U povodu 30. obljetnice vukovarske tragedije, iz tiska je izišla knjiga „Uskrsla lica Vukovara“, koju je uredila Julienne Eden Bušić. Knjiga je tiskana na hrvatskom i engleskom jeziku, a sadrži niz tekstova s veoma „bolnim temama: silovanja, mučenja, ubijanja…“, kako u predgovoru navodi urednica.

Kao uvod u temu objavljen je tekst Tihomira Vinkovića „Vukovar“, koji donosi kratku povijest grada Vukovara. Slijede ulomci iz poeme „Vukovar“ Tomislava Marijana Bilosnića pod naslovom „Tko su oni koji idu protiv tenkova“. Poema je prethodno objavljena u zasebnoj knjizi „Vukovar“ (Zadar, 2011.), ali i u Antologiji hrvatski pjesnici o Vukovaru (Vinkovci, 2011.). Potom je donijet prinos Julienne Eden Bušić, kao njezino izvješće iz 1998. godine o utvrđenim masovnim grobnicama u Vukovaru, odnosno Komisije za žrtve rata i nestale osobe, opremljen s nizom potresnih fotografija ostataka osoba pronađenih u masovnim grobnicama. Julienne Eden Bušić objavljuje i pripovijetku „Prsten“ ranije objavljenu u američkom časopisu „Gobshite Quarterly“ i „Jednoj priči iz Domovinskog rata“ (HDP, 2014.). Kroatistica izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević, pročelnica Odjela za kroatistiku, Sveučilišta u Zadru, objavljuje esej naslovljen „Patnja i uskrsnuće silovanih vukovarskih logorašica 1991.- 1992. s podnaslovom „Podnosi li postmoderna kultura Patnju?“. Esej je prethodno objavljen u časopisu „Hrvatska misao“ (2013.), „Nova Istra“ (2014.), a na engleskom jeziku je izložen na Osmoj regionalnoj konferenciji Europske udruge žena u teološkim istraživanjima“ (Split, 2012.).

Knjiga „Uskrsla lica Vukovara“, donosi i ulomak iz romana „Živa glava“ Julienne Eden Bušić, koji se temelji na istinitoj priči mlade Hrvatice iz Vukovara dvomjesečne taokinje srpskih paravojnih snaga koje su je sistematski silovale. Knjiga je dobila uglednu književnu nagradu „Antun Branko Šimić“. Pod naslovom „Rat u Vukovaru“, slijedi ulomak iz knjige dr. sc. Ive Lučića „Vukovarska bolnica: svjetionik u povijesnim olujama hrvatskog istoka“.

Ulomak iz knjige „Branili smo domovinu: pripadnici nacionalnih manjina u obrani Hrvatske“, priča je Nenada Gagića, odlikovanog hrvatskog branitelja srpskih korijena. Tu je i pismo premijerke Velike Britanije Margaret Tatcher upućeno 9. siječnja 1998. godine predsjedniku Franji Tuđmanu, kao i zapisi i likovni prilozi Hermanna Pedita, austrijskog umjetnika, koji su obilježili i naslovnicu knjige „Uskrsla lica Vukovara“. Julienne Bušić je Hermanna Pedita pozvala u Vukovar prilikom iskopavanja masovnih grobnica, o čemu je ovaj austrijski umjetnik kasnije priredio niz izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu.

„Uskrsla lica Vukovara“, kao što je kazano, opremljena su nizom fotografija i dokumenata, biografijama autora, iscrpnom bibliografskom građom, literaturom i izvorima, kao i pogovorom dr. sc. Ante Nazora naslovljenim „Kratak osvrt na raspad Jugoslavije i bitku za Vukovar“.

Kao prevoditelji potpisuju se Julienne E. Bušić, Mirna Čubranić, Robert Dumančić, Katarina Šturik, Tihomir Vinković, Đurđa Vukelić Rožić, Austrijski kulturni institut i Ministarstvo kulture RH. Recenzenti su dr. sc. Lidija Bajuk i dr. sc. Zlatko Begonja. Nakladnici su Ogranak Matice hrvatske u Zadru i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata.