Hrvatska
NOVI CRO DEMOSKOP: HDZ dominira, Domovinski pokret drastično potonuo
Objavljen je novi CRO Demoskop, anketa RTL-a i Promocije plus za rujan koja otkriva kakav je rejting stranaka i političara nakon ljetne stanke.
Upravo su najveće “ljetne političke žrtve” Domovinski pokret i njihov bivši predsjednik, a nakon kaosa u SDP-u platforma Možemo! još im se više približila.
Vladajuća stranka već uobičajeno je prvi izbor i to s još izraženijom prednošću u odnosu na druge stranke. HDZ bira nešto više od 27 posto građana (27,4 posto u prethodnom mjerenju u srpnju). SDP-ov rejting pada u odnosu na srpanj; stranka koja je znamo nedavno izbacila četvero parlamentarnih zastupnika u novu saborsku sezonu vraća se s manje od 18 posto potpore (u odnosu na 18,7 posto u srpnju). Prednost pred Možemo! u okviru je statističke greške. Platforma koju vodi gradonačelnik glavnog grada nastavlja rasti – sada su na 17,2 posto (u odnosu na 16,9 posto u srpnju).
Dijelom i na krilima rijetko viđene drame u Domovinskom pokretu raste i MOST. Sada su na 7,7 posto (u srpnju su bili na 4,8 posto) dok obezglavljeni Domovinski pokret bilježi nikad lošiji rejting – ispod četiri posto (prema srpanjskih 6,4 posto)! Od početka sukoba u stranci izborna podrška gotovo je prepolovljena.
Slijedi FOKUS (rujan – 1,9 posto, srpanj – 1,3 posto), pa CENTAR (rujan – 1,8 posto, srpanj – 1,2 posto), HSS (rujan – 1,5 posto , srpanj – 1,5 posto), pa IDS (rujan – 1 posto, srpanj – 1,2 posto) – svi oni imaju niske rejtinge, a još niža je potpora svih ostalih političkih stranaka kojih brojčano ne manjka, ali očito su građani njima oduševljeni jer ih je gotovo 14 posto neodlučno.
Najpozitivniji političari
Na ljestvici najpozitivnijih političara vrh i dalje drži predsjednik Zoran Milanović. Nakon trenda pada rejtinga sredinom godine sada je vidljiv rast. Gotovo 19 posto smatra ga najpozitivcem (prema 17,5 posto iz prethodnog mjerenja u srpnju). Drugi je premijer Plenković kojeg bira 16,4 posto, nešto manje nego u srpnju kada je bio na 17,1 posto. Treću poziciju zadržao je zagrebački gradonačelnik Tomašević uz doduše dva postotna boda manje nego u srpnju (ima 12,8 posto u odnosu na 14,9 posto iz srpnja). Svi ostali su daleko od vodećeg trojca, pa tako i četvrti – ministar financija Zdravko Marić (rujan – 2,5 posto, srpanj – 1,7 posto).
Šef SDP-a Peđa Grbin je najpozitivac za tek 2,2 posto ispitanika (prema srpanjskih 1,9 posto). Slijedi MOST-ov Marin Miletić, pa ministar zdravstva Vili Beroš i Božo Petrov – sva trojica s istim rejtingom od 0,9 posto (Miletić je u srpnju imao rejting 0,2 posto, Beroš 0,8 posto, a Petrov 1,8 posto).
U top deset stigao je i Miro Bulj, ali i bivši predsjednik Ivo Josipović, a baš isti, nikad niži rejting ima i Miroslav Škoro – sva trojica na 0,7 posto (Bulj je u srpnju bio na 1,7 posto, Josipović na 0,3 posto, a Škoro na 2,0 posto). Nakon odlaska s čelnog mjesta u stranci krenula je rijetko viđena politička sapunica pa ovakav rejting i ne iznenađuje. Nitko raste – da je on najpozitivniji političar misli gotovo 22 posto ispitanika.
Najnegativniji političar
Na ljestvici najnegativaca vrh i dalje drži premijer Plenković. U odnosu na srpanj nešto ga manje građana vidi u negativnom svjetlu (24,2 posto u odnosu na 26,3 posto iz srpnja), a pad negativnog doživljaja još je izraženiji kod predsjednika Republike Milanovića (14,1 posto izbora u odnosu na srpanjskih 19,7 posto). Očito građanima ne nedostaju njihove javne svađe koje su zaustavljene. Rast negativnog doživljaja očekivano je vidljiv kod Miroslava Škore koji je treći najnegativac (6,4 posto izbora prema 4,3 posto prije dva mjeseca).
Slijedi Gordan Jandroković (rujan – 2,7 posto, srpanj – 4,5 posto), pa Milorad Pupovac (rujan – 2,7 posto, srpanj – 2,5 posto), Zlatko Hasanbegović i Peđa Grbin s istim rejtingom od 2,1 posto (Hasanbegović je u srpnju imao 1,6 posto, a Grbin 1,7 posto).
Više je građana koji zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića vide u negativnom svjetlu s izborom od 1,7 posto (u odnosu na srpanj kada je izbor bio 0,5 posto). Tu je još i Vili Beroš (rujan – 1,6 posto, srpanj – 1,7 posto), a da su negativni svi poručuje gotovo 13 posto ispitanika.
Ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora
Nastava počinje sutra, ali ispitanici su nešto ranije ocijenili rad predsjednika, Vlade i Sabora. Trojka i dvije dvojke.
Pantovčak je ocijenjen s trojkom (3,09 u odnosu na 2,90 u srpnju), za “dobar” Vladi jako malo nedostaje (2,44 u odnosu na 2,40 u srpnju), a Parlament koji se odmara od srpnja dodatno je snizio prosječnu ocjenu (2,15 prema 2,20 iz srpnja).
Najvažnije teme i smjer kretanja zemlje
Odlična turistička sezona i spajanje konstrukcije Pelješkog mosta najvažnije su ljetne teme građanima, pa su kod smjera kretanja zemlje nešto optimističniji (rujan – 23,0 posto, srpanj – 22,4 posto), no i dalje gotovo 62 posto ispitanika smatra da idemo u pogrešnom smjeru (62,5 posto u srpnju).
NAPOMENA: Istraživanje je za RTL provela agencija Promocija plus na uzorku od 1300 ispitanika od 1. do 3. rujna 2021. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.





Živorad
6. rujna 2021. at 11:41
XD3 je najbolji i druge situasije nema!