajola odnosi se na tradicijsku hrskavu nadjevenu tjesteninu u obliku polumjeseca. Prema istraživanjima talijanskih povjesničara punjena tjestenina najvjerojatnije se počinje pripremati krajem srednjeg vijeka, a zapisane recepte nalazimo u 15. i 16. stoljeću. Takav tip slastice poznat je na širem kulturnom području Sredozemlja, primjerice na području Sicilije, Napulja, Genove, pa sve do pokrajine Veneto.
 
Hrvatska tradicijska kuhinja ovu, u većini slučajeva, slasticu poznaje na svome jadranskom području. S obzirom na mikrolokalne specifičnosti, ali i sličnosti u načinima pripremanja, izgledu i vremenu u kojem su se rafioli pripremali, donosimo skupni upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Rafioli su bili neizostavan dio tradicijskih svečanih jelovnika duž naše obale, a s obzirom na velik broj nositelja očito je da je ova tradicija još uvijek živa. Potrebno je istaknuti sličnosti i razlike u pripremi tijesta, ali i nadjeva, te činjenicu da se pripremaju pečenjem, kuhanjem ili prženjem.
 
Posebno se ističe uloga trogirske zajednice i Društva Kameni cvit, koje je pokrenulo inicijativu za upis ovog kulturnog dobra u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. U Trogiru rafijol ima iznimnu društvenu, simboličku i identitetsku vrijednost, a prenošenje i očuvanje znanja o njegovoj pripremi čine važan dio lokalnoga kulturnog identiteta. Zahvaljujući toj inicijativi, Umijeće pripreme nadjevene tjestenine rafiolarafijolaraviolarafajola prepoznato je kao nematerijalno kulturno dobro i na širem području jadranskog dijela Hrvatske.
 
Uz navedene posebnosti pojedinih recepata, potrebno je istaknuti da ne postoji jedinstveni recept za ovu slasticu, pa je tako na jednom području moguće naći različite inačice i male posebnosti u vještini i znanju pripreme tog specijaliteta.

Nositelji umijeća izrade su: Samostan sv. Margarite, Pag, Muzej Cetinske krajine, Sinj, Folklorni ansambl Tempet, Makarska, Udruga „Porići 1680.“, Makarska, Matica umirovljenika Makarska, Makarska, Benediktinski samostan sv. Nikole, Trogir, Osnovna škola Petar Berislavić, Trogir, Društvo Kameni cvit, Trogir, Turističko-ugostiteljska škola Šibenik, Šibenik i Pučko otvoreno učilište Imotski, Imotski.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TJEDAN MOZGA / “Alate umjetne inteligencije nemoguće je zabraniti kada bi se i htjelo, Sveučilište će poticati njihovo odgovorno korištenje”

Objavljeno

-

By

U okviru Tjedna mozga jučer je na Sveučilištu u Zadru predstavljena Politika korištenja umjetne inteligencije, kao i rezultati istraživanja studenata psihologije na temu korištenja UI pri učenju i izvršavanju akademskih obveza.

Politikom korištenja Sveučilište je utvrdilo temeljna načela, pravila i smjernice za odgovorno i transparentno korištenje alata tzv. umjetne inteligencije u skladu s važećim nacionalnim i europskim propisima iz siječnja 2026. godine. Radna skupina nije donijela restriktivan dokument koji bi ograničavao korištenje umjetne inteligencije, prihvaćajući realnost i korist koju pojedini alati pružaju, ali potiče njihovo odgovorno korištenje.

– Korištenje alata umjetne inteligencije otvara brojna pitanja. Radna skupina u kojoj su bili doc. dr. sc. Jurica Grzunov, izv. prof. dr. sc. Željka Tomasović, doc. dr. sc. Marijana Miočić, doc. dr. sc. Marko Šarlija i dr. sc. Krešimir Jakšić predložila je prilično detaljan dokument koji je prihvatio Senat Sveučilišta u Zadru. Svi smo svjesni da se alati koriste i glavni cilj nam je bio utvrditi što bi bilo prihvatljivo korištenje tih alata te kako ih koristiti transparentno i odgovorno, istaknula je prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić.

Dr. Grzunov rekao je kako radna skupina nije imala namjeru napisati restriktivan dokument; studente i zaposlenike potiče se na korištenje alata umjetne inteligencije, ali na odgovoran način. Prije svega ističe se načelo odgovornosti svakoga tko ih koristi te transparentno navođenje načina na koji su korišteni u pisanju radova.

Dr. Tomasović istaknula je i na nedavnom internom kolokviju za zaposlenike Sveučilišta kako alati za detekciju kreiranog sadržaja nisu pouzdani, a pogotovo je teško, pa i nemoguće, detektirati generirane fotografije.

– Kako se može posumnjati da je neki tekst generiran? Obično je natrpan ključnim riječima koje se prečesto pojavljuju u radu, ima puno riječi i fraza koje se rijetko koriste, hiperbola, a ChatGPT još uvijek ima i karakteristične crtice umjesto dvotočke. Sam ChatGPT ne može prepoznati generirane tekstove; drugi alati kao Grammarly, GPTZero, YouScan ili Originality.ai pouzdaniji su, ali ne i potpuno sigurni pa tako čak i kada bismo htjeli u rat protiv UI, nemamo alate za to. Zbog toga je naglasak Politike na etičnosti i moralnosti u korištenju umjetne inteligencije, istaknula je Tomasović.

Ovom prilikom predstavljeno je i studentsko istraživanje pod mentorstvom prof. dr. sc. Ane Slišković „Iskustva studenata u korištenju umjetne inteligencije pri učenju i izvršavanju akademskih obveza”. Istraživanje je pokazalo da studenti umjetnu inteligenciju najčešće koriste kako bi uštedjeli vrijeme, lakše organizirali materijale ili provjerili znanje. Korisna je za prevođenje ili pretraživanje, no pri izradi zahtjevnijih materijala na diplomskim studijima često daje krive informacije, čak uz navođenje nepostojećih izvora. Kao jedan od problema korištenja alata kod najmlađe generacije ističe se bezuvjetna vjera u rezultate koje daje, ali i narušeni obiteljski odnosi, budući da se djeca sa svojim pitanjima na koja traže odgovore sve češće obraćaju umjetnoj inteligenciji nego roditeljima, što je loše za mentalno zdravlje.

Rezultati istraživanja pokazali su stalne promjene u trendovima korištenja, pa će se Politika povremeno ažurirati kako bi ostala ukorak s vremenom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu