Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, Alemka Markotić smatra kako će doći do popuštanja mjera, iako ne isključuje mogućnost novog vala zaraze na jesen, zbog čega poziva građane da se cijepe u što većem broju

Broj novozaraženih ovoga je tjedna pao po stopi od gotovo 40 posto u odnosu na prošli tjedan. Počeli su padati i brojevi hospitaliziranih, ali i onih koji su završili na respiratorima. “Kliničke slike oboljelih su još dosta teške, ali mi gledamo ljude koji trebaju hospitalizaciju s težim kliničkim slikama”, rekla je za HRT Alemka Markotić, ravnateljica Klinike “Dr. Fran Mihaljević”.

Ona vjeruje da će 1. lipnja doći do ublažavanja epidemioloških mjera te dodaje da će se vjerojatno ići na mogućnost okupljanja većeg broja ljudi. “To nije toliko u mojoj nadležnosti, ali ići će se vjerojatno na mogućnost okupljanja većeg broja ljudi. Vidjet ćemo koliko će biti mogućnosti okupljanja u zatvorenom. Trebamo biti oprezni da ne pokvarimo ovaj dobar trend, ali vjerujem da ćemo polako ići s popuštanjem”, istaknula je.

Što se tiče stanja u bolnicama, još uvijek pristižu pacijenti mlađe i srednje dobi. “Evo ja sam bila jučer 24 sata u dežurstvu, uglavnom su to bili ljudi između 50 i 60 godina, s obostranom upalom pluća. Na sreću jučer nije nitko novi završio na respiratoru, ali ima ljudi i mlađih i starijih, s doista teškim stanjem i na respiratoru”, opisala je Markotić stanje u svojoj klinici.

‘Jasno je da cjepivo štiti’

Iako još uvijek ima onih koji se ne žele cijepiti ili čekaju pogodniji trenutak. Ipak, Markotić misli da ćemo do kraja lipnja ipak imati 55 posto procijepljenog odraslog stanovništva.

“To je izvrstan trend i u cijepljenju i u padu i mi se svi iskreno nadamo da ćemo uspjeti taj broj dostići. Ovisi i o zdravstvenom sustavu koji pokušava dati svoj maksimum u brzini cijepljenja. Već sada je jasno da cjepivo štiti do šest mjeseci, sigurno će to biti i do godine dana. Čekati jesen znači izlagati i sebe i one oko sebe riziku od obolijevanja, pa taman to bio i blaži oblik bolesti. Čak i nakon blažih imamo ozbiljne nuspojave, a da ne govorimo o mogućnosti povratka u normalan život. Pred nama je turistička sezona, ne bi se smjela ponoviti prošla godina, da ta turistička sezona završi 15. kolovoza, kad smo bili na vrhuncu. O nama ovisi kako ćemo proći ove godine. Svi se trebaju cijepiti čim prije mogu”, poručila je.

Smatra da će oni koji su cijepljeni opuštenije provesti ljeto. “Vidite i sami da istraživanja koja izlaze svakodnevno, a tu prednjači Pfizer koji ima već preko 450 milijuna doza administriranih u cijelom svijetu, pokazuju da je visoka zaštićenost nakon cijepljenja, da mali postotak ljudi nakon toga bude inficiran, najčešće s blažim oblicima bolesti, a iznimno rijetko s težim oblicima, i to je obično onda vezano za neke kronične bolesti i imunosupresiju. Ti ljudi koji imaju teške bolesti i dalje će morati biti vrlo oprezni, ali sigurno će moći opuštenije živjeti”, ustvrdila je Markotić.

Moguć novi jesenski val

No, upozorila je i kako je moguć i četvrti val zaraze na jesen. “Sigurno će sa sezonom zime i pojavom drugih respiratornih infekcija biti i povećani broj covida. Može se očekivati ove godine da će se pojaviti i gripa, ali ako se svi na vrijeme cijepimo, a vidimo da je odobrenje došlo za Pfizerovo cjepivo i za djecu od 12 do 15 godina, to sve ohrabruje da će se sve veći broj populacije u Hrvatskoj i izvan Hrvatske cijepiti, što garantira sigurno bolju situaciju, tvrdi ravnateljica Infektivne klinike.

Europska unija je odlučila odustati od vektorskih cjepiva, poput AstraZenece te se okrenula prema mRNA cjepivima poput Pfizera i Moderne. No, Hrvatska je naručila najviše doza Astrazenece. Ipak, Markotić tvrdi da nema bojazni oko mogućeg neispunjavanja plana cijepljenja.

“Hrvatska prati trendove. Treba istaknuti da su vektorska cjepiva također odlična cjepiva, kao i AstraZenecino cjepivo, po svojoj učinkovitosti i kvaliteti. Ali problem je bio s isporukom što je stvorilo iznimno velike probleme Europi, pa sigurno i povećani broj bolesnika nego što bi bio. Drugo što je iznimno važno je da je mRNA tehnologija napravila jednu veliku revoluciju, ona omogućava vrlo brzu produkciju cjepiva, u milijunima doza. Oni su pokazali i da im je za kreiranje novih cjepiva, sukladno varijantama koje bi se mogle pojaviti, dovoljno 90 do 100 dana za masovnu produkciju”, zaključila je Markotić.