Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) PREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA „GLAZBENA BAŠTINA ZADRA U 19. STOLJEĆU“ Muzikalije zadarskih skladatelja nakon dva stoljeća oživljene u monografiji i na nosaču zvuka

Objavljeno

-

U 19. stoljeću glazbeni život Zadra bio je bogat i raznovrstan, ukorak s europskim središtima. Gotovo fantastično zvuči da je u to vrijeme Puccinijeva La bohème izvedena samo godinu dana nakon premijere u Torinu te da je Zadar imao skladatelje koji se nisu izvodili u lokalnoj sredini, nego po cijeloj Dalmaciji, u Dubrovniku, Italiji, Europi, pa čak i u Americi. Tijekom sedamdesetak godina u 19. stoljeću razina kvalitete glazbenog života bila je na visokoj razini, o čemu je svjedočilo postojanje dvaju opernih kazališta, Nobile teatra i Teatra Verdi, koja su dvadesetak godina djelovala simultano. Unatoč tome, skladatelji iz tog vremena marginalno su zastupljeni u glazbenoj literaturi.

Prašnjave muzikalije koje su u svim izvornom obliku sačuvane u Državnom arhivu vraćene su u život monografijom s nosačem zvuka “Glazbena baština Zadra u 19. stoljeću”, objavljenoj u izdanju Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru, koja je predstavljena u petak u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Za izdavanje monografije najzaslužniji su muzikolozi dr. sc. Katica Burić Ćenan i maestro Edo Mičić, ali i cijela ekipa koja je na knjizi radila pro bono, istaknuo je na predstavljanju jedan od inicijatora projekta iz kojega je monografija nastala, prof. dr. sc. Robert Bacalja.

– Krenuli smo 2009. godine, a već 2010. u Svečanoj dvorani snimljeno je nekoliko kompozicija. Sve se radilo isključivo iz ljubavi, da se gradu dade jedan artefakt koji će upućivati na njegovu bogatu prošlost i kulturu. U snimanju skladbi sudjelovali su brojni zadarski glazbenici, Nela Šarić, HPGD Zoranić i Jurica Šoša, Glazbena škola Blagoja Bersa i drugi, a skladbe su se izvodile već u povodu Dana Sveučilišta u Zadru 2011. godine, istaknuo je dr. Bacalja.

Umjetnički voditelj projekta Edo Mičić prisjetio se kako ga je intrigiralo kako je moguće da Zadar, kao tadašnji glavni grad pokrajine, s dva kazališta, nije imao razvijenu glazbenu scenu, kako su sugerirale monografije. Maestro Antun Dolički uputio ga je na Katicu Burić Ćenan te im se nakon početnog rada otvorio potpuno novi svijet.

To je najčešće bila sakralna glazba, ali ne isključivo, posebice kada govorimo o Franzu von Suppèu. On već s 13 godina piše svoju Missu Dalmaticu, kasnije i druge opere, no ja bih istaknuo prije svih Nikolu Strmića, koji je imao nesreću da je živio u vremenu u kojem je živio, u gradu koji je doživio apokalipsu, bio 80 posto razrušen te je izgubljeno dosta arhivskog materijala, sigurno i njegovih partitura. S 18 godina već je završio glazbeni studij u Milanu, vratio se u Zadar i napisao svoju prvu operu “Desiderio, istarski vojvoda”, s vrlo ozbiljnom uvertirom, u kojoj je veliki ansambl i puno solista, rekao je Mičić.

Dvadesetak djela, među kojima su i opere Sordello i Jaquinta, poznato je samo po naslovu.

Iz tog vremena osim njih dvojice pažnju zaslužuju Luigi Garbato, Giovanni Cigala i Antonio de Licini, koji su ostavili dosta dubok pečat u gradu tog vremena.

Katica Burić Ćenan opisala je glazbeni život Zadra u tom vremenu. U njemu je djelovalo nekoliko glazbenih društava, Filharmonijsko društvo, koje je imalo sustavno glazbeno obrazovanje te je iznjedrilo puno kvalitetnih i obrazovanih glazbenika, nekoliko glazbenih društva poput Zoranića ili Sokola. Svakodnevno je na otvorenom svirala gradska glazba, dok je nekoliko vojnih orkestara u tada glavnom gradu Kraljevine Dalmacije imalo glazbenike iz čitave ondašnje Europe. Katedrala je zapošljavala ljude za glazbenu produkciju, u grad su dolazile talijanske operne trupe, a operne arije Zadrani su pjevušili na ulicama. Kulturna i umjetnička događanja uz tijela javne vlasti financirali su i plemići i imućniji građani.

Uzvanike su na predstavljanju pozdravili prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, pročelnica Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Maja Cindrić te pročelnica Upravnog odjela za kulturu i šport Grada Zadra Dina Bušić, koja je rekla kako ju veseli uspjeh projekta te da će Grad napraviti sve kako bi monografija zaživjela putem izvođenja djela.

No votes yet.
Please wait...

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu