Connect with us

Hrvatska

NOVI CRO DEMOSKOP: HDZ dominira, Domovinski pokret drastično potonuo

Objavljeno

-

Objavljen je novi CRO Demoskop, anketa RTL-a i Promocije plus za rujan koja otkriva kakav je rejting stranaka i političara nakon ljetne stanke.

Upravo su najveće “ljetne političke žrtve” Domovinski pokret i njihov bivši predsjednik, a nakon kaosa u SDP-u platforma Možemo! još im se više približila.

Vladajuća stranka već uobičajeno je prvi izbor i to s još izraženijom prednošću u odnosu na druge stranke. HDZ bira nešto više od 27 posto građana (27,4 posto u prethodnom mjerenju u srpnju). SDP-ov rejting pada u odnosu na srpanj; stranka koja je znamo nedavno izbacila četvero parlamentarnih zastupnika u novu saborsku sezonu vraća se s manje od 18 posto potpore (u odnosu na 18,7 posto u srpnju). Prednost pred Možemo! u okviru je statističke greške. Platforma koju vodi gradonačelnik glavnog grada nastavlja rasti – sada su na 17,2 posto (u odnosu na 16,9 posto u srpnju).

Dijelom i na krilima rijetko viđene drame u Domovinskom pokretu raste i MOST. Sada su na 7,7 posto (u srpnju su bili na 4,8 posto) dok obezglavljeni Domovinski pokret bilježi nikad lošiji rejting – ispod četiri posto (prema srpanjskih 6,4 posto)! Od početka sukoba u stranci izborna podrška gotovo je prepolovljena.

Slijedi FOKUS (rujan – 1,9 posto, srpanj – 1,3 posto), pa CENTAR (rujan – 1,8 posto, srpanj – 1,2 posto), HSS (rujan – 1,5 posto , srpanj – 1,5 posto), pa IDS (rujan – 1 posto, srpanj – 1,2 posto) – svi oni imaju niske rejtinge, a još niža je potpora svih ostalih političkih stranaka kojih brojčano ne manjka, ali očito su građani njima oduševljeni jer ih je gotovo 14 posto neodlučno.

Najpozitivniji političari

Na ljestvici najpozitivnijih političara vrh i dalje drži predsjednik Zoran Milanović. Nakon trenda pada rejtinga sredinom godine sada je vidljiv rast. Gotovo 19 posto smatra ga najpozitivcem (prema 17,5 posto iz prethodnog mjerenja u srpnju). Drugi je premijer Plenković kojeg bira 16,4 posto, nešto manje nego u srpnju kada je bio na 17,1 posto. Treću poziciju zadržao je zagrebački gradonačelnik Tomašević uz doduše dva postotna boda manje nego u srpnju (ima 12,8 posto u odnosu na 14,9 posto iz srpnja). Svi ostali su daleko od vodećeg trojca, pa tako i četvrti – ministar financija Zdravko Marić (rujan – 2,5 posto, srpanj – 1,7 posto).

Šef SDP-a Peđa Grbin je najpozitivac za tek 2,2 posto ispitanika (prema srpanjskih 1,9 posto). Slijedi MOST-ov Marin Miletić, pa ministar zdravstva Vili Beroš i Božo Petrov – sva trojica s istim rejtingom od 0,9 posto (Miletić je u srpnju imao rejting 0,2 posto, Beroš 0,8 posto, a Petrov 1,8 posto).

U top deset stigao je i Miro Bulj, ali i bivši predsjednik Ivo Josipović, a baš isti, nikad niži rejting ima i Miroslav Škoro – sva trojica na 0,7 posto (Bulj je u srpnju bio na 1,7 posto, Josipović na 0,3 posto, a Škoro na 2,0 posto). Nakon odlaska s čelnog mjesta u stranci krenula je rijetko viđena politička sapunica pa ovakav rejting i ne iznenađuje. Nitko raste – da je on najpozitivniji političar misli gotovo 22 posto ispitanika.

Najnegativniji političar

Na ljestvici najnegativaca vrh i dalje drži premijer Plenković. U odnosu na srpanj nešto ga manje građana vidi u negativnom svjetlu (24,2 posto u odnosu na 26,3 posto iz srpnja), a pad negativnog doživljaja još je izraženiji kod predsjednika Republike Milanovića (14,1 posto izbora u odnosu na srpanjskih 19,7 posto). Očito građanima ne nedostaju njihove javne svađe koje su zaustavljene. Rast negativnog doživljaja očekivano je vidljiv kod Miroslava Škore koji je treći najnegativac (6,4 posto izbora prema 4,3 posto prije dva mjeseca).

Slijedi Gordan Jandroković (rujan – 2,7 posto, srpanj – 4,5 posto), pa Milorad Pupovac (rujan – 2,7 posto, srpanj – 2,5 posto), Zlatko Hasanbegović i Peđa Grbin s istim rejtingom od 2,1 posto (Hasanbegović je u srpnju imao 1,6 posto, a Grbin 1,7 posto).

Više je građana koji zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića vide u negativnom svjetlu s izborom od 1,7 posto (u odnosu na srpanj kada je izbor bio 0,5 posto). Tu je još i Vili Beroš (rujan – 1,6 posto, srpanj – 1,7 posto), a da su negativni svi poručuje gotovo 13 posto ispitanika.

Ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora

Nastava počinje sutra, ali ispitanici su nešto ranije ocijenili rad predsjednika, Vlade i Sabora. Trojka i dvije dvojke.

Pantovčak je ocijenjen s trojkom (3,09 u odnosu na 2,90 u srpnju), za “dobar” Vladi jako malo nedostaje (2,44 u odnosu na 2,40 u srpnju), a Parlament koji se odmara od srpnja dodatno je snizio prosječnu ocjenu (2,15 prema 2,20 iz srpnja).

Najvažnije teme i smjer kretanja zemlje

Odlična turistička sezona i spajanje konstrukcije Pelješkog mosta najvažnije su ljetne teme građanima, pa su kod smjera kretanja zemlje nešto optimističniji (rujan – 23,0 posto, srpanj – 22,4 posto), no i dalje gotovo 62 posto ispitanika smatra da idemo u pogrešnom smjeru (62,5 posto u srpnju).

NAPOMENA: Istraživanje je za RTL provela agencija Promocija plus na uzorku od 1300 ispitanika od 1. do 3. rujna 2021. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. Živorad

    6. rujna 2021. at 11:41

    XD3 je najbolji i druge situasije nema!

    No votes yet.
    Please wait...

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu