Hrvatska
Mjesečna primanja rast će za više od 200.000 umirovljenika?
Udovice i udovci će od 1. siječnja 2023. uz svoju mirovinu moći dobiti i dodatak od do 50 posto mirovine preminulog supružnika, doznaje Jutarnji list, a obiteljske mirovine narast će za 10 do 15 posto.
Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović i saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja krajem siječnja iduće godine, kako je potvrđeno Jutarnjem listu, prezentirat će javnosti novi model obiteljskih mirovina koji će od 2023. donijeti veća mjesečna primanja za više od 214.000 ljudi.
Cijeli paket novog modela i povećanja obiteljskih mirovina težak je čak milijardu kuna.
Hrelja je kao saborski zastupnik HSU-a ušao u vladajuću većinu s potpisanim sporazumom kojim mu se jamči povećanje obiteljskih mirovina i novi model za te mirovine, a iako model još nije do kraja dogovoren, iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava neslužbeno potvrđuju da je generalni smjer u kojem se ide taj da se novi model obiteljskih mirovina bazira na načelu uzajamnosti i pravičnosti.
To znači da će korisnici obiteljskih mirovina, a u 93 posto slučajeva riječ je o udovicama, imati pravo odabira: ili primati obiteljsku mirovinu koja bi se trebala podići na 77 do najviše 80 posto mirovine preminulog supružnika, ili će, ako im je to povoljnije, moći primati svoju mirovinu i do 50 posto mirovine preminulog supružnika.
Sada zakonski propisi ograničavaju korisnike obiteljskih mirovina da mogu uzeti 70 posto mirovine preminulog supružnika, ako im je to povoljnije, ali se moraju odreći svoje mirovine.
Najveći dodatak od 50 posto mirovine preminulog supružnika udovica bi po ovom modelu mogla dobiti u slučaju ako je suprug imao uvjete za mirovinu, uplatio je značajna sredstva u fond, ali se nije umirovio, već je nastavio raditi, ili ako je prije smrti koristio mirovinu tek godinu, dvije ili tri. Ako je, primjerice, umro, a da je koristio mirovinu više godina, onda bi se i taj postotak dodatka koliko bi dobila udovica razmjerno godinama koliko je suprug koristio mirovinu smanjivao do 10 posto.
“Govorim o modelu koji je pravičan, ali i solidaran. Pravičan je jer se bazira na principu uzajamnosti, da taj dio dodatka koji bi na mirovinu dobila udovica ovisi o vremenu korištenja mirovine od strane preminulog. Ako je umro prije odlaska u mirovinu, a ima uvjete, onda bi krenuli s 50 posto. Ta bi se skala spuštala po određenom postotnom iznosu godišnje ili trogodišnje, ovisno o opcijama koje dogovorimo”, pojašnjava Hrelja.
Uzme li se u izračun najbolji primjer da je udovica imala mirovinu od 2400 kuna, a suprug s 40 godina staža 4000 kuna i cijeli je život radio, ali je umro prije nego što je otišao u penziju ili je u mirovini bio tek dvije, tri godine. Uz sadašnji model obiteljske mirovine, udovici je bilo povoljnije uzeti 70 posto suprugove mirovine, odnosno 2800 kuna, a odrekla se svoje mirovine od 2400 kuna, iako su oboje uplaćivali u mirovinski fond.
Uz ovaj novi model, udovica bi mogla zadržati svoju mirovinu od 2400 kuna, ali i uzeti 50 posto mirovine preminulog supruga, odnosno imala bi ukupna mjesečna mirovinska primanja od 4400 kuna. Njoj bi mjesečna mirovina značajno narasla, i to za 1600 kuna.
Jasno, model kao i u svim drugim europskim državama obuhvaća i neki limit o najvećoj isplaćenoj mirovini koji se tek treba dogovoriti. Ali neće, kaže Hrelja Jutarnjem listu, biti imovinskog ili dohodovnog cenzusa, kao što imaju neke države, nego samo mirovinskog cenzusa.
Uz ovaj dodatak na mirovinu, Hrelja s Vladom pregovara i o povećanju obiteljskih mirovina sa 70 na 80 posto. Koliko će to povećanje na kraju biti, ovisi o pregovorima, ali i Vlada se u svom programu obvezala povećati obiteljske mirovine za 10 do 15 posto. Iz Ministarstva potvrđuju da će obiteljska mirovina od siječnja 2023. biti na najmanje 77 posto, a najviše 80 posto.
Prosječna obiteljska mirovina bez međunarodnih ugovora iznosi 2404 kune, što znači da bi s povećanjem od maksimalno 15 posto bila veća za 360 kuna. Više od 70.000, uglavnom žena nema evidentiran nikakav staž, pa će se njima sigurno više isplatiti da uzmu 80 posto mirovine preminulog supružnika.
Obiteljsku mirovinu u Hrvatskoj, prema podacima za listopad, prima 214.355 osoba, što je 19 posto od svih korisnika mirovina, odnosno svaka peta mirovina u Hrvatskoj je upravo obiteljska. U prosjeku ta mirovina bez međunarodnih ugovora iznosi 2404 kuna, što je 33,8 posto udjela u neto plaći, za 28 godina staža, dok je prosječni korisnik stariji od 72 godine. Iznos prosječne obiteljske mirovine značajno je ispod granice siromaštva koja prema podacima za 2019. za samca iznosi 2710 kuna mjesečno, pa i iz Vlade poručuju kako, s jedne strane treba podići obiteljske mirovine koje su sada najniže, a s druge strane to je i način borbe protiv siromaštva.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




