ZADAR / ŽUPANIJA
OBJAVA IZ NADBISKUPIJE: Preminuo mons. Nikola Dučkić, “naš župnik” Janjevaca, kistanjski župnik u miru
Mons. Nikola Dučkić, župnik u miru župe Prikazanja BDM u Kistanjama, koji u svijesti svih Janjevaca živi kao „naš župnik“, preminuo je blago u Gospodinu u četvrtak, 30. prosinca u župnoj kući u Kistanjama.
Sprovod don Nikole će biti u ponedjeljak, 3. siječnja u Kistanjama. Tijelo pokojnika će biti izloženo u župnoj crkvi sv. Nikole u Kistanjama od 10 do 15 sati. U 15 sati će biti molitva odrješenja.
Mons. Dučkić rođen je 12. svibnja 1941. g. u Janjevu na Kosovu, u obitelji Marijana i Marije rođ. Đurić. Osnovnu školu pohađao je u Janjevu od 1948. do 1956. god., a Biskupijsku klasičnu gimnaziju od 1956. do 1960. g. u Pazinu gdje je maturirao 20. lipnja 1960. godine. Teološki studij pohađao je od 1960. do 1967. g. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu gdje je diplomirao 27. lipnja 1967. g. Vojsku je služio od 18. rujna 1963. do 14. kolovoza 1964. god.
Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1966. u župi sv. Nikole u Janjevu, u Skopsko-prizrenskoj biskupiji.

Don Nikola je bio prvi Janjevac župnik u Janjevu nakon pedeset godina. Župnik župe sv. Nikole u Janjevu bio je petnaest godina (1974.–1989.). Potom je jedanaest godina bio župnik svetišta Majke Božje u Letnici (1989.-2000.). Župnik u albanskom mjestu Binač u župi sv. Antuna bio je od 1969. do 1974. g., prije toga kapelan u Stubli. Don Nikola je 26 godina bio dekan Kosovskog i Makedonskog dekanata (1969.-1995.) u Skopsko-prizrenskoj biskupiji, član Svećeničkog i građevinskog vijeća, konzultor i desetogodišnji ekonom skopsko-prizrenski, profesor latinskog jezika u skopskom Sjemeništu.
Prizrenski biskup Nikola Prela 1993. g. imenovao je don Nikolu biskupskim vikarom za Hrvate na Kosovu i zamolio ga da se brine za Hrvate koji su odselili u Hrvatsku. Tada je dobio dozvolu zagrebačkog kardinala Franje Kuharića da im izdaje dokumente temeljem kopija matičnih knjiga koje je učinio kako bi Janjevci imali sređene životne podatke.
U Binču je don Nikola izgradio novu crkvu, iz temelja je obnovio crkvu u Janjevu (1981.-1985.). Obnovio je svetište u Letnici – izgradio je kuću za hodočasnike, arkade u crkvenom dvorištu gdje su ispovjedaonice i grob župnika iz turskih vremena, mučenika fra Antuna Maroevića, izgradio je veliku župnu crkvu Sv. Nikole u Kistanjama (2000.-2007.).
U katehizaciji je spojio autoritet i ljubav te je razvijao niz raznih susreta s djecom i za djecu, npr. recitacije predškolaca pred špiljom Gospe Lurdske u janjevačkom crkvenom dvorištu.
Zauzimanjem don Nikole u Janjevo su došle Milosrdne sestre svetog Križa iz Đakova.
Veliki je doprinos don Nikole slavlju 675. obljetnice prvoga pisanog spomena župe Janjevo 1978. g., posveti obnovljene župne crkve u Janjevu 1985. g., posjetu kardinala Kuharića, apostolskog nuncija, sv. Majke Terezije te slavlje brojnih mladih misa.

Početkom Domovinskog rata u Zagrebu otvara se ured za prognane Hrvate s Kosova. Prva skupina Janjevaca u Kistanje dolazi u ožujku 1997. g., a don Nikola dolazi u Kistanje 1999. g. Dekret kojim se moli dopuštenje za prijem mons. Nikole Dučkića u Zadarsku nadbiskupiju je od 17. srpnja 1999. g. Molbu da mons. Dučkić nastavi pastoral među Janjevcima u Zadarskoj nadbiskupiji potvrđuje dekret od 9. rujna 1999. g. Mons. Dučkić imenovan je sužupnikom u župi Kistanje od 11. prosinca 1999. god.
Od 1999. do 2002. g. tri je godine bio sužupnik Kistanja s mr. don Gašparom Dodićem. U Kistanjama je don Nikola bio župnik petnaest godina, od 2002. g. do 2017. g.
Mons. Dučkić imenovan je župnikom župa Kistanje, Nunić i Ervenik 11. srpnja 2002. g. Inkardiniran je u Zadarsku nadbiskupiju 20. lipnja 2007. g. Na vlastitu zamolbu, zbog teško narušenog zdravlja, razriješen je dužnosti službe v.d. dekana Benkovačkog dekanata 26. veljače 2015. g. Razriješen je službe župnika u župama Kistanje, Nunić i Ervenik i na vlastitu zamolbu odlazi u mirovinu 10. srpnja 2017. godine.

„Don Nikola je čovjek koji ostaje u trajnoj memoriji Janjevaca kao “naš župnik” među klerom, redovništvom i vjernicima laicima, iako je Janjevo imalo mnogo vjernih i zaslužnih pastira i dalo sinova koji rade na njivi Gospodnjoj diljem Lijepe naše“ rekao je mostarsko – duvanjski biskup Petar Palić na proslavi 50 godina svećeništva don Nikole Dučkića u Kistanjama, 1. listopada 2016. g. Don Nikola je i don Petra “poslao u sjemenište” i pratio ga na njegovom svećeničkom putu. Desetak svećenika i desetak redovnica krenulo je u svoje zvanje na poticaj i u vrijeme don Nikole kao župnika. „Brojna duhovna zvanja u Janjevu rađala su se u otvorenosti života u obiteljima, a i u vjerničkoj zajednici se osjećala prisnost između svećenika i vjernika. Svećenik nije bio netko dalek i stran, nego je sa svojim narodom dijelio dobro i zlo. Don Nikola je poticao, prepoznavao i podržavao plamen Božjeg poziva u srcima mladića i djevojaka i na tome smo mu zahvalni“ rekao je na proslavi don Nikolinog zlatnog jubileja u Kistanjama mons. Petar Palić.

Don Nikola svoje zvanje osobito duguje poticaju svog župnika u Janjevu. Na kraju 5. razreda, salezijanski svećenik Vinko Sraka, podrijetlom Slovenac, pitao ga je: “Kolja, hoćeš ti biti svećenik?”. Kolja je nadimak za Nikola, na albanskom. “Hoću”, odmah je odgovorio Nikola, ne očekujući to pitanje župnika, premda je bio redoviti ministrant i tu je klicu nosio u sebi. “To obećanje mom župniku da ću biti svećenik uvijek me kasnije držalo da to i ostvarim”, rekao je don Nikola.
O životu don Nikole, Društvo ‘Janjevo’ i LTV snimili su dokumentarni film ‘Sin Janjeva’, kao trajni dokument o dijelu povijesti života janjevačke zajednice na Kosovu i u Hrvatskoj koje je duhovno i materijalno, pastirski i očinski pratio „naš župnik“, mons. Nikola Dučkić.
Ines Grbić


ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






