Europska komisija predstavila je danas akcijski plan za željeznice velikih brzina kojim se utvrđuju koraci za poboljšanje prekograničnih i dalekih putovanja vlakom diljem Europe.

“Novi akcijski plan za brze željeznice utvrđuje korake koji su nam potrebni za stvaranje brže, interoperabilnije i bolje povezane europske željezničke mreže do 2040.”, izjavio je Raffaele Fitto, izvršni potpredsjednik Europske komisije.

Vlak kao alternativa kraćim letovima
Dovršetkom brzih željezničkih veza između glavnih gradova Europske unije putnici bi trebali dobiti privlačnu alternativu letovima na kraćim relacijama i dugotrajnim putovanjima automobilom.

Prema procjenama Komisije, dovršetak planirane mreže velikih brzina TEN-T do 2040. godine zahtijevat će oko 345 milijardi eura ulaganja. Ambicioznija verzija mreže, s brzinama znatno iznad 250 km/h, mogla bi doseći trošak od 546 milijardi eura.

Takva ulaganja nije moguće financirati samo javnim novcem, upozorava Komisija, pa će biti potrebna privatna ulaganja te zajmovi i jamstva financijskih institucija poput Europske investicijske banke (EIB) i nacionalnih razvojnih banaka.

TEN-T mreža uključuje i Hrvatsku
Plan se nadovezuje na postojeću transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T), predviđajući povezivanje glavnih čvorišta pri brzinama od 200 km/h i više.

Prema Uredbi TEN-T iz 2024., Hrvatska je, uz postojeća dva prometna koridora — Mediteranski koridor i Rajna–Dunav, dodatno uvrštena u još dva: Baltičko more–Jadransko more i Zapadni Balkan–Istočni Mediteran.

Uredbom je obuhvaćena željeznička infrastruktura do Splita, a luke Split i Ploče postale su dio osnovne mreže TEN-T-a.

Putovanje Zagreb–Budimpešta bit će kraće za gotovo dva sata

Prema projekcijama Komisije, nova mreža značajno će skratiti vrijeme putovanja diljem Europe:

iz Zagreba u Budimpeštu – 4 sata i 15 minuta umjesto sadašnjih 6 sati,
iz Berlina u Kopenhagen – 4 sata umjesto 7,
iz Sofije u Atenu – 6 sati umjesto 13 sati i 40 minuta.
Nejednaka razvijenost željezničkih pruga
Povjerenik za održivi promet i turizam Apostolos Tzitzikostas upozorio je da je 12.000 kilometara brzih željezničkih pruga danas koncentrirano u tek nekoliko država članica – Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Njemačkoj – dok su srednja i istočna Europa slabo povezane.

“To se mora promijeniti”, poručio je Tzitzikostas.

Život u orbiti, stotinama kilometara iznad Zemlje, oduvijek je budio maštu javnosti. Uz pitanja o znanstvenim eksperimentima i spavanju u bestežinskom stanju, jedno se neizbježno nameće – je li intimnost moguća izvan naše atmosfere? Odgovor na to goruće pitanje ponudila je umirovljena NASA-ina astronautkinja Nicole Stott, koja je u svemiru provela više od 100 dana, piše Unilad.

Izazovi života u mikrogravitaciji
Stott, koja je boravila i na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS), u intervjuu je podsjetila kako se i najjednostavnije radnje drastično razlikuju u orbiti. Astronauti su, objasnila je, u stalnom stanju slobodnog pada, “jednostavno bez napora padaju oko planeta”. U takvom okruženju ništa ne miruje, a svaki se pokret mora pažljivo kontrolirati.

Drugi su stručnjaci ranije isticali kako nedostatak gravitacije čini koordinaciju između dvoje ljudi iznimno složenom. Bez načina da se “usidre”, dva bi se tijela jednostavno razdvojila pri svakom kontaktu.

“Mislim da će shvatiti kako”
Kada su je izravno upitali može li se imati seks u svemiru, Stott je dala osvježavajuće izravan odgovor. “Vjerojatno. Mislim da ne postoji ništa što bi vas fizički spriječilo da imate seks u svemiru. Ne znam je li itko to učinio dok je bio tamo”, izjavila je. Potom je dodala: “Ja nisam… A ako netko želi imati seks u svemiru, mislim da će shvatiti kako imati seks u svemiru.”

Iako nije tvrdila da se to ikada dogodilo, Stott je naglasila kako zakoni fizike to ne čine nemogućim. Cijelu je situaciju usporedila s kretanjem kroz vodu. “Razmislite o lebdenju i plivanju u bazenu, tamo možete imati seks”, pojasnila je, sugerirajući da ako ljudi mogu biti intimni u takvim uvjetima, sigurno bi mogli pronaći način i u svemiru.

Stroga pravila i nedostatak privatnosti
Ipak, njezini komentari ne predstavljaju službeni stav NASA-e. Svemirske agencije imaju stroge profesionalne kodekse ponašanja, a privatnost na Međunarodnoj svemirskoj postaji praktički ne postoji.

U kasnim danima listopada, 43-godišnji muškarac brutalno je pretukao 22-godišnju konobaricu u jednom baru u Crnoj Gori. U trenutku napada u lokalu je bio prisutan još jedan gost, ali je napustio mjesto događaja i nije pozvao pomoć. Žrtva je nakon napada ostala onesviještena na podu bara, ali je tužiteljstvo njezine ozljede opisalo kao lakše. Muškarac od 43 godine brutalno je pretukao konobaricu koju je jedva poznavao u kafiću u gradu Berane, Crna Gora. Snimka nadzorne kamere prikazuje muškarca kako udara ženu, koju je bacio na pod, nogama po tijelu i glavi.

“Prijetio mi je da će me zapaliti”
Na snimci se vidi 22-godišnja konobarica kako sjedi za stolom kada osumnjičeni ulazi u bar. Neprestano je pričao, a odmah po dolasku udario ju je u glavu. Zatim ju je zgrabio za glavu i udario o stol, nakon čega je pala na pod. Pokušala se zaštititi rukama, ali ju je muškarac nastavio udarati nogama u glavu i trbuh. Brutalni napad trajao je 45 sekundi.

Žena je izgubila svijest i ostala nepomično ležati na podu. Napadač je potom napustio lokal kao da se ništa nije dogodilo. Prema pisanju srpskih medija, žrtva je bila u nesvijesti četiri sata, a pronašao ju je vlasnik kafića koji ju je odveo u bolnicu.

Svjedok gledao i otišao
Šokantno je i to što je u trenutku napada u baru sjedio jedan muškarac srednjih godina. Nije reagirao na nasilje, već je, kada je napadač počeo udarati djevojku u glavu, jednostavno ustao i izašao iz bara. Napadač mu je nešto dobacio, nakon čega je svjedok pobjegao. Budući da je žrtvi pomogao tek vlasnik lokala, jasno je da svjedok nije prijavio nasilje niti pozvao pomoć.

“Vidjet ćeš što ću vam sutra napraviti”

Djevojka (22) izjavila je za srpski tabloid Blic da je muškarca upoznala u Beranama kada je početkom sezone došla raditi. Ranije je radila u drugom kafiću gdje je on bio redoviti gost. “Nikada nismo bili bliski, nismo se družili. Znala sam ga tek kao gosta lokala. Slali smo si pozdrave, razgovarali samo kada bi naručivao piće. Više puta mi je slao zahtjev za prijateljstvo na Facebooku, ali ga nisam prihvatila,” ispričala je. Dana 25. listopada, na dan napada, muškarac ju je više puta zvao putem Messengera, no nije mu odgovarala. “Kad sam vidjela da uporno zove, javila sam se jer je zvao i moju sestru mnogo puta. Odmah je počeo vikati i pitati gdje sam. Rekla sam mu da radim. Počeo me vrijeđati i govorio: ‘Još radiš kod tog propalitetnog gazde? Vidjet ćeš ti što ću vam sutra napraviti.’”

Petnaest minuta nakon razgovora došao je u bar i napao je. Ne sjeća se samog napada – kaže da se probudila u bolnici, gdje ju je odveo vlasnik lokala.

Policija i tužiteljstvo
Nakon što je izašla iz bolnice, otišla je na policiju s voditeljem bara i prijavila napad. “Rekli su mi da napadač nije u Beranama, iako su ga ljudi vidjeli. Dva dana kasnije došao je do mog stana. Bila sam užasnuta i ponovno sam pozvala policiju, ali nisu došli,” ispričala je.

Policija je kasnije potvrdila da je riječ o 43-godišnjem Vasu R., starom poznaniku policije. Bio je u bijegu nakon napada, ali je pronađen i uhićen. “Po nalogu tužitelja lišen je slobode zbog sumnje u kazneno djelo nasilničkog ponašanja i određen mu je pritvor od 72 sata,” stoji u priopćenju.

Iznenađuje što je tužiteljstvo u svom izvještaju navelo da je “osumnjičeni svojim drskim i nasilnim ponašanjem ugrozio javni red i mir te lakše ozlijedio žrtvu”. Djevojka je tijekom napada bila onesviještena i trebala je hospitalizaciju i šavove.