Hrvatska
OBJAVLJENI NOVI PODACI O UMRLIMA PO DOBNIM SKUPINAMA Gotovo svi mlađi od 50 su necijepljeni
Stigli su novi podaci o smrtnosti u Hrvatskoj koji pokazuju kako na smrtnost utječe epidemija koronavirusa, ali i podaci koji pokazuju smrtnost necijepljenih i cijepljenih po dobnim skupinama.
Od ožujka 2020. do rujna ove godine 13 posto više mrtvih od petogodišnjeg prosjeka
Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Republici Hrvatskoj u rujnu 2021. bilo je 4660 umrlih. Broj umrlih u rujnu 2021. porastao je za 18.8%, odnosno bilo je 737 umrlih više u odnosu na petogodišnji prosjek (2015. – 2019.) za isti mjesec.
Promatrajući razdoblje otkad je službeno proglašena epidemija bolesti covid-19 u Republici Hrvatskoj, broj umrlih od ožujka 2020. do rujna 2021. porastao je za 13.0% u odnosu na petogodišnji prosjek za isto razdoblje, odnosno umrlih je bilo 10.736 više.
U prosincu 2020. bilo je dosad najviše umrlih u Republici Hrvatskoj u jednome mjesecu, odnosno 7608 umrlih. U odnosu na petogodišnji prosjek za isti mjesec, to je povećanje od 63.9% ili 2967 umrlih više.
Usporedbom grafikona s prikazom viška smrtnosti po mjesecima i grafikona s prikazom smrtnosti od covida-19 jasno se uočava višak smrtnosti u mjesecima u kojima se bilježi rast smrtnosti od covida-19. Višak smrtnosti bio je najviši u mjesecima u kojima još nije pokrenuto masovno cijepljenje, tako da se višak smrtnosti ni na koji način ne može dovoditi u vezu s cijepljenjem.

Budući da 2021. godina još uvijek traje, pa je tako još uvijek u tijeku i obrada podataka, na podatke za cijelu godinu će još trebati pričekati.
No zato su dostupni podaci o necijepljenima i cijepljenima među preminulima po dobnim skupinama za ovu godinu zaključno s 28. studenog.
Gotovo svi mlađi od 50 su necijepljeni
Oni pokazuju kako je ove godine preminulo 6712 osoba, a od toga 5514 osoba nije bilo cijepljeno.
U dobnoj skupini do 39 godina svih 27 umrlih nije bilo cijepljeno.
Postotak necijepljenih za dobnu skupinu od 40 do 49 godina je 95.83 posto, za dobnu skupinu od 50 do 59 je 91.43 posto, a za dobnu skupinu od 60 do 64 godine 89.04 posto.
Za dobne skupine od 65 godina naviše postotak necijepljenih se kreće od 85.95 posto do 78.77 posto, ovisno o dobnoj skupini.
Detaljnije podatke možete vidjeti u tablici niže.

Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




