“Simbol Mediterana postao opasna prijetnja, često bude i krvi”; “Jadranski gradovi pod invazijom galebova”; Galeb nasred ulice progutao štakora, prolaznici ostali u čudu”; “Galebovi su sve veća napast: Agresivni su prema drugim pticama i opasni za djecu, pa čak i odrasle”… U medijima je sve češće i sve veći broj tekstova koji nekadašnju Runjićevu muzu danas oslikavaju kao neprikosnovenog ugnjetavača, odnosno kao problem. Sve više i Zadrana, u konačnici, žali se da noću ne spavaju od krikova galebova, da raznose smeće gradom, napadaju djecu pred školama u vrijeme marende, te tomu slično.

Evo što su nam na tu temu kazali iz Udruge Biom koja se bavi očuvanjem prirode, njezinim promicanjem i popularizacijom:

“Upoznati smo s činjenicom da galebovi, odnosno primjerci vrste galeb klaukavac (Larus michahellis) uvelike borave po naseljima na čitavoj hrvatskoj obali. Držimo kako mogućim napadima pridonosi i činjenica da su se galebovi posljednjih desetljeća počeli gnijezditi u brojnim gradovima na našoj obali. Međutim, većina galebova se i dalje gnijezdi na malim nenaseljenim otočićima. Pretpostavljamo da te urbane populacije galebova rastu, pa se time povećava i broj slučajeva kakve navodite u svojoj tvrdnji.”

U Biomu kažu da situacija podsjeća na slučajeve sa sivim vranama u kontinentalnim dijelovima Hrvatske, gdje do povremenih napada najčešće dolazi u slučajevima kada odrasle ptice štite svoje, za let nesposobne mlade.

“I bez gniježđenja u naseljima galebovi u istima vole boraviti zbog količine hrane koju tu kao tipični oportunisti i svejedi mogu pronaći. Često se tu radi o različitom otpadu, no hranjenjem mačaka ili golubova na otvorenom, nesvjesno se hrane i galebovi”, upozoravaju iz Udruge Biom.

Proces prelaska pojedinih vrsta na gniježđenja u urbane sredine nije novost, kažu u Udruzi.

“U tom kontekstu možemo podsjetiti na ptice poput vrapca i lastavice ili sisavce poput različitih vrsta miševa te zvijeri poput kune bjelice.

Važno je razumjeti zbog čega su populacije pojedinih vrsta galebova danas u porastu u različitim dijelovima svijeta. Tome doprinosimo upravo mi ljudi. Većina od tih vrsta se prilagodila prehrani na odlagalištima otpada gdje lako pronalaze velike količine hrane i bez problema othranjuju svoja legla. S vremenom je tako lako dostupna hrana omogućila porast populacije i zauzimanju novih životnih prostora.

Važno je zbog eventualnih napada ne stvarati paniku jer galebovi sigurno ne predstavljaju vrste opasne za ljude i ozlijede mogu nastati uslijed panike koju može izazvati potencijalni napad. Smanjenju brojnosti sigurno će doprinijeti bolje gospodarenje otpadom i saniranje postojećih odlagališta”, poručuju za kraj.