Hrvatska
Ovo su pravila za prelazak hrvatske granice
Hrvatska je početkom lipnja uvela covid potvrde koje će vrijediti na razini Europske unije i u srijedu 2. lipnja donijela novu odluku o ulasku u zemlju iz ostalih članica EU.
“Odlukom je omogućen ulazak u Republiku Hrvatsku uz predočenje potvrde o negativnom PCR testu koji nije stariji od 72 sata od trenutka testiranja, to je izmjena za razliku od ranijih 48 sati. Druga izmjena se tiče osoba koje su cijepljene cjepivom Pfizer, Moderna, ili Gamaleya, odnosno Sputnik, a oni u Republiku Hrvatsku mogu ući u razdoblju od 22. do najviše 42. dana od primitka prve doze, odnosno od 22. do najviše 84. dana od primitka prve doze cjepiva AstraZeneca”, pojasnio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
U Hrvatsku je trenutno najlakše ući ako dolazite iz zemlje članice EU koja također ima spreman sustav za izdavanje covid potvrda.
Kako biste dodatno skratili čekanje na granici prije polaska na put možete se prijaviti putem platforme Enter Croatia koja je integrirana sa sustavom digitalnih potvrda.
Ključne mjere za ulazak u Hrvatsku
Epidemiološke mjere na snazi u Hrvatskoj
Nošenje maske obavezno je u zatvorenim javnim prostorima kao što su trgovine, javni prijevoz, bolnice, pošta. Na otvorenom nije potrebno nositi masku ako se može održavati razmak i ne zadržava se puno ljudi, u suprotnom preporučuje se i na otvorenom nositi masku.
Ako planirate doći u Hrvatsku na odmor onda Vam je važno znati da ugostiteljski objekti smiju raditi do 23 sata, u restoranima možete boraviti na zatvorenom prostoru i na terasama, dok kafići goste smiju posluživati isključivo na terasama.
Muzeje, galerije i izložbe možete posjećivati s maskom i držeći se distance, a broj posjetitelja je ograničen kvadraturom tako da na 100 kvadrata smije boraviti 15 osoba. Kontroliranje broja posjetitelja i puštanje u prostorije je odgovornost organizatora pa je moguće da ćete morati pričekati da određeni broj posjetitelja napusti prostorije prije nego vas puste unutra.
Dopuštene su i ostale kulturne i umjetničke manifestacije i izvedbe uz ograničen broj posjetitelja, a na ulazu u prostor potrebno je jasno istaknuti obavijest o najvećem mogućem broju osoba koje istovremeno mogu biti prisutne u prostoru. Organizatorima je preporučeno da vode evidenciju posjetitelja koju moraju čuvati 14 dana što znači da ćete možda morati dati svoje podatke, ime, prezime i broj telefona, piše Dnevnik.hr.
Ulazak u Hrvatsku iz država članica EU/EGP
Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je uvjete za ulazak u Hrvatsku s obzirom na ograničenja koja su na snazi zbog pandemije koronavirusa.
Putnici u tranzitu moraju napustiti Hrvatsku u roku od 12 sati od ulaska, u suprotnom im se automatski određuje mjera samoizolacije.
Putnicima koji dolaze neposredno iz država i/ili regija članica Europske unije, odnosno država i/ili regija članica schengenskog prostora i država pridruženih schengenskom prostoru, a koje se trenutno nalaze na tzv. zelenoj listi Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, neovisno o državljanstvu, omogućit će se ulazak u Republiku Hrvatsku pod jednakim uvjetima kao i prije pojave bolesti covid-19, ukoliko ne pokazuju znakove bolesti te nisu bili u bliskom kontaktu s oboljelom osobom.
Ako su prethodno navedene osobe do graničnih prijelaza Republike Hrvatske tranzitirale preko drugih država/regija bez zadržavanja, na graničnom prijelazu trebaju dokazati da se nisu zadržavale na područjima tranzita te se u tom slučaju od njih neće zahtijevati dokazi o testiranju ili potvrde o cijepljenju protiv/preboljenju bolesti izazvane virusom SARS-CoV-2, niti im se određuje mjera samoizolacije.
Svi ostali putnici koji dolaze u Republiku Hrvatsku iz država/regija članica EU/EGP, a koje se trenutno ne nalaze na tzv. zelenoj listi Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, moraju predočiti jedno od navedenog:
- negativan nalaz PCR testa ili brzog antigenskog testa – BAT na SARS-CoV-2, pri čemu BAT test mora biti sa Zajedničke liste brzih antigenskih testova koje međusobno priznaju države članice Europske Unije, koju objavljuje Europska komisija. Kod nalaza BAT testa napravljenog u inozemstvu mora biti vidljiv proizvođač testa i/ili komercijalni naziv testa. U protivnom test se neće prihvatiti kao vjerodostojan za ulazak u Republiku Hrvatsku. Nalaz PCR testa ne smije biti stariji od 72 sata, a BAT testa od 48 sati od trenutka testiranja do dolaska na granični prijelaz
- potvrdu o primitku dvije doze cjepiva koja se koriste u EU, ako je prošlo 14 dana od primitka druge doze ili prve doze u slučaju cijepljenja cjepivom koje se prima u jednoj dozi (Janssen/Johnson&Johnson)
- potvrdu o primitku prve doze cjepiva Pfizer, Moderna ili Gamaleya, s kojom je moguće ući u Republiku Hrvatsku u razdoblju od 22. do najviše 42. dana o primitka cjepiva, odnosno od 22. do najviše 84. dana od primitka prve doze cjepiva AstraZeneca
- potvrdu o preboljenju COVID-19 i primitku jedne doze cjepiva unutar šest mjeseci od početka bolesti, s tim da cijepljenje mora biti provedeno prije manje od 180 dana od dolaska na granični prijelaz
- predočenje pozitivnog PCR ili brzog antigenskog testa, kojim se potvrđuje da se vlasnik oporavio od infekcije virusom SARS-CoV-2, pri čemu je taj test napravljen unazad 180 dana, a stariji od 11 dana od dana dolaska na granični prijelaz ili uz predočenje liječničke potvrde o preboljenu
- ili obaviti PCR testiranje ili brzo antigensko testiranje – BAT na SARS-CoV-2 odmah po dolasku u Republiku Hrvatsku (o vlastitom trošku), uz obvezu samoizolacije do prispijeća negativnog nalaza. U slučaju nemogućnosti testiranja određuje se mjera samoizolacije u trajanju od deset (10) dana.
Putnici koji predstavljaju jednu od prethodno navedenih iznimaka, dužni su prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku predočiti vjerodostojnu dokumentaciju u svrhu dokazivanja razloga izuzeća.
Državljani država članica Europske unije (uključivši i hrvatske državljane), odnosno država članica schengenskog prostora i država pridruženih schengenskom prostoru, kao i članovi njihovih obitelji te državljani trećih zemalja koji su osobe s dugotrajnim boravištem na temelju Direktive Vijeća 2003/109/EZ od 25. studenoga 2003. godine o statusu državljana trećih zemalja s dugotrajnim boravištem i osobe koje imaju pravo boravka temeljem drugih direktiva EU ili nacionalnog prava ili koji imaju nacionalne dugoročne vize, koji dolaze iz trećih zemalja, prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku, moraju predočiti iste podatke kao i prethodno spomenuti putnici iz zemalja koje se trenutno ne nalaze na tzv. zelenoj listi.
Iste podatke moraju predočiti i pomorci ako namjeravaju boraviti u Republici Hrvatskoj duže od 12 sati, te osobe koje putuju iz turističkih razloga te imaju potvrdu o uplaćenom smještaju, kao i osobe koje putuju zbog neodgodivih osobnih/obiteljskih razloga, poslovnih razloga ili koje imaju drugi gospodarski interes.
Državljani trećih zemalja
Državljani trećih zemalja, koji nisu članovi obitelji državljana država članica schengenskog prostora i država pridruženih schengenskom prostoru, niti su osobe s dugotrajnim boravištem na temelju Direktive Vijeća 2003/109/EZ od 25. studenoga 2003. godine o statusu državljana trećih zemalja s dugotrajnim boravištem i osobama koje imaju pravo boravka temeljem drugih direktiva EU ili nacionalnog prava ili koje imaju nacionalne dugoročne vize, izuzev osoba iz točke I. ove Odluke, ulazak u Republiku Hrvatsku odobrit će se samo u slučaju nužnih putovanja.
Iznimke
Iznimke koje se odnose na gore navedena nužna putovanja su: Zdravstveni djelatnici, istraživači u zdravstvu i djelatnici u skrbi za starije osobe, pogranični radnici (kao i npr. sportaši kako je to navedeno u iznimkama za putnike unutar EU/EGP), osoblje u prometnom sektoru, diplomati, osoblje međunarodnih organizacija i osobe koje primaju poziv međunarodnih organizacija i čija je fizička prisutnost potrebna za dobro funkcioniranje tih organizacija, vojno i policijsko osoblje, humanitarni djelatnici i osoblje civilne zaštite pri obavljanju svojih dužnosti, putnici u tranzitu, uz obvezu napuštanja Republike Hrvatske u roku od 12 sati od ulaska, osobe koje putuju radi školovanja, pomorci – ako namjeravaju boraviti u Republici Hrvatskoj duže od 12 sati, ulaz u Republiku Hrvatsku omogućit će se uz predočenje gore navedenih podataka.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




