Connect with us

Hrvatska

NOVA ŠKOLSKA GODINA I EPIDEMIOLOŠKE MJERE Fuchs: “U slučaju zaraze, u izolaciju idu samo najbliži kontakti, a ne cijeli razred”

Objavljeno

-

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je u emisiji Hrvatskoga radija “A sada Vlada” da je slučaj iz Krapinskih Toplica vrlo tužna priča koja se prelama preko leđa djeteta zbog stava roditelj. Rekao je da ne može razumjeti te da malo tko može razumjeti da netko svoje dijete ne pušta u školu zbog maske koja se mora nositi na hodniku. Maska se mora nosti i smatra da ravnatelj postupa ispravno. Nada se da će se situacija riješiti i da će roditelji promijeniti stav.

– Pred školom je bio prosvjed nekoliko ljudi koji imaju određene fiksacije zbog maske. Možda mogu lakše razumjet nekoga tko se boji cijepljenja, ali ovo ne mogu razumjeti, rekao je.

Dodao je da je policija ispred škole, na neki način, neprimjetno, kako ne bi utjecala na ostalu djecu. Zaštitari su tamo zbog prosvjednika, od kojih neki čak ni nemaju djecu.

– Obrazovni proces se ne smije narušavati. Članak 11 Zakona o okupljanju i prosvjedovanju izrijekom kaže da se svako okupljanje i prosvjedovanje ne smije biti u i oko škole dok su djeca u njoj, naglasio je Fuchs. 

 U ovom konkretno slučaju sada socijalne službe moraju odraditi svoj dio posla, a nadam se da neće doći do zadnje mogućnosti, a to je oduzimanja djeteta roditeljima zbog neodgovornog ponašanja i  zapostavljanja obrazovnog procesa, kazao je.    

Nesuradnja sa socijalnim službama je kazneno djelo

– Postoje mehanizmi određeni zakonom koji određuju kako će se u tom slučaju dalje postupati. Kazao je Fuchs i dodao kako ne očekuje slične incidente u ostalim školama te da je njegovo ministarstvo razgovaralo s policijom koja je potom izdala upute policijskim postajama kako se ponašati i na što da obrate pažnju.

Nova školska godina i provedba epidemiološka mjera

– Imamo prošlogodišnje iskustvo gdje su se odgojno-obrazovne ustanove jako dobro nosile u okviru prošlogodišnje situacije. Još je jednom zahvaljujem ravnateljima i učiteljima na vrhunski odrađenoj školskoj godini i na njihovoj pomoći. Ove smo godine prilično “olabavili” mjere, a to možda iziskuje mao jednostavniji pristup, ali istovremeno smo imali i sastanak s epidemiolozima na kojem je zaključeno da u slučaju pojave zaraze u razredu, ne ide cijeli razredu u samoizolaciju već najbliži kontakti. Nije jednostavno odrediti najbliže kontakte jer se učenik više ili manje družio sa svima. Uskoro će se jasno i glasno reći da su najbliži kontakti ako dvoje sjede u klupi, oni pored njega, eventualno oni ispred, a ne cijeli razred, kazao je Fuchs. 

Ugrožavanje obrazovnog procesa zbog samoizolacije

– Stavljanje djece u samoizolaciju je uvijek problem jer su istraživanja pokazala da se ona održava i na psiho-socijalno stanje djece. To je jedna od glavnih komponenti zašto su i one zemlje koje su imale tvrdi “lockdown”, olabavile mjere. Zahjevamo da roditelji djeci prije odlaska u školu mjere temperaturu i apeliramo na cijepljenje. Pristup je kombinacija procijepljenosti i epidemioloških mjera.

Procijepljenost zaposlenika u odgojno-obrazovnim ustanovama

– Nisam previše zadovoljan. Osnovne škole su na 57%, gimnazije na 60% što se tiče nastavnika, u visokoškolskim institucijama je preko 70%, a najbolja je procijepljenost u znanstvenim institucijama –  preko 80%, rekao je Fuchs.  

U kojem će se slučaju preći na “online” nastavu

– Nadam se da “online” nastavu nećemo primjenjivati u cijeloj državi. Ona je spremna. Oko 7.000 je snimljenih videolekcija za više razrede, a za male je spremna Škola na Trećem, napominje.  

Cijepljenje zaposlenih u obrazovanju i znanosti

– Razgovarali smo o tome i stav je da je u RH cijepljenje dobrovoljno, a što se tiče obrazovnog procesa nastojat ću i dalje apelirati da se cijepljenjem štiti i sebe i druge. Za sada ne razmišljamo o COVID potvrdama, ali ako bi se pogoršavala situacija morat ćemo i o tome razmišljti, rekao je Fuchs. 

O poplavi odlikaša

– Nije potrebno da netko problematizira znanje kada govorimo o četvorci. Poplava odlikaša nije samo specifikum Hrvatske. Nešto smo počeli raditi i trajat će to određeno vrijeme. Godine 2019. postignut je maksimum odlikaša. Prošle škol. godine smo bili na razini 2018. godine. Uvest ćemo probne nacionalne ispite gdje ćemo istestirati učenike 5. i 8. razreda iz nekoliko predmemeta kako bismo imali uvid u znanje učenika. Nacionalni ispiti u prvom redu služe sustavu kako bi se vidjelo poučava li se na način na koji treba i ocjenjuje li se na način na koji treba. Provest ćemo i probnu državnu maturu jer je došlo do promnjene kurikuluma. Sve drugo neće utjecati na ocjene učenika. Idemo na reformu obrazovanja u smislu prelaska na cjelodnevnu nastavu, što je predviđeno da se završi do 2030. godine. Da bi se to postiglo treba izgraditi nove škole, dječje vrtiće, dograditi one koji ne zadovoljavaju. Djeca su najmanje od 8 do 15 sati u školi i to će sigurno doprinostiti da se djeca realnije ocjenjuje. Mijenjamo i određene kriterije za upise u srednje škole gdje treba maknuti famu oko prosjeka 5,0 tj. ili 5,0 ili ništa, kazao je Fuchs.  

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

-

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna uprava objavila upozorenje vezano uz povrat poreza: Pazite na ove poruke!

Objavljeno

-

By

​Aktualizacijom povrata poreza bilježe se brojni pokušaji prijevara kolanjem phishing poruka u kojima se pošiljatelj lažno predstavlja kao Porezna uprava, upozorili su iz Porezne uprave.

“Apeliramo na sve obveznike da pozorno čitaju poruke koje im pristižu i ne daju nikakve dodatne podatke bez konzultacije s Poreznom upravom o istinitosti poruke.

Napominjemo, lažne poruke najčešće sadrže gramatičke pogreške i često upućuju na QR kod uz jednokratnu lozinku, a neophodno je obratiti pozornost na domenu s koje poruke stižu. Jedina službena domena Porezne uprave je @porezna-uprava.hr i ne sadrži dodatne znakove ni slova kao što je slučaj kod lažnih poruka (npr. @porezna-uprava.cnvelsalvador.com).

Dodatne informacije o prepoznavanju i postupanju s lažnim porukama dostupne su ovdje“, naveli su iz Porezne.

Podsjetimo, isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu