Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 26. travnja 2026.

BAUHAUS:

od 9 do 14

KAUFLAND:

zatvoreno

EUROSPIN:

zatvoreno

HEY PARK

zatvoreno

TOMMY

Bože Peričića 5 – od 8 do 14

Put Stanova 46 – od 7 do 21

Trg Damira Zdrilića 1 – od 7 do 20

Skradinska 8 – od 7 do 21

Put Nina 89 – od 7 do 21

KONZUM:

Frane Petrića 10 – od 7 do 13

LIDL:

zatvoreno

SPAR

Polačišće 4 – od 7 do 14

PLODINE

Biogradska 68 – od 7 do 22

Zagrebačka 2 – od 7 do 22

SUPERNOVA:

zatvoreno

STUDENAC:

Od 7 do 21:

Velebitska ulica 14

Ulica Ivana Skvarčine 18

Ulica Ante Starčevića 15

Obala kneza Branimira 14

Šibenska ulica 9C

Put Stanova 63

Ulica Nikole Tesle 17A

RIBOLA

od 7 do 21:

Ulica Matije Gupca 22A

Put Pudarice 11

Ulica Andrije Hebranga 10a

Ulica Krste Odaka 5a

PEVEX

zatvoreno

METRO

zatvoreno

EMMEZETA

zatvoreno

ZADAR SHOPPING CAPITOL

zatvoreno

CITY PARK ZADAR

zatvoreno

Dodjela nagrada učenicima i mentorima čije je radove o prikazu bl. Jakova Zadranina Stručno povjerenstvo proglasilo najuspješnijima će biti u nedjelju, 26. travnja, s početkom u 19 sati, u crkvi sv. Frane u Zadru, na uočnicu blagdana bl. Jakova Zadranina, koji se slavi u ponedjeljak, 27. travnja.

Autori 12 radova čije su slike u prilogu su:

tri rada iz Dječjeg vrtića „Radost” – PO “Vruljica”; to su šestogodišnji Ivano Perica i Mara Volarević te petogodišnji Frane Erceg. Njihove mentorice su Ksenija Medini i Vanja Petrović.

Nagrađenih osam radova učenika iz osnovnih škola su: Lucija Zorić (3. r.) i Maria Miloš (5. r.) iz OŠ Fra Mijo Čujić Bukovica, PŠ “Crvenice” Bukovica, Tomislavgrad, BiH, mentorica: Ana Zorić; Vice Belak (2. r.), OŠ  Jurja Šižgorića, Šibenik, mentorica: Helena Šarić; Toni Bukulin (1. r.), OŠ Šimuna Kožičića Benje, Zadar, mentorica: Snježana Diklan; Antonela Bulić (1. r.), OŠ Zadarski otoci, Zadar, mentorica: Željka Diklan; Karla Rončević (7. r.),  OŠ Bartula Kašića, Zadar, mentorica: Jolida Klarić; Tia Perinčić (8. r.), OŠ Stanovi, Zadar, mentorica: Sonja Špadić i Tonka Srzić (5. r.), OŠ Zadarski otoci, Zadar, mentorica:  Sunčica Ivin Mikulić.

Među srednjoškolcima, nagrađena je Mihaela Pandža (2. r.) iz Elektrotehničke i ekonomske škole, Nova Gradiška, mentorica Antonija Grozdanović Pranjić.

Nagrađeni likovni rad OŠ Jurja Dalmatinca iz Paga je tiskan na sličici s molitvom bl. Jakovu na poleđini; tu sličicu će dobiti sva djeca, sudionici Natječaja. Taj rad su naslikali Vito Škoda, Dorotea Škoda i Tara Paladina, učenici 7. razreda  OŠ Jurja Dalmatinca u Pagu, čija je mentorica s. Marija Matanović.

U prosudbenom povjerenstvu bili su fra Stipe Nosić, gvardijan samostana sv. Frane u Zadru, don Zdenko Dundović, ravnatelj Teološko – katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru, slikar Valentino Radman, prof. (Zadarska županija), profesori Inga Budimir i Marko Perić (Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zadar),  Lucija Sekula (Narodni muzej, Zadar) te fra Pavle Ivić i fra Anselmo Stulić, redovnici samostana sv. Frane u Zadru.

u okviru Festivala znanosti 2026., koji se ovog tjedna odvijao na Sveučilištu u Zadru, prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi s Odjela za geografiju održala je u Znanstvenoj knjižnici predavanje „Emigracija mladih – odljev energije društva”.

Krovna tema ovogodišnjeg Festivala znanosti je energija, a na primjeru odljeva najpotentnijeg dijela društva Graovac Matassi pokazala je kako cijelo društvo ostaje bez svog energetskog potencijala.

„Mladi su najaktivniji dio društva: rade, stvaraju i nositelji su kreativnosti. Kada u većem broju iz osobnih razloga odluče otići iz Hrvatske, to se preslikava na društvo u cjelini jer ima šire posljedice od samog smanjenja broja stanovnika. Kad mladi odlaze iz zemlje, odlazi radna snaga, znanje, ideje i budući roditelji. Jednako kao što razmišljamo o obnovljivim izvorima energije, moramo razmišljati i o tome kako obnoviti i zadržati energiju društva, odnosno kako zadržati mlade u vlastitoj zemlji i osigurati rast”, rekla je Graovac Matassi.

Hrvatska nije izuzetak, nego dio šire slike europskih zemalja iz kojih mladi odlaze zbog posla, viših primanja, obrazovanja i boljih životnih uvjeta. Ono što se događa u Hrvatskoj prisutno je i u Portugalu, Italiji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Srbiji, a najizraženije je u Sjevernoj Makedoniji. Razlozi se razlikuju od zemlje do zemlje, bilo da je riječ o korupciji, niskim plaćama, slabim poslovnim prilikama ili nestašici stambenog prostora.

„U Hrvatskoj se broj osoba u dobi od 20 do 39 godina od 2011. do 2021. godine smanjio za 20 posto. Smanjenjem mlade populacije dolazi do starenja stanovništva i dugotrajnih trendova niskog fertiliteta, a populacija koja ostaje više ovisi o sustavu te relativno manje doprinosi gospodarskom razvoju i demografskom potencijalu”, istaknula je predavačica.

Mjere poput jednokratnih naknada za novorođene nemaju značajan učinak jer promjene moraju biti strukturne, a rezultati su vidljivi tek nakon 15 ili 20 godina. Zadržavanje mladih može se postići višim životnim standardom, kvalitetnijim radnim mjestima, priuštivim stanovanjem, većom sigurnošću i općom kvalitetom života. Trendovi se počinju mijenjati kada zemlja dosegne oko 80 posto prosjeka gospodarske razvijenosti Europske unije, za što su primjeri Irska i Poljska, koje su nekada bile iseljeničke, a danas su imigracijske zemlje.