Za odabir destinacije je presudan omjer cijene i kvalitete, ispitanici biraju destinacije bez gužvi, a većina ih želi putovati unutar Hrvatske

Ključni rezultati:
 U usporedbi s 2020. godinom, osjetno veći broj sudionika istraživanja planira putovanje tijekom ljetnog godišnjeg odmora
 Privatni smještaj i dalje je najpopularnija opcija za koju se opredijelilo čak 50% ispitanika
 Cijena smještaja igra znatno veću ulogu prilikom odabira destinacije putovanja nego prošle godine
 U pogledu putovanja, 51% sudionika istraživanja nema bojazni zbog koronavirusa
 Čak 41% bi se osjećao sigurnijim kada bi svi turisti imali potvrdu o cijepljenju ili kada bi turističke agencije i prijevozničke kompanije osigurale dovoljnu distancu između sjedala
 U slučaju ukidanja epidemioloških mjera, većina ispitanih (51%) putovali bi po Hrvatskoj, dok 41% želi putovati u inozemstvo

Epidemiološke mjere, strah zbog zaraze koronavirusom te financijska neizvjesnost bili su glavni razlozi velikog pada u segmentu putovanja tijekom pandemije. No, i to se polagano mijenja. Sve veći postotak procijepljenosti stanovništva doveo je do pada broja zaraženih i do optimističnije financijske perspektive, pa se sve više ljudi odlučuje na zasluženi godišnji odmor, pokazuju rezultati redovnog istraživanja MasterIndex koje je za kompaniju Mastercard provela agencija Improve.

Ukupno 68% sudionika istraživanja planira provesti ljetni godišnji odmor u Hrvatskoj, što je znatno više u usporedbi s istraživanjem provedenom u travnju 2020. godine (54%). Preciznije, 39% ispitanih je izjavilo da će ove godine sigurno otići na ljetovanje, što je skok od 16 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije, dok 29% ispitanika da planiraju putovanje, ali još nisu sasvim sigurni. Ljetni godišnji odmor planiraju primarno visokoobrazovani ispitanici, oni s višim primanjima te oni iz Zagreba ili Sjeverne Hrvatske (78%).

Financijska neizvjesnost glavni razlog neodlaska na ljetovanje

Sudionici istraživanja koji ove godine neće otići na ljetovanje takvu su odluku objasnili različitim razlozima. Njih 28% je izjavilo da je glavni razlog financijska neizvjesnost, 21% navodi da je odustalo od ljetovanja zbog poslovnih obaveza, a 20% ispitanih kaže da je glavni razlog zbog kojeg neće otići na more zabrinutost zbog zdravstvene situacije. Zanimljivo, samu pandemiju koronavirusom ili brigu za zdravlje općenito kao razlog češće su naveli ispitanici iz Slavonije te oni muškog spola nego žene.

Najviše turista iz Hrvatske preferira privatni smještaj

Prema novom istraživanju, nema velikih razlika u pogledu izbora smještaja u odnosu na prošlogodišnje rezultate. Polovica ispitanih, točno 50%, odlučuje se za boravak u privatnom smještaju tijekom ljetovanja. Na drugom mjestu, kod 37% ispitanika je boravak u vlastitoj vikendici ili kod obitelji ili prijatelja, a ta opcija smještaja najraširenija je kod ispitanika iz Zagreba (46%).

U hotelima odsjeda tek 17% ispitanih, i to su uglavnom ispitanici iz skupine s najvišim osobnim primanjima, višim od 12.000 kn (njih 34%). Kod sudionika istraživanja, kampiranje je najmanje popularna opcija (5%), za koju se najviše odlučuju ispitanici iz Istre, Primorja ili Gorskog kotara (15%).

Rast rezervacija putem specijaliziranih stranica ili turističkih agencija

U pogledu rezervacije smještaja, najraširenija metoda je korištenje specijaliziranih internetskih stranica i putničkih agencija (55%), što je porast od 7 postotnih bodova u odnosu na prošlogodišnje rezultate. Slijede rezervacije putem internetskih stranica odabranog privatnog smještaja (30%) te izravni kontakt putem e-maila ili telefona (22% ispitanih).

Najpopularniji način plaćanja smještaja je gotovina, i to za 48% ispitanih sudionika. Slijedi plaćanje debitnom karticom (30%), a ovaj način plaćanja je doživio rast za 5 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu.

Plaćanje debitnom karticom najčešći je izbor kod najmlađe skupine ispitanih (18-29 godina) i kod ispitanika s višim ili visokim obrazovanjem. Ljudi u dobnoj skupini od 30-39 godina najčešće plaćaju karticama na rate, a plaćanje kreditnim karticama više odabiru muškarci nego žene.

Na izbor destinacije najviše utječe omjer cijene i kvalitete

U usporedbi s rezultatima od prošle godine, cijena smještaja igra mnogo veću ulogu prilikom odabira destinacije putovanja. Istraživanje je pokazalo i da ljudi više traže lokacije na kojima nema velikih gužvi, poput manjih mjesta ili otoka. Osim toga, sudionici istraživanja znatno više računa vode o klimatskim prilikama na pojedinim lokacijama. Gastronomska ponuda, raznovrsna kulturna događanja i troškovi samog prijevoza imaju manje važnu ulogu u odabiru odredišta na kojem će ispitanici provesti godišnji odmor. Omjer cijene i kvalitete presudan je kod 64% ispitanika, a troškovi smještaja najvažniji su faktor odabira destinacije za 62%.

Očekivano, kod najmlađih sudionika istraživanja veliku ulogu prilikom izbora odredišta ima razvijena ponuda mjesta za noćne izlaske. Jednako su im važne kvalitetne opcije shoppinga, ali i ponuda specifičnih događanja.

„Sigurno je da ljudi žele putovati i nadoknaditi posljednje mjesece propuštenih putničkih iskustava, a
očekujemo pojavu trendova kao što su pojačan interes za nešto osamljenijim destinacijama, smještajem koji pruža dodatnu sigurnost poput kuća za odmor, a uz to će na dobitku biti hoteli viših kategorija i autodestinacije“, istaknuo je Cosmin Vladimirescu, direktor Mastercarda u Hrvatskoj i Rumunjskoj. „U oporavku i u oživljavanju turističke industrije u ovoj i idućim godinama veliku će ulogu imati i tehnološke inovacije i ponuda personaliziranih putničkih usluga.“

Kod izbora destinacije vrlo je zanimljiv osjetan pad važnosti ostalih elemenata koje podrazumijevamo pod specifičnosti pojedinih lokacija. U usporedbi s prošlogodišnjim istraživanjem, čak 21% manje ispitanika je navelo kako su im prilikom odabira mjesta za odmor važnu ulogu igraju različiti kulturni sadržaji, dok se u pogledu gastronomske ponude kao važnog čimbenika izjasnilo 14% manje ispitanih nego prošle godine.

Polovica ispitanika nije zabrinuta zbog putovanja tijekom pandemije

U pogledu putovanja, 51% sudionika istraživanja nema bojazni zbog koronavirusa. Od ispitanih kod kojih ipak postoji određena zabrinutost, glavni strah odnosi se na mogućnost infekcije virusom. Osim toga, ljudi se boje potencijalnog donošenja odluke o putovanju zbog 14-dnevne karantene, dok je 11% izrazilo zabrinutost da se neće moći vratiti kući na vrijeme, odnosno u terminu u kojem su se odlučili.

Samo 5% ispitanih izjavilo je da ih je strah prijenosa zaraze na druge ljude.

Čak 41% bi se osjećao sigurnijim kada bi svi turisti imali potvrdu o cijepljenju ili kada bi turističke agencije i ostale putničke kompanije osigurale dovoljnu distancu između sjedala. U pogledu sigurnijeg putovanja, 22% ispitanih opredijelilo se za zabranu ukrcaja putnicima koji nisu prošli zdravstveno testiranje.

Planovi za putovanja nakon koronakrize: gotovo polovica želi putovati u inozemstvo

U slučaju ukidanja svih epidemioloških mjera i završetka pandemije, većina ispitanih (51%) najradije bi više putovala po Hrvatskoj. Od preostalih ispitanika, 19% je izrazilo da bi voljelo putovati u susjedne države, a 18% ispitanih želi posjetiti druge države koje se nalaze na europskom kontinentu. Za putovanja van kontinenta opredijelilo se svega 4% ispitanih, dok je 8% sudionika u istraživanju reklo da nema planova za buduća putovanja.