Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je u emisiji Hrvatskoga radija “A sada Vlada” da je slučaj iz Krapinskih Toplica vrlo tužna priča koja se prelama preko leđa djeteta zbog stava roditelj. Rekao je da ne može razumjeti te da malo tko može razumjeti da netko svoje dijete ne pušta u školu zbog maske koja se mora nositi na hodniku. Maska se mora nosti i smatra da ravnatelj postupa ispravno. Nada se da će se situacija riješiti i da će roditelji promijeniti stav.

– Pred školom je bio prosvjed nekoliko ljudi koji imaju određene fiksacije zbog maske. Možda mogu lakše razumjet nekoga tko se boji cijepljenja, ali ovo ne mogu razumjeti, rekao je.

Dodao je da je policija ispred škole, na neki način, neprimjetno, kako ne bi utjecala na ostalu djecu. Zaštitari su tamo zbog prosvjednika, od kojih neki čak ni nemaju djecu.

– Obrazovni proces se ne smije narušavati. Članak 11 Zakona o okupljanju i prosvjedovanju izrijekom kaže da se svako okupljanje i prosvjedovanje ne smije biti u i oko škole dok su djeca u njoj, naglasio je Fuchs. 

 U ovom konkretno slučaju sada socijalne službe moraju odraditi svoj dio posla, a nadam se da neće doći do zadnje mogućnosti, a to je oduzimanja djeteta roditeljima zbog neodgovornog ponašanja i  zapostavljanja obrazovnog procesa, kazao je.    

Nesuradnja sa socijalnim službama je kazneno djelo

– Postoje mehanizmi određeni zakonom koji određuju kako će se u tom slučaju dalje postupati. Kazao je Fuchs i dodao kako ne očekuje slične incidente u ostalim školama te da je njegovo ministarstvo razgovaralo s policijom koja je potom izdala upute policijskim postajama kako se ponašati i na što da obrate pažnju.

Nova školska godina i provedba epidemiološka mjera

– Imamo prošlogodišnje iskustvo gdje su se odgojno-obrazovne ustanove jako dobro nosile u okviru prošlogodišnje situacije. Još je jednom zahvaljujem ravnateljima i učiteljima na vrhunski odrađenoj školskoj godini i na njihovoj pomoći. Ove smo godine prilično “olabavili” mjere, a to možda iziskuje mao jednostavniji pristup, ali istovremeno smo imali i sastanak s epidemiolozima na kojem je zaključeno da u slučaju pojave zaraze u razredu, ne ide cijeli razredu u samoizolaciju već najbliži kontakti. Nije jednostavno odrediti najbliže kontakte jer se učenik više ili manje družio sa svima. Uskoro će se jasno i glasno reći da su najbliži kontakti ako dvoje sjede u klupi, oni pored njega, eventualno oni ispred, a ne cijeli razred, kazao je Fuchs. 

Ugrožavanje obrazovnog procesa zbog samoizolacije

– Stavljanje djece u samoizolaciju je uvijek problem jer su istraživanja pokazala da se ona održava i na psiho-socijalno stanje djece. To je jedna od glavnih komponenti zašto su i one zemlje koje su imale tvrdi “lockdown”, olabavile mjere. Zahjevamo da roditelji djeci prije odlaska u školu mjere temperaturu i apeliramo na cijepljenje. Pristup je kombinacija procijepljenosti i epidemioloških mjera.

Procijepljenost zaposlenika u odgojno-obrazovnim ustanovama

– Nisam previše zadovoljan. Osnovne škole su na 57%, gimnazije na 60% što se tiče nastavnika, u visokoškolskim institucijama je preko 70%, a najbolja je procijepljenost u znanstvenim institucijama –  preko 80%, rekao je Fuchs.  

U kojem će se slučaju preći na “online” nastavu

– Nadam se da “online” nastavu nećemo primjenjivati u cijeloj državi. Ona je spremna. Oko 7.000 je snimljenih videolekcija za više razrede, a za male je spremna Škola na Trećem, napominje.  

Cijepljenje zaposlenih u obrazovanju i znanosti

– Razgovarali smo o tome i stav je da je u RH cijepljenje dobrovoljno, a što se tiče obrazovnog procesa nastojat ću i dalje apelirati da se cijepljenjem štiti i sebe i druge. Za sada ne razmišljamo o COVID potvrdama, ali ako bi se pogoršavala situacija morat ćemo i o tome razmišljti, rekao je Fuchs. 

O poplavi odlikaša

– Nije potrebno da netko problematizira znanje kada govorimo o četvorci. Poplava odlikaša nije samo specifikum Hrvatske. Nešto smo počeli raditi i trajat će to određeno vrijeme. Godine 2019. postignut je maksimum odlikaša. Prošle škol. godine smo bili na razini 2018. godine. Uvest ćemo probne nacionalne ispite gdje ćemo istestirati učenike 5. i 8. razreda iz nekoliko predmemeta kako bismo imali uvid u znanje učenika. Nacionalni ispiti u prvom redu služe sustavu kako bi se vidjelo poučava li se na način na koji treba i ocjenjuje li se na način na koji treba. Provest ćemo i probnu državnu maturu jer je došlo do promnjene kurikuluma. Sve drugo neće utjecati na ocjene učenika. Idemo na reformu obrazovanja u smislu prelaska na cjelodnevnu nastavu, što je predviđeno da se završi do 2030. godine. Da bi se to postiglo treba izgraditi nove škole, dječje vrtiće, dograditi one koji ne zadovoljavaju. Djeca su najmanje od 8 do 15 sati u školi i to će sigurno doprinostiti da se djeca realnije ocjenjuje. Mijenjamo i određene kriterije za upise u srednje škole gdje treba maknuti famu oko prosjeka 5,0 tj. ili 5,0 ili ništa, kazao je Fuchs.