ZADAR / ŽUPANIJA
PAKOŠTANE General Gotovina: “Lijepo bi bilo da Pelješki most zovu Libertas. Jer, on i jest sloboda!”
I general Ante Gotovina sudjelovao je u subotu 31. srpnja u misnom slavlju za Domovinu i hrvatske branitelje u župnoj crkvi Uzašašća Gospodinova u Pakoštanima te u blagoslovu velike hrvatske zastave koja je svečano postavljena na novouređeni domovinski spomen – jarbol na Trgu kralja Tomislava u Pakoštanima.
Čin blagoslova i postavljanja hrvatske trobojnice učinjen je u sklopu proslave Dana Općine Pakoštane i Dana hrvatskih branitelja s područja Pakoštana. Pakoštane su mjesto i područje poznato po velikodušnom odazivu, sudjelovanju pakoštanskih hrvatskih branitelja u obrani domovine. U Domovinskom ratu bilo je oko 400 branitelja rodom iz Pakoštana, a šestorica pakoštanskih branitelja su poginuli.
General Gotovina sudjelovao je u misnom slavlju u pakoštanskoj crkvi, a nakon mise, 12 metara duga hrvatska zastava donesena je u procesiji do mjesta svoga postavljanja na obali, gdje je taj spomen – prostor, kao i zastavu prethodno u crkvi, blagoslovio don Jerolim Lenkić, župnik Pakoštana.
Na početku procesije u nošenju zastave od crkve do obale bio je križ, a iza njega predstavnici hrvatskih branitelja među kojima su bili general Ante Gotovina, Tomo Medved, ministar hrvatskih branitelja, Ante Deur, saborski zastupnik i drugi.
„Super se osjećam na Dan Općine Pakoštane, u zajedništvu s mojim prijateljima, braniteljima. Naši branitelji Općine Pakoštane imali su hvalevrijednu inicijativu da hrvatski stijeg bude baš danas postavljen, da bude svečano otvorenje toga jarbola, predstavljanje i blagoslov naše zastave. To je tradicija“ rekao je za portal Zadarske nadbiskupije general Gotovina.
„Da. To je jedno poglavlje davno zatvoreno i Bogu hvala da je to tako. Živimo u sigurnosti i u miru. I gledamo naprijed!“ rekao je general Gotovina.
O susretu s braniteljima u svečanim prigodama poput takve, general je rekao da je on inače prisutan u Pakoštanima i redovito viđa svoje suborce. „Ja sam tu. I živim tu. I radim ovdje, jako blizu Zadru. Radim u Gaženici“.
Upitan što bi poručio hrvatskom narodu u danima ponosa i slave uz obilježavanje Oluje, general Gotovina je rekao:
„Kao što vidite, tradicija je nešto što moramo čuvati. Sigurnost i sloboda su potreba svakog dana, za one koji se brinu o tome. To su naš Sustav nacionalne sigurnosti i naše Hrvatske oružane snage. A ovo ostalo – trebamo raditi i raditi!
Puno strateških projekata, puno strateških ciljeva postigli smo od kraja Domovinskog rata. Ostvarili smo puno strateških projekata. Jedan od tih je sada i spajanje krajnjeg juga Hrvatske s ostalom Hrvatskom preko Pelješca, taj famozni most.
I kako na jednoj zastavi grada Dubrovnika piše – Libertas! Lijepo bi bilo da taj most zovu Libertas. Jer on i je sloboda!“ poručio je hrvatski general Ante Gotovina s proslave Dana hrvatskih branitelja Općine Pakoštane.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.






Nja-Prc-Prc
2. kolovoza 2021. at 10:38
A da se zove Čuprija u vašoj prčiji ?