Hrvatska
Među najstarijima smo u Europi: Starijih Hrvata je upola više nego mladih
Kad se Hrvatska 1991. godine odlučila osamostaliti, njezin je prosječan stanovnik bio star 37 godina i jedan mjesec, danas 30 godina kasnije prosječna starost građana Hrvatske je gotovo 44 godine, što Hrvate svrstava u jednu od najstarijih nacija u Europi.
Mlada država bila je, posebice iz sadašnje perspektive, doista mlada, broj stanovnika starosti do 19 godina bio je za gotovo 53 posto veći od stanovništva starijeg od 60 godina. Sada je stanje potpuno obrnuto, stariji od 60 godina brojniji su za gotovo 50 posto od mladih do 19 godina.
Te promjene dogodile su se u samo 30 godina, u kojima je Hrvatska izgubila gotovo 800 tisuća stanovnika, i te brojke, koje su dio jučer objavljenih statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS) o procjeni stanovništva sredinom prošle godine, možda najbolje oslikavaju demografsko stanje u Hrvatskoj, piše Novi list.
Kakvo je ono doista, trebao bi pokazati Popis stanovništva koji započinje u ponedjeljak, a sve detalje o tome kako će se odvijati predstavio je jučer Državni zavod za statistiku na konferenciji za novinare.
Broj stanovnika manji od četiri milijuna?
Jedna od najvažnijih brojki koja se traži u tom popisu je ukupan broj stanovnika Hrvatske, a demografski su stručnjaci unisoni u procjeni da je on manji od četiri milijuna. Prema procjenama DZS-a on je sredinom prošle godine bio 4.047.680, no od tada je Hrvatska samo zbog negativnog prirodnog prirasta izgubila 26.860 stanovnika, pa ih trenutno ni po tim službenim brojkama nema puno više od četiri milijuna i 20 tisuća. No analitičari često naglašavaju da te službene brojke uključuju i građane koji su odselili u inozemstvo, ali se nisu odjavili i to im je jedan od argumenata za tvrdnju da je broj stanovnika Hrvatske pao ispod četiri milijuna.
Kako bi se dobila stvarna brojka onih koji žive u Hrvatskoj, jučer je i Damir Plesac, koordinator za popis stanovništva, pozvao građane da se ne popisuju ako više ne žive u Hrvatskoj.
Ravnateljica DZS-a Lidija Brković upozorila je da će samo jedna osoba preko sustava e-građani popisati cijelo kućanstvo, te da za popunjavanje upitnika treba 20-ak minuta, ali je građane podsjetila da će kroz taj sustav dobiti i kontrolnu šifru i da je moraju sačuvati kako bi je predočili popisivaču koji će doći do njih u kuću ili stan.
Plesac je otkrio i da je samopopisivanje znatno jeftinije za državu nego terenski popis, jer samopopisivanje za cijelo kućanstvo košta osam kuna, a kad popisivač popiše jedno četveročlano kućanstvo, trošak je 40 kuna.
S obzirom na to da se epidemiološka situacija u Hrvatskoj pogoršava, novinare je zanimalo i hoće li popisivači imati covid-potvrdu jer će dnevno ulaziti u više domova i susretati se s desecima ljudi, ali Plesac je objasnio da popisivači ne moraju imati ni covid-potvrdu ni negativan test, ali da im je preporučeno da se maksimalno drže mjera.
Kako bi građani mogli razlikovati popisivače od prevaranata koji bi poželjeli iskoristiti popis da nesmetano uđu građanima u kuće, popisivači će imati svoje posebne majice, akreditacije i laptope s oznakama popisa.
Za građane koji namjerno ne žele dati podatke popisivačima ili daju pogrešne podatke, propisane su prekršajne kazne, a Plesac je otkrio i da na posljednjem popisu 2011. godine nitko nije kažnjen.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




