Hrvatska
PLAN OTVARANJA HRVATSKE: Restorani bi mogli raditi i unutra, ali za ulazak će biti potrebna – covid propusnica
Posebna pozornost bit će usmjerena na rezultate epidemioloških eksperimenata koji će se održavati ovog mjeseca, a jedan od njih krenut će u četvrtak. Ukoliko nakon pilot-projekata neće biti širenja zaraze, očekuje se normalizacija života
Posljednjih nekoliko dana Hrvatska bilježi nešto manji broj dnevnih zaraza koronavirusom, što daje nadu u povratak u “normalniji život”.
Prema trenutačnom stavu Stožera i s obzirom na sve bolje pokazatelje i sve veći udio cijepljenih, od 1. lipnja može se očekivati otvaranje unutarnjih dijelova restorana, ukidanje zabrana održavanja svadbi i koncerata te postupno produljenje dozvoljenog radnog vremena sa sadašnjih 22 sata, doznao je Jutarnji list od izvora bliskog Stožeru. Na takvim skupovima ne bi se nosile maske niti bi se držala distanca, no na njih bi mogli samo oni s digitalnom zelenom potvrdom, kolokvijalno nazvanom i covid-putovnicom.
Unutarnji dijelovi kafića – i dalje zatvoreni?
Također, neslužbeno se doznaje da bi unutarnji dijelovi kafića do daljnjega ostali zatvoreni, no riječ je, dakako, o planovima. Posebna pozornost bit će usmjerena na rezultate epidemioloških eksperimenata koji će se održavati ovog mjeseca, a jedan od njih krenut će u četvrtak. Ukoliko nakon pilot-projekata neće biti širenja zaraze, očekuje se normalizacija života.
Digitalnu zelenu potvrdu moći će dobiti tri kategorije osoba. Radi se o osobama koje su primile obje doze cjepiva, osobama koje su preboljele koronavirus u posljednjih šest mjeseci i osobama koje imaju negativan test ne stariji od 48 sati. Isprave će hrvatski građani dobivati u Hrvatskoj, a turisti u svojim zemljama.
Izrada baze podataka o cijepljenima, preboljelima i testiranima
Osnova za izdavanje covid-putovnica je baza podataka cijepljenih, kao i onih koji su preboljeli koronavirus i onih koji su testirani unatrag 48 sati. Jutarnji piše da se užurbano radi na izradi i uvezivanju takvih baza podataka, a izvor blizak Stožeru naglašava da će sve biti spremno na vrijeme budući da o ovim potvrdama ovisi sezona.
“Dvije doze cjepiva do sada je primilo 275.380 građana. No, valja uzeti u obzir da su s cijepljenjem završile uglavnom osobe starije životne dobi i djelatnici zdravstvenog sustava i domova za starije. Dakle, za odlazak na zabave mlađa će populacija uglavnom trebati negativan test ili dokaz o preboljenju”, rekao je izvor.
Prema podacima Stožera, oko 130 tisuća ljudi oporavilo se od koronavirusa od početka ove godine i upravo su oni trenutni bazen za dobivanje isprave. Također, iako još uvijek nema konkretne odluke o tome hoće li se za ulazak na događaja priznavati samo PCR test ne stariji od 48 sati ili i brzi antigenski test, neslužbeno se doznaje da će za ulazak na pojedine događaje vrijediti i brzi antigenski test budući da on vrijedi i za prelazak granice.
Djeca će biti izuzeta od zabrana jer nisu imala mogućnost cijepljenja te će tako, primjerice, roditelji s covid-putovnicama u unutarnje dijelove restorana povesti djecu koja nemaju negativan test. Za prelazak granice sva djeca starija od sedam godina moraju imati negativan test.
Trajanje dokumenta
Digitalna zelena potvrda moći će se nabaviti putem sustava e-Građani ali i u 150 ureda HZZO-a u Hrvatskoj. Dokument u svojoj digitalnoj, ali i printanoj verziji sadrži QR kod koji sadrži osnovne informacije i digitalni pečat koji osigurava vjerodostojnost potvrde.
Dokument će za cijepljene osobe trajati 180 dana, a za one koji su napravili PCR test 48 ili 72 sata. Također, uz putovnicu ili osobnu iskaznicu navedeni dokument bit će jedan od glavnih dokumenata za prelazak granica država unutar EU te prijelaz preko granice bez tog certifikata neće biti moguć.
A kako će to na koncu izgledati, odnosno koje će informacije digitalna zelena potvrda sadržavati? Prema pisanju Jutarnjeg, potvrda će sadržavati nužne osnovne informacije: ime i prezime, datum rođenja, datum izdavanja, relevantne informacije o cjepivu/testiranju/preboljenju te jedinstven QR kod, a svi podaci bit će ispisani na nacionalnom i engleskom jeziku.
Provjera će se provoditi putem očitavanja QR koda, a granična će policija kodove provjeravati skenerima, koji su, usput rečeno, već nabavljeni.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




