Hrvatska
Poskupljuje i voće i povrće, pogledajte koliko…
Dugi niz godina cijena ulja nije bila tako visoka, dapače smanjila se prije par godina kada je umanjen PDV na jestiva ulja i masti
Mnoge je kupce ovih dana iznenadila nova cijena biljnih ulja na policama dućana. Još do nedavno plaćali smo suncokretovo ulje oko 10 – 11 kuna, ponekad i manje na akcijama. No, sada je litra uglavnom oko 15 kuna. U prosjeku poskupljenje je oko 30 posto.
Dugi niz godina cijena ulja nije bila tako visoka, dapače smanjila se prije par godina kada je umanjen PDV na jestiva ulja i masti, javlja Glas Istre.
Razlog poskupljenju ulja nije izgleda u inflaciji nego na drugom kraju planete – u Kini, pojašnjava za Dnevnik.hr Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambeno-poljoprivrednu industriju.
– Kina je imala dosta veliki problem s afričkom svinjskom kugom i oni su morali smanjiti svoju proizvodnju. Sada je situacija izgleda pod kontrolom i oni naglo obnavljaju svoj stočni fond pa im je potrebna velika količina stočne hrane”, objašnjava Zvjezdana Blažić.
Nagla potražnja
Nagla potražnja, a ponuda na globalnom tržištu loša zbog katastrofa u poljoprivredi, rezultirali su vrtoglavim rastom cijena. Na domaćim poljima ova je godina za suncokret bila obećavajuća, a onda je iščekivana kiša donijela štetu.
– Došle su velike oborine, jaki vjetar što je prouzročilo ovo polijeganje suncokreta. Bit će dosta veliki gubici, smanjen prinos, ali nešto će se isto i navršiti”, kaže poljoprivrednik Ivan Rumbočić.
Što je preživjelo dobro će se prodati, ostalo će naplatiti iz osiguranja. No hoće li zbog toga cijena ulja i dalje biti visoka?
– Mi zadovoljavamo naše potrebe, ali druga je stvar to što mi zaista najveći dio proizvedenih žitarica i uljarica plasiramo u izvoz, ističe konzultantica Blažić.
Skuplje za kunu – dvije
No, nije samo ulje poskupjelo. Kupci primjećuju kako su mnogi prehrambeni proizvodi poskupili za kunu, dvije, što sveukupno na mjesečnoj bazi predstavlja osjetan trošak. Između ostalog skuplji su mliječni proizvodi, jogurt, vrhnje, sirutka, ali i neki pekarski proizvodi kao i brašno i šećer.
Cijene hrane u svijetu porasle su u travnju na najvišu razinu od svibnja 2014. godine, potaknute poskupljenjem šećera, objavila je nedavno agencija Ujedinjenih naroda za hranu FAO.
FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u travnju za dva boda u odnosu na revidiranu vrijednost u ožujku i iznosio je u prosjeku 120,9 bodova.
Najviše su u travnju porasle cijene šećera, za 3,9 posto u odnosu na ožujak, potaknute valom kupovina zbog očekivane smanjene ponude koju nagovješćuju spora žetva šećerne trske u Brazilu i mraz u Francuskoj, koji je oštetio nasade šećerne repe.
U odnosu na prošlogodišnji travanj cijena šećera viša je gotovo 60 posto.
U prosjeku rast od 2 posto
Indeks koji mjeri promjene cijena biljnih ulja porastao je na mjesečnoj razini 1,8 posto, potaknut poskupljenjem soje, uljane repice i palminog ulja dok je suncokretovo ulje pojeftinilo prema izvještaju FAO-a. Cijene mesa porasle su 1,7 posto, odražavajući poskupljenje govedine i janjetine pod utjecajem “solidne potražnje” iz istočne Azije.
FAO-ov indeks cijena žitarica porastao je u travnju 1,2 posto na mjesečnoj razini, potaknut 5,7-postotnim poskupljenjem kukuruza zbog zabrinutosti za urod u Argentini, Brazilu i SAD-u. Cijene pšenice uglavnom su bile stabilne dok su cijene riže pale, priopćio je FAO.
U odnosu na prošlogodišnji travanj cijene žitarica bile su više 26 posto.
Cijene mliječnih proizvoda porasle su 1,2 posto na mjesečnoj razini zbog dobre potražnje iz Azije koja je poduprla cijene maslaca, obranog mlijeka u prahu i sira.
Prema hrvatskom Državnom zavodu za statistiku cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u lipnju 2021. u odnosu na lipanj 2020., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku su više za 2 posto.
Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u lipnju 2021. u odnosu na svibanj 2021. najviše su porasle cijene restorana i hotela, koje su u prosjeku više za 1,3% , cijene prijevoza su u prosjeku više za 0,9 posto.
Porast indeksa potrošačkih cijena u lipnju 2021. u odnosu na svibanj 2021. ublažile su cijene Odjeće i obuće, koje su u prosjeku niže za 4,6 posto.
Krastavci skuplji 18 posto
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede u lipnju 2021. u odnosu na isti mjesec lani zabilježene su više cijene na tržnicama i u prodavaonicama kod stolnog grožđa, breskvi, marelica, trešanja, višanja, nektarina, dinja, grejpa, rajčica, mladog luka, paprika, kupusa, kelja, mrkve, zelene salate, mladog krumpira, crvenog radića, mahuna, rotkvica, špinata i peršina. Primjerice cijena salatnih krastavaca na tržnicama u lipnju 2021 u odnosu na lipanj 2020 bila je viša 18 posto na tržnicama, a u prodavaonicama 20 posto.
Ipak jeftinije su u prosjeku bile jabuke, kruške, kiwi, lubenice, naranče, limun, jagode, banane, patlidžan, crveni luk, češnjak, cvjetača, grah, krumpir i šampinjoni, piše Novi list.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




