U Zadarskoj nadbiskupiji počeo je proces osnivanja ‘Katehetskog društva sv. Krševana’ – vjerničke inicijative koja će okupljati vjeroučitelje Zadarske nadbiskupije kao pokretače i organizatore određenih crkvenih, duhovnih, kulturnih, vjerničkih događaja u Zadarskoj nadbiskupiji.

Tim povodom susreli su se zadarski nadbiskup Želimir Puljić i dvanaest vjeroučitelja Zadarske nadbiskupije koji su jezgra toga vjerničkog društva, u petak 2. srpnja u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru.

Na susretu je nadbiskup Puljić pojasnio vjeroučiteljima kontekst njihovog budućeg djelovanja koji će za njih značiti dodatnu angažiranost u njihovom laičkom zauzimanju, na što svojevoljno pristaju u ljubavi za Crkvu i želji da daju kršćansko svjedočanstvo u služenju zajednici. Da realiziraju svoje pastoralne ideje u mjesnoj Crkvi kao organizirana stvarnost dodatne vrijednosti u životu Zadarske Crkve, imaju blagoslov i povjerenje nadbiskupa Puljića.

„U Hrvatskoj ima niz katoličkih društava, pokreta i zajednica na župnoj, biskupijskoj i nacionalnoj razini. Zakonik kanonskog prava oblike organiziranog katoličkog laikata definira kao vjernička društvakoja su privatna i javna (kan. 298-329), a svrha im je „zajedničkim djelovanjem promicati bogoštovlje, crkveni nauk i djela apostolata (pobožnost, evangelizacija i dobrotvornost)“ rekao jemons. Puljić, istaknuvši da Kompendij socijalnog nauka Crkve (br. 151, 185-187, 189, 191, 231, 247, 538-539, 549, 550) „poziva vjernike laike neka se udružuju i doprinose kulturnom, gospodarskom i društvenom životu. Neka se bore za interese i položaj obitelji u društvu i upoznaju široko polje socijalnog nauka Crkve“. 

„U Hrvatskoj su najbrojnija društva molitvenog, karitativnog i socijalno-humanitarnog djelovanja. Ima, međutim, još puno prostora za aktivnije uključivanje katoličkih društava na razini biskupija i domovinske Crkve. Prema istraživanjima, činjenica je kako je samo malo više od 50% članova pojedinih društava aktivno. A laikat predstavlja snažan evangelizacijsko-pastoralni potencijal u javnom životu Crkve. Stoga je potrebno njihovo umrežavanje i suradnja na zajedničkim projektima na biskupijskoj i nacionalnoj ravni (druženje, sudjelovanje na susretima duhovnog sadržaja, na kulturnim događajima, tribinama, Krševanovim danima kulture i dr.)“ potaknuo je mons. Puljić. Upravo u tom kontekstu više angažiranog laikata u društvu, u ovom slučaju vjeroučitelja, nadbiskup vidi zadaću i poslanje Katehetskog društva sv. Krševana.

„Naša je kruta realnost da se nedovoljno poznaje narav i identitet vjerničkog poslanja laika u društvu i Crkvi. Uz to, nedostaje samosvijesti („Kršćanine upoznaj svoje dostojanstvo“, Lav Veliki), smjelosti i odvažnosti. Nema ni potrebne povezanosti i koordinacije među društvima, iako organizirani katolički laikat predstavlja ‘blagoslovljeno sredstvo nove evangelizacije’“ rekao je nadbiskup Puljić, citirajući pritom dokument HBK ‘Za život svijeta’ (br. 122) o smjernicama za apostolat vjernika laika. 

Svojevrsna udruga zadarskih vjeroučitelja, u crkvenom duhu pravno organizirana kao privatno vjerničko društvo, želja je, inicijativa i poticaj nadbiskupa Puljića. Na tako povezano djelovanje kateheta nadahnuo ga je primjer sv. Krševana, zaštitnika Grada Zadra koji je bio kateheta sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije.

Dok je Stošija bila u tamnici, Krševan i Stošija razmjenjivali su pisma u kojima je Krševan vjernički i Božjom riječju tješio te hrabrio Stošiju da izdrži muke koje je podnosila zbog svoga ispovijedanja vjere u Krista u doba Dioklecijanovih progona kršćana.

Moći sv. Krševana od 7. st. borave u Zadru, a njemu u čast u 12. st. u središtu Zadra izgrađena je i romanička crkva sv. Krševana uz koju je bio srednjovjekovni benediktinski samostan sv. Krševana te vrijedni skriptorij gdje se pisalo i rodoslovlje hrvatskih vladara. 

„Poput drugih gradova diljem Jadrana, i Zadar ima simpatičnog sveca zaštitnika, vrlog rimskog časnika i Božjeg viteza sv. Krševana iz druge polovice 3. stoljeća. Premda je bio vojnik i  podanik cara Dioklecijana koji nije volio kršćane, Krševan je bio angažirani vjernik koji je bez straha očitovao svoj životni stav i opredjeljenje za Isusa iz Nazareta“ rekao je mons. Puljić, podsjetivši na zapis Diogeneta o kršćanima iz toga vremena: „Nisu se razlikovali od ostalih ljudi, ni područjem gdje su stanovali a ni jezikom. Žive u vlastitoj domovini, ali kao došljaci. Kao građani imaju sve zajedničko, a sve trpe kao tuđinci. Provode život na zemlji, ali na nebu im je domovina. Pokoravaju se izglasanim zakonima, a načinom života ih nadvisuju. Ljube sve, a svi ih progone, preziru i osuđuju. Vrijeđaju ih, a oni blagoslivlju. Jednostavno rečeno: što je duša u tijelu to su kršćani u svijetu“.

„U sekulariziranom svijetu potrebni su svjesni i udruženi kršćani! Sveti Krševan bio je jedan od takvih. Pokoravao se svome gospodaru i poštivao zakone, ali ih je načinom života nadvisivao. Uz to, kao pravi vitez hrabrio je druge kršćane da se ne daju zavesti i neka ustraju. Među njima je bila i sv. Stošija, mlada Rimljanka koju je poučavao u kršćanstvu. Slijedilo je progonstvo i mučenička smrt u Akvileji“ rekao je mons. Puljić, naglasivši da su „kršćanski mučenici bili pravi Kristovi vitezovi koji se nisu bojali ničega, pa ni smrti“.

„Riječ vitez sadrži puno divnih kvaliteta koje pobuđuju divljenje. A tiču se vjernosti, čestitosti, odvažnosti i hrabrosti. Viteštvo uključuje i vjerske elemente i zadatke: štititi Crkvu, otklanjati nepravdu, stvarati mir u svom okruženju, boriti se protiv izdaje, poštivati vjerske službenike te dati život za braću ako ustreba. Uz viteška imena bila su vezana i odličja s popratnim objašnjenjem: za hrabrost, revnost, milosrđe, dobročinstvo, pobožnost i vjernost, za ljubav prema Crkvi i Papi“ podsjetio je mons. Puljić, poručivši: „Tu je i odgovor zašto bi katehetsko društvo nosilo ime svetoga Krševana. Birajući naslov i zaštitnika Društva, izriče se i želja da članovi toga društva, uz odano štovanje koje ide takvom vitezu i svecu, prihvate i njegove ideale te ih pokušaju ostvariti u svom životu i okruženju, u obitelji, društvu i kulturi, u javnom i privatnom radu i djelovanju“.

Nadbiskup Puljić zahvalio je vjeroučiteljima na njihovom trudu kad su prije godinu dana tijekom ljeta marljivo dovršavali rad na katehetskom priručniku za prvu godinu priprave krizmanika u izdanju Zadarske nadbiskupije, kako bi bio spreman za prošlogodišnju jesen.

U tom velikom katehetskom pothvatu koji je uključivao i provedbu opsežnog istraživanja među 750 učenika pod vodstvom dr. s. Marijane Mohorić, upravo ti vjeroučitelji koji su baza Katehetskog društva sv. Krševana pokazali su što znači žrtvovati se bez osobnog traženja naknade, davati od svoga slobodnog vremena i uslijed svojih obiteljskih i školskih obveza, i to u zahtjevno vrijeme korone, pohvalno služiti dobru duša i biti na raspolaganju Crkvi.

Kao pozitivan i uzoran primjer suradnje između jednog biskupa i vjernika laika, mons. Puljić istaknuo je dugogodišnjeg dubrovačkog biskupa Josipa Marčelića koji je, još dok je ona bila djevojčica, u bl. Mariji Petković proročki prepoznao njene sposobnosti, talente i karitativni potencijal te je podržao njenu socijalnu osjetljivost za potrebne.

Ta je suradnja urodila osnivanjem redovničke zajednice Kćeri Milosrđa čije se djelovanje iz Korčule proširilo diljem svijeta. „To je primjer divne harmonije između karizme i hijerarhije, kontemplacije i rada, javnog i privatnog“ istaknuo je mons. Puljić.

Nadbiskup je rekao da je tih 12 vjeroučitelja jezgra vjerničkog društva sv. Krševana čije je širenje dobrodošlo. Istaknuo je da su u to društvo pozvani priključiti se svi vjeroučitelji, školski i župni katehete koji žele doprinijeti, kako bi sustavnim radom putem Katehetskog društva sv. Krševana vjeroučitelji bili idejni pokretači, aktivni nositelji i organizatori događaja u pastoralu mjesne Crkve.

To je otvorenija i šira pozicija koja se razlikuje od one kada vjeroučitelji bivaju izvršitelji naputaka nadbiskupijskog Katehetskog ureda samo u domeni njihovog vjeroučiteljskog rada.

Privatno vjerničko društvo sv. Krševana vjeroučitelje potiče da budu pastoralni, crkveni subjekt i kreatori, animatori i kulturnih inicijativa, usmjereni prema široj javnosti, a ne samo prema djeci koji su u primarnom djelokrugu njihovog stručnog rada i katehetskog poslanja. 

Nadbiskup je potaknuo jezgru okupljenih vjeroučitelja da zajedno razrade Statut svoga vjerničkog društva u suradnji s crkvenim pravnikom mr. don Marinom Baturom, kojeg će nakon toga dati nadbiskupu Puljiću na odobrenje. S nadbiskupovim potpisivanjem toga Statuta Katehetsko društvo sv. Krševana će biti osnovano.

Mons. Puljić je izrazio želju da svečana osnivačka skupština Katehetskog društva sv. Krševana bude za pet mjeseci, na svečev blagdan koji se slavi 24. studenoga. Na osnivačkoj skupštini će se izabrati vodstvo društva sv. Krševana, predsjednik, tajnik i ostali članovi.

Duhovni asistent Katehetskog društva sv. Krševana će biti dr. don Damir Šehić. Susret u Sjemeništu završio je molitvom sv. Josipu za Crkvu, domovinu i obitelji.