Connect with us

Hrvatska

Mjesečna primanja rast će za više od 200.000 umirovljenika?

Objavljeno

-

Udovice i udovci će od 1. siječnja 2023. uz svoju mirovinu moći dobiti i dodatak od do 50 posto mirovine preminulog supružnika, doznaje Jutarnji list, a obiteljske mirovine narast će za 10 do 15 posto.

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović i saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja krajem siječnja iduće godine, kako je potvrđeno Jutarnjem listu, prezentirat će javnosti novi model obiteljskih mirovina koji će od 2023. donijeti veća mjesečna primanja za više od 214.000 ljudi.

Cijeli paket novog modela i povećanja obiteljskih mirovina težak je čak milijardu kuna.

Hrelja je kao saborski zastupnik HSU-a ušao u vladajuću većinu s potpisanim sporazumom kojim mu se jamči povećanje obiteljskih mirovina i novi model za te mirovine, a iako model još nije do kraja dogovoren, iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava neslužbeno potvrđuju da je generalni smjer u kojem se ide taj da se novi model obiteljskih mirovina bazira na načelu uzajamnosti i pravičnosti.

To znači da će korisnici obiteljskih mirovina, a u 93 posto slučajeva riječ je o udovicama, imati pravo odabira: ili primati obiteljsku mirovinu koja bi se trebala podići na 77 do najviše 80 posto mirovine preminulog supružnika, ili će, ako im je to povoljnije, moći primati svoju mirovinu i do 50 posto mirovine preminulog supružnika.

Sada zakonski propisi ograničavaju korisnike obiteljskih mirovina da mogu uzeti 70 posto mirovine preminulog supružnika, ako im je to povoljnije, ali se moraju odreći svoje mirovine.

Najveći dodatak od 50 posto mirovine preminulog supružnika udovica bi po ovom modelu mogla dobiti u slučaju ako je suprug imao uvjete za mirovinu, uplatio je značajna sredstva u fond, ali se nije umirovio, već je nastavio raditi, ili ako je prije smrti koristio mirovinu tek godinu, dvije ili tri. Ako je, primjerice, umro, a da je koristio mirovinu više godina, onda bi se i taj postotak dodatka koliko bi dobila udovica razmjerno godinama koliko je suprug koristio mirovinu smanjivao do 10 posto.

“Govorim o modelu koji je pravičan, ali i solidaran. Pravičan je jer se bazira na principu uzajamnosti, da taj dio dodatka koji bi na mirovinu dobila udovica ovisi o vremenu korištenja mirovine od strane preminulog. Ako je umro prije odlaska u mirovinu, a ima uvjete, onda bi krenuli s 50 posto. Ta bi se skala spuštala po određenom postotnom iznosu godišnje ili trogodišnje, ovisno o opcijama koje dogovorimo”, pojašnjava Hrelja.

Uzme li se u izračun najbolji primjer da je udovica imala mirovinu od 2400 kuna, a suprug s 40 godina staža 4000 kuna i cijeli je život radio, ali je umro prije nego što je otišao u penziju ili je u mirovini bio tek dvije, tri godine. Uz sadašnji model obiteljske mirovine, udovici je bilo povoljnije uzeti 70 posto suprugove mirovine, odnosno 2800 kuna, a odrekla se svoje mirovine od 2400 kuna, iako su oboje uplaćivali u mirovinski fond.

Uz ovaj novi model, udovica bi mogla zadržati svoju mirovinu od 2400 kuna, ali i uzeti 50 posto mirovine preminulog supruga, odnosno imala bi ukupna mjesečna mirovinska primanja od 4400 kuna. Njoj bi mjesečna mirovina značajno narasla, i to za 1600 kuna.

Jasno, model kao i u svim drugim europskim državama obuhvaća i neki limit o najvećoj isplaćenoj mirovini koji se tek treba dogovoriti. Ali neće, kaže Hrelja Jutarnjem listu, biti imovinskog ili dohodovnog cenzusa, kao što imaju neke države, nego samo mirovinskog cenzusa.

Uz ovaj dodatak na mirovinu, Hrelja s Vladom pregovara i o povećanju obiteljskih mirovina sa 70 na 80 posto. Koliko će to povećanje na kraju biti, ovisi o pregovorima, ali i Vlada se u svom programu obvezala povećati obiteljske mirovine za 10 do 15 posto. Iz Ministarstva potvrđuju da će obiteljska mirovina od siječnja 2023. biti na najmanje 77 posto, a najviše 80 posto.

Prosječna obiteljska mirovina bez međunarodnih ugovora iznosi 2404 kune, što znači da bi s povećanjem od maksimalno 15 posto bila veća za 360 kuna. Više od 70.000, uglavnom žena nema evidentiran nikakav staž, pa će se njima sigurno više isplatiti da uzmu 80 posto mirovine preminulog supružnika.

Obiteljsku mirovinu u Hrvatskoj, prema podacima za listopad, prima 214.355 osoba, što je 19 posto od svih korisnika mirovina, odnosno svaka peta mirovina u Hrvatskoj je upravo obiteljska. U prosjeku ta mirovina bez međunarodnih ugovora iznosi 2404 kuna, što je 33,8 posto udjela u neto plaći, za 28 godina staža, dok je prosječni korisnik stariji od 72 godine. Iznos prosječne obiteljske mirovine značajno je ispod granice siromaštva koja prema podacima za 2019. za samca iznosi 2710 kuna mjesečno, pa i iz Vlade poručuju kako, s jedne strane treba podići obiteljske mirovine koje su sada najniže, a s druge strane to je i način borbe protiv siromaštva.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Istječe rok za prelazak s prešutnog na dopušteno prekoračenje, evo što se isplati

Objavljeno

-

By

Eduardo Soares/Unsplash

Sukladno memorandumu koji su lani potpisale banke, Vlada i HNB, građani imaju još dva mjeseca da svoja skuplja prešutna prekoračenja na tekućim računima, zamijene povoljnijim dopuštenim prekoračenjima.

Koja je razlika između dva pojma i zašto bi bilo dobro ugovoriti dopušteno prekoračenje?

Kad na tekućem računu ostvarujete redovite priljeve, banka vam može na vaš zahtjev odobriti i ugovoriti okvirni kredit, odnosno dopušteno prekoračenje po računu (dopušteni minus po računu), piše tportal.

Ako vam je odobreno korištenje dopuštenog prekoračenja, vaš iznos raspoloživih sredstava se, uz vlastita sredstva, uvećava za iznos dopuštenog prekoračenja.

Iznos dopuštenog prekoračenja najčešće ovisi o visini redovitih primanja, a odobrava se bez dodatnih procedura i instrumenata osiguranja na temelju ugovora o tekućem računu sklopljenog u pisanom obliku.

Visina kamatne stope koja se plaća na njegovo korištenje u pravilu je među najvišim kamatnim stopama koje se primjenjuju na kredite odobrene potrošačima, pa se dopuštenim prekoračenjem ne bi trebalo koristiti kao dugoročnim izvorom financiranja potreba.

U slučaju neurednog poslovanja ili smanjenog priljeva sredstava na tekući račun, banka ima pravo smanjiti vam ili ukinuti iznos dopuštenog prekoračenja, ali vas o tome mora izvijestiti najmanje 30 dana prije dana efektivnog umanjenja ili ukidanja dopuštenog prekoračenja.

Prešutno (prihvaćeno) prekoračenje jest iznos novčanih sredstava koji vam je banka prešutno stavila na raspolaganje, a koji prelazi pozitivno stanje na računu, uključujući iznos ugovornog (dozvoljenog) prekoračenja.

Za razliku od dopuštenog prekoračenja, prešutno prekoračenje se ne odobrava na vaš zahtjev, već vam ga banka stavlja na raspolaganje po osnovi stalnih primanja. Proces odobravanja prešutnog prekoračenja ne podrazumijeva zasebnu ugovornu obvezu između klijenta i banke.

Uslijed sklapanja Memoranduma o razumijevanju u vezi prekoračenja po tekućem računu, koji su potpisali ministar financija, guverner Hrvatske narodne banke i predstavnici 13 banaka, u tijeku je zamjena odobrenih prešutnih prekoračenja dopuštenim prekoračenjima.

Prema Memorandumu, potrošači imaju rok do godinu dana da razmotre te ponude i ugovore prelazak na dopušteno prekoračenje. Većina je banaka odlučila da će u svojoj ponudi ubuduće imati samo dopuštena prekoračenja, a krajnji rok za prelazak na dopušteno prekoračenje je 30. lipnja ove godine.

Prelaskom na dopuštena prekoračenja, svim potrošačima će biti zajamčena niža cijena korištenja prekoračenja te kvalitetnije informiranje prilikom ugovaranja prekoračenja kao i postupna otplata duga u slučaju smanjenja ili ukidanja prekoračenja.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HDZ: Novi izbori nisu opcija; Tvrde da će okupiti većinu do 19. svibnja

Objavljeno

-

By

Stranke koje proteklih dana pokušavaju sastaviti parlamentarnu većinu – SDP i HDZ s partnerima – i dalje nisu došle do toga cilja. Ponajprije stoga što Domovinski pokret, ali i stranke koje s njim pregovaraju, ostaju pri svojim početnim stajalištima. Da su pozicije i dalje nepromijenjene, potvrđuju i najnovije izjave.

– Andrej Plenković kaže da pregovori zasad idu jako dobro. U četvrtak će biti odlučeno kada će pregovarački timovi opet za stol, rekao je prilikom javljanja iz središnjice HDZ-a novinar HRT-a Šime Vičević.

Kako kaže, “HDZ kaže da izbori nisu opcija”, a da će “dogovor svakako biti postignut i to unutar roka koji je potreban za sazivanje sjednice Sabora”.

– Kada govorimo o ulozi DP-a, oni i dalje zauzimaju stajalište da neće surađivati ni u kakvom obliku s SDSS-om. Ali, istovremeno Andrej Plenković kaže da će u pregovorima morati biti postignuta određena razina kompromisa dok jedna i druga strana približavaju svoja stajališta, kazao je.

Dodao je kako “Andrej Plenković nije zaobišao ni pitanje zajedničke fotografije koju je objavio glavni tajnik DP-a Josip Dabro na kojoj je zajedno s Ivanom Anušićem“.

– On u tome ne vidi ništa sporno, dodao je da to može biti korisno u ovoj fazi pregovora s DP-om, dodao je.

Premijer se obrušio i na predsjednika Zorana Milanovića te na ostatak lijeve oporbe.

– Kontinuirano ćemo podsjećati na niz koruptivnih primjera i praksi. Na toj kvazi ljevici imate Grbina koji j koristio naknade za odvojeni život, a nije imao pravo i onda govori drugima. Te informacije će dobivati itekako žestok odgovor, predvodnik te politike je Zoran Milanović, sakrio se dva tjedna, ide po svakom sajmu. Netko tko je teško kršio Ustav, doveo izbore na rub regularnosti sada se sakrio kao mali miš.

Sigurno ćemo raditi na tome da se dogovor o sastavljanju većine postigne do 19. svibnja, rekao je premijer Andrej Plenković komentirajući pregovore s DP-om. Optužio je ljevicu i SDP da difamiraju i napadaju HDZ, “umjesto da se povuku, čestitaju i krenu u svoje interne procese” kako bi vidjeli zašto su ostvarili slab rezultat na izborima.

Upitan je li se itko odrekao SDSS- kazao je da se “nitko nikoga ne odriče” te da se “vode razgovori”.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Potres jačine 4.3 kod Slunja. Osjetio se u Sisku, Zagrebu, Zaprešiću…

Objavljeno

-

Jutros u 5.38 sati područje Slunja pogodio je jači potres, javlja Seizmološka služba.

“Seizmografi Seizmološke službe zabilježili su prilično jak potres s epicentrom oko 15 km južno od Slunja. Magnituda potresa iznosila je 4.3 prema Richteru, a intenzitet u epicentru procijenjen je na V-VI stupnjeva EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba. Epicentar je bio na dubini od 10 kilometara.

EMSC je prvo objavio da se radi o potresu magnitude 4.8. po Richteru, a kasnije su magnitudu smanjili na 4.6.

Komentar jednog Slunjanina na stranici EMSC-a bio je samo – tutnjava.  Čitatelji iz dijelova blizu epicentra komentiraju da se sve ljuljalo i treslo, da je dobro “zdrmao” i Ogulin, a probudio je i stanovnike Velike Kladuše u susjednoj BiH. Prema komentarima, osjetio se i u Sisku, Ivanić Gradu, Zagrebu, Zaprešiću… Mnogi Zagrepčani javljaju da ih je potres probudio. “Blagi i kratak, ali neugodan”, javljaju.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu