Gordan Lauc, znanstvenik i član vladinog savjeta, gostovao je na HRT-u. Tema je bila koronavirus.

“Zadnjih nekoliko mjeseci smo se jako razočarali u cjepiva jer su prvi podaci pokazivali da su izuzetno učinkovita u zaštiti, kako od zaraze tako i od bolesti, no sada vidimo da taj imunitet relativno kratko traje. Evo sada Izrael masovno cijepi čitavu populaciju trećom dozom cjepiva i očito je da nam cjepivo ne daje dugoročni imunitet i, ako se želimo zaštititi samo cijepljenjem, morat ćemo se cijepiti svakih nekoliko mjeseci, što dugoročno nije održivo”, rekao je.

O širenju virusa kroz populaciju

“Kada imate velik dio populacije koji se cijepio ili je prebolio bolest, onda pustiti virus da se širi, kao što trenutno radi Velika Britanija, i nije toliki rizik jer to ima efekt ponovnog obnavljanja imune memorije koja pamti te viruse i ima i širi i dugotrajniji učinak”, poručio je Lauc.

Ističe kako nije loše da se virus širi kroz populaciju ako ne uzrokuje bolest.

“Naravno, ovo ne treba krivo shvatiti – nitko se ne treba otići namjerno zaraziti, posebice ako prije toga nije bio cijepljen ili prethodno prebolio. Ali mislim da je ovo jedna važna poruka koja govori da ne trebamo nametati ograničenja, da ne trebamo ljudima zabranjivati rad kako bismo spriječili širenje virusa koje zapravo, pogotovo u ovoj ljetnoj sezoni, kada su simptomi blaži, nije toliko opasno”, kaže Lauc.

O trećoj dozi

Komentirao je i činjenicu da sve više zemalja kreće s trećom dozom cjepiva, a isto je najavio i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

“Treća doza nije nužno loša, ne postoji ništa lošije u trećoj dozi nego što je bilo u drugoj dozi. Znači, ako počnemo gubiti imunitet, dobro ga je obnoviti. Jedan od načina je da dobijemo treću dozu cjepiva. Ono što je rizik pri tome jest činjenica da cjepiva ipak sadrže informaciju samo o jednom proteinu, i to samo o jednoj varijanti tog proteina, i, ako svi budemo zaštićeni samo tim jednim oblikom imuniteta protiv te jedne varijante jednog proteina, onda imamo selekcijski pritisak razvoja varijanti koje će izbjegavati to cjepivo i, kada se takva varijanta pojavi, ima praktički cijelu populaciju koja je nezaštićena”, kaže.

“Za razliku od kombiniranog imuniteta od cijepljenja i preboljenja, koji će biti puno širi jer će uključivati različite proteine, uključivat će i neke druge varijante i to je dugoročno gledano puno sigurnije i puno održivije nego kontinuirano cijepljenje”, ustvrdio je Lauc.

Ipak, nije protiv davanja treće doze. Objasnio je kome i zašto.

“Naravno, treća doza je dobra, pogotovo za starije osobe i one kojima fali imunitet. Vidjeli smo u istraživanju koje je nedavno provedeno u domovima za starije osobe da je trećina onih koji su cijepljeni s dvije doze već počela gubiti imunitet. Mislim da je u takvim situacijama treća doza nešto dobro”, dodao je.

O prirodno stečenom imunitetu

Odgovorio je i na pitanje o tome koliko štiti prirodno stečeni imunitet.

“Počele su se pojavljivati studije o prirodno stečenom imunitetu. Izrael je objavio nekoliko velikih studija koje govore da prebolijevanje duže štiti od cijepljenja. Naravno, i tu će biti iznimki, bit će ljudi koji neće biti zaštićeni, bit će onih koji će biti jednako zaštićeni kao i nakon cijepljenja, ali u svakom slučaju, činjenica da je velik dio populacije već prebolio, a u Hrvatskoj smo na gotovo polovici odrasle populacije, jedan je veliki, nazovimo ga tako, kapital koji nam osigurava da nas ne čeka teška zima”, poručio je Lauc.

Kaže kako mu je žao što Hrvatska ne provodi istraživanje o tome koliko ljudi ima antitijela.

“Neke druge zemlje to rade. Npr. Amerika je nedavno objavila veliku analizu na milijunima ljudi koja je pokazala da je 83% ljudi u Americi imalo protutijela u svibnju ove godine, dobivena što preboljenjem, što cijepljenjem”, rekao je, no dodaje da ti podaci i nisu toliko bitni.

“Bitno je ono što nam se događa u bolnicama, bitno je da razlikujemo ljude koji su bolesni s covidom od ljudi koji su bolesni od covida jer nam je SARS-CoV 2 praktički postao bolnička infekcija jer netko tko zbog druge bolesti provede dugo vrijeme u bolnici na kraju pokupi i taj virus i ulazi u statistiku covida, a realno ta osoba nema primarno covid, može imati neku drugu tešku bolest”, smatra Lauc.

O mjerama u školama

Komentirajući popuštanje mjera na početku ove školske godine, rekao je kako treba razlikovati situaciju prošle godine i ove godine.

“Prošle godine smo prvi veliki val imali tek na jesen i nitko nije znao koliki je stvarni doseg ovog virusa i bojali smo se da bolnički sustav ne bude preopterećen. Danas to više nije tako, danas pouzdano znamo da ove formalne, nametnute mjere imaju razmjerno mali utjecaj na širenje epidemije, oko 15-20 posto, ali zapravo ne utječu bitno na broj osoba koje će se zaraziti”, kaže.

“Ono što utječe na tu brojku su one mjere osobnog opreza i razumnog ponašanja. Nama više ne prijeti preopterećenje bolnica i zato više nema opravdanja da se npr. traži da djeca nose maske u školama jer će to smanjiti brzinu širenja virusa tek za 2-3 posto”, ustvrdio je Lauc dodavši da maske u nekim situacijama imaju efekta, npr. na tržnicama, no da u zatvorenim prostorima provjetravanje daje puno bolji efekt.