Connect with us

Hrvatska

Hrvatska uvezla tisuće nekvalificiranih radnika

Objavljeno

-

Dok zapadne zemlje privlače obrazovane radnike, mi uvozimo slabo obrazovanu radnu snagu, nama dolaze uglavnom samci, muškarci koji s niskim plaćama ne mogu preživjeti s obitelji, piše u nedjelju Večernji list.

Koliko mala Hrvatska treba uvesti stranih radnika da bismo dosegnuli prosječan standard država EU, kako ne bi svi mi koji danas radimo, kad budemo odlazili u mirovinu, odlazili u jad i bijedu, kako to slikovito kaže Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta? Državu državom čine njezini stanovnici, standard joj osiguravaju zaposleni građani i institucije koje rade za javno dobro, a budućnost djeca i mladi.

U samo 30 godina Hrvatska je izgubila gotovo milijun ljudi i danas, prema procjenama demografa, broji svega 3,85 milijuna stalnih stanovnika, među kojima udio građana u dobi od 65 i više godina premašuje udio djece i mladih do 19 godina. Zato se i ubrajamo u najstarije nacije svijeta.

S takvom strukturom stanovništva, s intenzivnim iseljavanjem građana posljednjih osam godina i “odljevom mozgova” ne možemo imati jači ekonomski rast, nego se održavamo na površini stihijskim uvozom radne snage i s nadom da će se barem dio iseljenih vratiti kako bi svi građani mogli dostojno živjeti.

Prema projekcijama UN-a iz 2015., Hrvatska je tek 2030. trebala pasti na 3,9 milijuna ljudi, a sada ispada da su to još bile optimistične projekcije, jer smo desetljeće ranije dosegnuli tu brojku. Ministar financija Zdravko Marić na Večernjakovoj konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo”, govoreći da svima nama cilj mora biti povećanje životnog standarda, kazao je da od 100 do 150 tisuća novih kvalitetnih radnih mjesta znači manje glavobolje i puno jači i održiviji rast, kojim bismo lakše dosegnuli prosječan europski standard.

No u državi u kojoj je 1,236 milijuna umirovljenika i 1,604 milijuna zaposlenih te 119 tisuća nezaposlenih nije precizirao je li mislio da potrebnih 100 do 150 tisuća radnika treba uvesti iz inozemstva ili i aktivirati dio domaćih nezaposlenih na tržištu rada. Ni iz Vlade nisu nam odgovorili je li Marić mislio na uvoz do 150 tisuća stranih radnika i odakle, donosi Večernji list.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Istječe rok za prelazak s prešutnog na dopušteno prekoračenje, evo što se isplati

Objavljeno

-

By

Eduardo Soares/Unsplash

Sukladno memorandumu koji su lani potpisale banke, Vlada i HNB, građani imaju još dva mjeseca da svoja skuplja prešutna prekoračenja na tekućim računima, zamijene povoljnijim dopuštenim prekoračenjima.

Koja je razlika između dva pojma i zašto bi bilo dobro ugovoriti dopušteno prekoračenje?

Kad na tekućem računu ostvarujete redovite priljeve, banka vam može na vaš zahtjev odobriti i ugovoriti okvirni kredit, odnosno dopušteno prekoračenje po računu (dopušteni minus po računu), piše tportal.

Ako vam je odobreno korištenje dopuštenog prekoračenja, vaš iznos raspoloživih sredstava se, uz vlastita sredstva, uvećava za iznos dopuštenog prekoračenja.

Iznos dopuštenog prekoračenja najčešće ovisi o visini redovitih primanja, a odobrava se bez dodatnih procedura i instrumenata osiguranja na temelju ugovora o tekućem računu sklopljenog u pisanom obliku.

Visina kamatne stope koja se plaća na njegovo korištenje u pravilu je među najvišim kamatnim stopama koje se primjenjuju na kredite odobrene potrošačima, pa se dopuštenim prekoračenjem ne bi trebalo koristiti kao dugoročnim izvorom financiranja potreba.

U slučaju neurednog poslovanja ili smanjenog priljeva sredstava na tekući račun, banka ima pravo smanjiti vam ili ukinuti iznos dopuštenog prekoračenja, ali vas o tome mora izvijestiti najmanje 30 dana prije dana efektivnog umanjenja ili ukidanja dopuštenog prekoračenja.

Prešutno (prihvaćeno) prekoračenje jest iznos novčanih sredstava koji vam je banka prešutno stavila na raspolaganje, a koji prelazi pozitivno stanje na računu, uključujući iznos ugovornog (dozvoljenog) prekoračenja.

Za razliku od dopuštenog prekoračenja, prešutno prekoračenje se ne odobrava na vaš zahtjev, već vam ga banka stavlja na raspolaganje po osnovi stalnih primanja. Proces odobravanja prešutnog prekoračenja ne podrazumijeva zasebnu ugovornu obvezu između klijenta i banke.

Uslijed sklapanja Memoranduma o razumijevanju u vezi prekoračenja po tekućem računu, koji su potpisali ministar financija, guverner Hrvatske narodne banke i predstavnici 13 banaka, u tijeku je zamjena odobrenih prešutnih prekoračenja dopuštenim prekoračenjima.

Prema Memorandumu, potrošači imaju rok do godinu dana da razmotre te ponude i ugovore prelazak na dopušteno prekoračenje. Većina je banaka odlučila da će u svojoj ponudi ubuduće imati samo dopuštena prekoračenja, a krajnji rok za prelazak na dopušteno prekoračenje je 30. lipnja ove godine.

Prelaskom na dopuštena prekoračenja, svim potrošačima će biti zajamčena niža cijena korištenja prekoračenja te kvalitetnije informiranje prilikom ugovaranja prekoračenja kao i postupna otplata duga u slučaju smanjenja ili ukidanja prekoračenja.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HDZ: Novi izbori nisu opcija; Tvrde da će okupiti većinu do 19. svibnja

Objavljeno

-

By

Stranke koje proteklih dana pokušavaju sastaviti parlamentarnu većinu – SDP i HDZ s partnerima – i dalje nisu došle do toga cilja. Ponajprije stoga što Domovinski pokret, ali i stranke koje s njim pregovaraju, ostaju pri svojim početnim stajalištima. Da su pozicije i dalje nepromijenjene, potvrđuju i najnovije izjave.

– Andrej Plenković kaže da pregovori zasad idu jako dobro. U četvrtak će biti odlučeno kada će pregovarački timovi opet za stol, rekao je prilikom javljanja iz središnjice HDZ-a novinar HRT-a Šime Vičević.

Kako kaže, “HDZ kaže da izbori nisu opcija”, a da će “dogovor svakako biti postignut i to unutar roka koji je potreban za sazivanje sjednice Sabora”.

– Kada govorimo o ulozi DP-a, oni i dalje zauzimaju stajalište da neće surađivati ni u kakvom obliku s SDSS-om. Ali, istovremeno Andrej Plenković kaže da će u pregovorima morati biti postignuta određena razina kompromisa dok jedna i druga strana približavaju svoja stajališta, kazao je.

Dodao je kako “Andrej Plenković nije zaobišao ni pitanje zajedničke fotografije koju je objavio glavni tajnik DP-a Josip Dabro na kojoj je zajedno s Ivanom Anušićem“.

– On u tome ne vidi ništa sporno, dodao je da to može biti korisno u ovoj fazi pregovora s DP-om, dodao je.

Premijer se obrušio i na predsjednika Zorana Milanovića te na ostatak lijeve oporbe.

– Kontinuirano ćemo podsjećati na niz koruptivnih primjera i praksi. Na toj kvazi ljevici imate Grbina koji j koristio naknade za odvojeni život, a nije imao pravo i onda govori drugima. Te informacije će dobivati itekako žestok odgovor, predvodnik te politike je Zoran Milanović, sakrio se dva tjedna, ide po svakom sajmu. Netko tko je teško kršio Ustav, doveo izbore na rub regularnosti sada se sakrio kao mali miš.

Sigurno ćemo raditi na tome da se dogovor o sastavljanju većine postigne do 19. svibnja, rekao je premijer Andrej Plenković komentirajući pregovore s DP-om. Optužio je ljevicu i SDP da difamiraju i napadaju HDZ, “umjesto da se povuku, čestitaju i krenu u svoje interne procese” kako bi vidjeli zašto su ostvarili slab rezultat na izborima.

Upitan je li se itko odrekao SDSS- kazao je da se “nitko nikoga ne odriče” te da se “vode razgovori”.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Potres jačine 4.3 kod Slunja. Osjetio se u Sisku, Zagrebu, Zaprešiću…

Objavljeno

-

Jutros u 5.38 sati područje Slunja pogodio je jači potres, javlja Seizmološka služba.

“Seizmografi Seizmološke službe zabilježili su prilično jak potres s epicentrom oko 15 km južno od Slunja. Magnituda potresa iznosila je 4.3 prema Richteru, a intenzitet u epicentru procijenjen je na V-VI stupnjeva EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba. Epicentar je bio na dubini od 10 kilometara.

EMSC je prvo objavio da se radi o potresu magnitude 4.8. po Richteru, a kasnije su magnitudu smanjili na 4.6.

Komentar jednog Slunjanina na stranici EMSC-a bio je samo – tutnjava.  Čitatelji iz dijelova blizu epicentra komentiraju da se sve ljuljalo i treslo, da je dobro “zdrmao” i Ogulin, a probudio je i stanovnike Velike Kladuše u susjednoj BiH. Prema komentarima, osjetio se i u Sisku, Ivanić Gradu, Zagrebu, Zaprešiću… Mnogi Zagrepčani javljaju da ih je potres probudio. “Blagi i kratak, ali neugodan”, javljaju.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu