Zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ivana Pavić Šimetin, jučer je u emisiji HRT-a Otvoreno rekla da je u Hrvatskoj zabilježen prvi slučaj delta plus soja korone.

“Danas je u Čakovcu zabilježen prvi slučaj delta plus soja. Znali smo da je na vratima. Iz iskustva s delta i alfa sojem vidjet će se koliko je opasan. Ono što se zasad zna je da je nešto zarazniji od delta soja”, rekla je Pavić Šimetin za HRT.

“Upravo je manji udio cijepljenih ljudi pogodan za širenje tih novih sojeva”, dodala je i potvrdila da će se o novim epidemiološkim mjerama doznati danas na sjednici Nacionalnog stožera.

Prije svega važno je znati da je varijanta virusa SARS-CoV-2 nazvana delta jedan od najzaraznijih virusa koje znamo. Jednako je zarazna kao vodene kozice, a zaraznija je od virusa koji uzrokuju MERS, SARS, ebolu, prehladu, gripu i velike boginje. Delta je također znatno zaraznija od britanske inačice poznate kao alfa, koja je sama zaraznija od izvornog wuhanskog soja.

Dok se ova superzarazna varijanta širi, ona nastavlja mutirati. SARS-CoV-2 je jednolančani RNA virus, a oni mutiraju brže od dvolančanih RNA virusa i DNA virusa. Istraživanja su pokazala da veličina genoma uglavnom negativno korelira s brzinom mutacije – što veći genom, to manje mutacija.

U tom smislu dobro je što virus SARS-CoV-2 ima veliki genom sastavljen od 30-ak tisuća baznih parova, pa relativno sporo mutira za jednolančane RNA viruse, sporije od gripe. Korelacija veličine genoma i sporosti mutacije je logična jer virus s velikim genomom mora imati dobro uređenu provjeru točnosti prepisivanja svojeg koda. Kada to ne bi imao, u velikom genomu bi se događalo previše grešaka i virus ne bi bio efikasan – u reprodukciji bi nastajalo previše virusnih čestica koje bi bile škartovi. Virus gripe, koji ima mnogo kraći kod RNA, može si dozvoliti luksuz da se manje točno prepisuje i više mutira, a slično vrijedi i za virus hepatitisa C i HIV.

S druge strane, zahvaljujući visokoj zaraznosti, delta se toliko masovno širi i replicira da se pogreške u prepisivanju ipak događaju u velikim brojevima te vjerojatnost za nastanak novih varijanti raste, osobito u neprocijepljenim populacijama.

Jedna od posljednjih varijanti koja je privukla pozornost zdravstvenih djelatnika je varijanta nazvana AY.1, odnosno delta plus. Razlog za interes je činjenica da ju je indijsko ministarstvo zdravlja u lipnju klasificiralo kao “varijantu koja izaziva zabrinutost”. Ta oznaka ukazuje na to da se čini da je zaraznija, da se lakše veže za plućne stanice te da je potencijalno otporna na terapiju monoklonskim protutijelima, što znači da bi mogla probijati stečeni imunitet.

Delta plus ima na proteinu šiljak (S) mutaciju K417N koju delta nema. Ta mutacija ranije je pronađena kod nekih podvarijanti alfe koja je dominirala prije delte te kod varijante beta.

James EK Hildreth, izvršni direktor Medicinskog fakulteta Meharry u Nashvilleu, rekao je za Washington Post da čelnici javnog zdravstva trebaju obratiti pažnju na iskustva drugih nacija, ukazujući na razoran efekt delte u Indiji i odluku te zemlje da deltu plus označi kao varijantu koja izaziva zabrinutost.

“Već smo vidjeli što se dogodilo s deltom u Indiji i koliko se brzo ona proširila”, rekao je.

“Zašto bismo mislili da bi varijanta delta plus bila drugačija?” dodao je.

Jedan od razloga za zabrinutost je mogućnost da bi delta plus probijala zaštitu stvorenu prebolijevanjem ili cijepljenjem. Za sada nemamo jasnu potvrdu za tu zabrinutost, piše Index.