Hrvatska
PASIVNI PREMA POLITICI Demograf Strmota: “Mladi su zaboravljena generacija u današnjim izazovima”
Svjetski savez mladih Hrvatska predstavio je rezultate istraživanja “Motivacija mladih za migracijom i zasnivanjem obitelji”. U istraživanju je sudjelovalo 660 mladih u dobi od 18 do 30 godine s prebivalištem u Republici Hrvatskoj.
Doc. dr. sc. Marin Strmota s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kazao je u HTV-ovoj emisiji “Studio 4” kako je istraživanje pokazalo da su mladi na neki način zaboravljena generacija u današnjim izazovima.
“Vidljiv je odmak studenata od društvenih problema”
Također, istraživanje pokazuje kako mladi imaju nešto manju motivaciju za odlazak u inozemstvo u odnosu na val iseljavanja prije nekoliko godina. Vjerojatno je u tome pripomogla i pandemija koronavirusom.
Što se tiče zasnivanja obitelji, mlađi ljudi su skloniji manjim kućanstvima, odseljavanju, te mobilnijem životu. No, ono što malo plaši, je pasivnost mlađe populacije s obzirom na politiku i angažman u javnoj politici, a time i slaba izlaznost na izborima.
– Vidljiv je odmak studenata od društvenih problema iz više razloga. Prije svega politika je postala jedan zagađen prostor, mladi ljudi ne vide priliku za promjene, pa i samim time što ne izlaze na izbore pokazuju da ne vide da mogu nešto promijeniti svojim glasom. Time se ja ne bih složio, vjerujem da mlade populacije ima dosta da znaju razmišljati svojom glavom. 0 seconds of 14 minutes, 26 secondsVolume 90%
“Ne postoje vizije i politike za mlade ljude”
– Problem je u tome, što je mlada generacija na neki način ugrožena, jer je sve više starijih ljudi, a sve je manje mladih. Pa onda iz te perspektive glasačkog mehanizma, oni postaju nezanimljivi, rekao je Strmota.
Naglasio je kako ne postoje vizije i politike za mlade ljude.
– Postoji i problem komunikacije s mladima, dodao je.
“Mladi su primorani iseliti”
Mladi su primorani iseliti, jer u Hrvatskoj nemaju dobre uvjete. Treba stvoriti uvjete da se ti mladi vrate.
Mladi su nezadovoljni u Hrvatskoj, jer žele imati dobro plaćeno radno mjesto, a ne vjeruju u izvanredne mjere.
– Sve je otišlo u umjetnom smjeru, potrebna nam je decentralizacija razvoja, poručio je.
U kojem dijelu Hrvatske mladi žele živjeti, najviše ovisi o radnom mjestu i stanovanju.
Strmota je rekao kako u Hrvatskoj postoji prostor i za useljeničku politiku, ali i za nju treba stvoriti uvjete.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




