Connect with us

Hrvatska

OBJAVLJENI OBEĆAVAJUĆI REZULTATI NOVE STUDIJE: Evo zašto doista ne biste trebali odbiti cjepivo

Objavljeno

-

‘Obećavajuće i ide u prilog nadi da bi se s 55 posto cijepljenosti stanovništva mogla zaustaviti epidemija’

Tijekom pandemije koronavirusa kućanstva se smatraju mjestima visokog rizika zaraze i upravo su zato stručnjaci oduševljeni viješću da već jedna doza Pfizerovog ili AstraZenecinog cjepiva može smanjiti prijenos korone unutar istog kućanstva. I to gotovo 50 posto, što je pokazalo istraživanje engleske Agencije za javno zdravstvo.

Studija je pokazala da je kod ljudi koji se zaraze virusom dva do tri tjedna nakon cijepljenja prvom dozom, vjerojatnost da će članu svog kućanstva prenijeti virus manja za 38 do 49 posto u odnosu na necijepljene. Nakon 14 dana uočena je razina zaštite nakon cijepljenja te je slična neovisno o dobi cijepljene osobe ili člana kućanstva.

Autori koji stoje iza istraživanja misle da bi se slični rezultati mogli pokazati i na mjestima sličnog rizika prijenosa virusa, kao što su zatvori, studentski domovi ili pak stanovi s cimerima.

Ocjena britanskog ministra zdravstva Matta Hancocka jest da su to odlične vijesti koje idu u prilog cijepljenju. Kod cijepljenih osoba prva doza cjepiva istodobno sprječava mogućnost razvoja Covida sa simptomima. Nakon primanja prve doze cjepiva bilo kojeg proizvođača u roku četiri tjedna rizik od simptomatskog oblika bolesti smanjuje se za oko 60 do 65 posto.

Istraživanje još nisu vidjeli u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), no rezultate objavljene studije smatraju ohrabrujućima, piše Novi list. Dr. Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju HZJZ-a kaže da se o prijenosu koronavirusa kod cijepljenih zna jako malo.

“Zna se jedino da se osobe koje su cijepljene mogu zaraziti dok ne steknu imunitet, što se češće događa nakon prve, ali nekad i nakon druge doze cjepiva, ali koliko su zarazne se ne zna. Dosad nije bilo podataka o tome”, rekao je Kaić za Novi list.

Premda je suzdržan od komentara istraživanja koje još nije vidio, veli kako su objavljeni rezultati obećavajući.

“Ne znamo koliko je smanjena mogućnost prijenosa virusa nakon druge doze, ali sigurno je da će druga doza pokazati još bolje smanjenje rizika, a tamo gdje nisu tako bliski kontakti stanje će biti još bolje. To je obećavajuće i ide u prilog nadi da bi se s 55 posto cijepljenosti stanovništva mogla zaustaviti epidemija”, rekao je epidemiolog Kaić za Novi list.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Kraj toplinskog vala i nagli obrat, temperature bi mogle pasti desetak stupnjeva

Objavljeno

-

By

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.

Pretežno vedro je diljem Hrvatske, na moru puše jaka bura, olujne jakosti na udare pod Velebitom, stoga je promet ograničen, javlja Hrvatski autoklub. U nastavku četvrtka će također biti vjetrovito, no uglavnom stabilno, sunčano, suho diljem zemlje. Bit će vruće i vrlo vruće. Podsjetimo da je jučer u Splitu izmjereno 40.2 stupnjeva, što je najviša temperatura ikad izmjerena na toj postaji u kolovozu.

Petak će biti također u znaku sunčanog i stabilnog vremena diljem zemlje. Bura će još u početku biti jaka na moru, no slabjet će tijekom dana.

Vikend će donijeti obilje sunca, s tim da u nedjelju poslijepodne lokalno može biti pokojeg pljuska u Gorskom kotaru i zaleđu Dalmacije.

Novi tjedan donosi nestabilnije prilike. Već u ponedjeljak će biti pljuskova na sjevernom Jadranu, u Gorskom kotaru, središnjoj i zapadnoj unutrašnjosti, dok će u nastavku tjedna biti još učestaliji, diljem zemlje. Osjetno će osvježiti prema kraju tjedna, mjestimice i desetak stupnjeva.

Nastavi čitati

Hrvatska

(NI)JE LI OVO NAJTOPLIJE LJETO DOSAD? / Donosimo popis 60 dosad najviših izmjerenih temperatura u Hrvatskoj…

Objavljeno

-

By

Ljeto je vrijeme kada se redovito nameće pitanje koje su do sada najviše izmjerene temperature zraka.

Do sada apsolutno najviša temperatura zraka u Hrvatskoj, izmjerena prema standardima Svjetske meteorološke organizacije, u hladu meteorološke kućice, zabilježena je 4. kolovoza 1981. u Pločama i iznosila je 42,8 °C.

Tablici 1. prikazane su vrijednosti s apsolutno najvišom temperaturom zraka (apsolutnim maksimumom) izmjerenom na pojedinoj postaji s datumima pojave pojedinog maksimuma, ovisno o postojanju mjerenja na pojedinoj postaji.

Gotovo svi navedeni apsolutni maksimumi izmjereni su u srpnju i kolovozu, osim na postajama Split Marjan i Hvar, gdje su izmjereni u lipnju. Najviše je izmjerenih maksimuma tijekom kolovoza 2017. godine, s time da je većina postaja počela raditi od sredine prošlog stoljeća. Na postajama s duljim nizom mjerenja (od 19. stoljeća!) ističe se postaja Crikvenica gdje je apsolutni maksimum od 39,0 °C izmjeren 17. srpnja 1928.

Tablica 1. Apsolutno najviše vrijednosti temperature zraka izmjerene na meteorološkim postajama u Hrvatskoj

Meteorološka postajaPočetak mjerenja
(ili od kad do kada)
Temperatura (°C)Datum
Ploče1978.42,84. 8. 1981.
Starigrad Paklenica1992. – 2019.42,710. 8. 2017.
Goveđari1981.*42,528. 7. 2021.
Karlovac1949.42,45. 7. 1950.
Knin1949.*42,310. 8. 2017.
Split Kaštela1981.42,22. 8. 2017.
Račinovci2007.*42,024. 7. 2007.
Nova Gradiška1981.*41,822. 8. 2012.
Cres1985.*41,521. 7. 2015.
Ston1981.*41,54. 8. 1981.
Šibice1995.*41,54. 8. 2013.
Vrgorac1981.*41,57. 8. 2012.
Abrami1981. – 2017.41,422. 7. 2015.
Gorinci2002.41,48. 8. 2013.
Benkovac1981.*41,05. 8. 2017.
Drniš1957.*41,010. 8. 2017.
Ilok1981.*41,024. 7. 2007.
Letaj – brana1995.*41,019. 7. 2007.
Šestanovac1981.41,011. 8. 2025.
Zagreb – Botinec1981. – 2016.41,08. 8. 2013.
Gradište1981.40,86. 8. 2012.
Lipik1981.*40,810. 8. 2017.
Ričice – brana1993.40,818. 7. 2007.
Zabok1991.*40,88. 8. 2013.
Imotski1981.40,710. 8. 2017.
Đakovo1981.*40,66. 8. 2012.
Osijek – zračna luka1981.*40,624. 7. 2007.
Sinj1950.40,53. 8. 2017.
Slavonski Brod1963.40,56. 8. 2012.
Županja1981.*40,524. 7. 2007.
Donji Miholjac1954.40,420. 7. 2007.
Novigrad (Dalmacija)1981.*40,422. 7. 2015.
Novska1981.*40,44. 8. 2017.
Pag1978.*40,424. 7. 1998.
Sutivan (otok Brač)1981.*40,424. 7. 2007.
Valpovo1964.*40,420. 7. 2007.
Zagreb Maksimir1949.40,45. 7. 1950.
Opuzen1981.*40,310. 8. 2017.
Osijek1899.*40,31. 7. 1950., 24. 8. 2012.
Zagreb Grič1881.*40,35. 7. 1950.
Beli Manastir2004.*40,26. 8. 2012.
Botonega1987.*40,24. 8. 2017.
Korenica1981.*40,22. 8. 2017.
Kutina1981.*40,24. 8. 2012.
Sunja1981.*40,218. 7. 2007.
Brestovac – Belje1981.*40,124. 8. 2012.
Metković1997.*40,123. 8. 2007.
Pisarovina1981.*40,18. 8. 2013.
Čepić1981.40,03. 8. 2017.
Daruvar1978.40,010. 8. 2017.
Kukuljanovo1997.*40,019. 7. 2007.
Petrinja1981.*40,024. 8. 2012.
Požega1949.*40,06. 8. 2012.
Rijeka1948.*40,019. 7. 2007.
Samobor1981.*40,08. 8. 2013.
Sisak1949.*40,024. 8. 2012.
Slunj1955.*40,04. 8. 2017.
Vela Luka (otok Korčula)1981.40,09. 8. 2017.
Vinkovci1981.*40,024. 7. 2007.
Zadar Zemunik1981.40,05. 8. 2017.
Stubičke Toplice1961.*39,98. 8. 2013.
Bilogora1981.39,824. 8. 2012.
Našice1981.*39,824. 8. 2012.
Oborovo1986.*39,824. 8. 2012.
Topusko1981. – 2019.39,824. 8. 2012.
Vukovar1999.*39,86. 8. 2012.
Makarska1981.39,79. 8. 2017.
Senj1949.39,722. 7. 2015.
Bosiljevo1981.39,68. 8. 2013.
Gračac1960.*39,62. 8. 2017.
Lovinac1960.*39,65. 8. 2017.
Rijeka – zračna luka1970.39,65. 8. 2017.
Slatina1981.*39,620. 7. 2007.
Dubrovnik Ćilipi1981.*39,524. 7. 2007.
Jelsa (otok Hvar)1981.*39,511. 8. 2025.
Karlobag(1993. – 2016.)*39,522. 7. 2015.
Ogulin1949.39,55. 7. 1950.
Pazin1961.39,53. 8. 2017.
Rab1978.39,56. 8. 2022.
Split-Marjan1948.39,530. 6. 2026.
Stružec1981.*39,524. 8. 2012.
Šibenik1949.39,511. 8. 2025.
Virovitica Bikana(1994. – 2010.)*39,518. 8. 2003.
Gorice2004.39,48. 8. 2013.
Hrvatska Kostajnica1981.*39,418. 7. 2007.
Kopački Rit(2004. – 2019.)*39,424. 7. 2007.
Varaždin1949.39,48. 8. 2013.
Biograd na moru1981.*39,24. 8. 2017.
Donji Lapac1982.*39,22. 8. 2017.
Kuna (poluotok Pelješac)1981.*39,222. 8. 2000.
Zagreb Pleso1981.39,223. 7. 2022.
Bakar1997.*39,122. 7. 2015.
Koprivnica1949.39,124. 8. 2012.
Krapina1993.*39,18. 8. 2013.
Kutjevo Vidim2002.*39,122. 8. 2012.
Lekenik Vukojevac1963.*39,16. 8. 2012.
Ličko Lešće1960.*39,18. 8. 2013.
Plaški1960.*39,18. 8. 2013.
Virovitica1951.*39,18. 8. 2013.
Bol (otok Brač)1981.*39,09. 8. 2017.
Božava1997.*39,03. 8. 2017.
Crikvenica1895.*39,017. 7. 1928.
Čakovec(1981. – 2019.)*39,020. 7. 2007.
Jastrebarsko(1981. – 2014.)*39,024. 8. 2012.
Korčula1981.*39,05. 8. 2013.
Kutjevo – Mitrovac(2003. – 2013.)*39,020. 7. 2007.
Mali Lošinj1961.39,06. 8. 2017.
Opeke1981.*39,020. 8. 2000.
Otočac1994.*39,04. 8. 2017.
Pula1963.39,05. 8. 2017.
Sumartin (otok Brač)1998.*39,011. 8. 2025.
Volosko(1995. – 2013.)*39,022. 7. 2006.
Zadar1961.39,06. 8. 2022.
Bilje2020.38,914. 8. 2024.
Dubrovnik1961.38,911. 8. 2025.
Novi Marof1981.*38,920. 7. 2007.
Voćin1981.*38,924. 8. 2012.
Čazma1981.*38,824. 8. 2012.
Komiža1981.*38,824. 7. 2007.
Krk1981.*38,821. 7. 2015.
Gospić1872.*38,730. 7. 1947.
Đurđevac1960.38,610. 8. 2017.
Plitvice1986.*38,64. 8. 2017.
Bjelovar1949.38,520. 7. 2007., 24. 8. 2012.
Križevci1961.38,56. 8. 2012.
Pregrada1992.*38,513. 8. 2003.
Zagreb – Rim1981.*38,48. 8. 2013.
Vela Sestrica1981.38,48. 7. 2004.
Kukljica(1999. – 2018.)*38,322. 8. 2000.
Lastovo1949.38,33. 8. 1998.
Ludbreg1981.38,224. 8. 2012.
Malinska(1981. – 2009.)*38,223. 7. 2003.
Pula – zračna luka1978.*38,25. 8. 2017.
Sv. Ivan Zelina1981.*38,224. 8. 2012.
Trsteno(1981. – 2003.)*38,24. 8. 1981.
Vrana(1981. – 2002.)*38,114. 7. 1984.
Brinje1997.38,03. 8. 2017.
Hvar1858.*38,028. 6. 2019.
Silba1981.*38,06. 8. 2022.
Veli Lošinj1981.38,013.7. 1991.
Bednja2006.*37,98. 8. 2013.
Boljun(1981. – 1989.)*37,527. 7. 1983.
Orebić (poluotok Pelješac)(1981. – 2011.)*37,525. 7. 1988.
Zvečevo1986.*37,523. 7. 1987.
Ponikve(1987. – 2009.)*37,44. 8. 2003.
Rovinj1949.*37,415. 8. 2025.
Drežnica1994. – 2013.37,08. 8. 2013.
Novi Dvori(1960. – 1991.)*37,011. 7. 1968.
Poreč1981.*37,02. 8. 1998.
Božjakovina(1981. – 1989.)*36,79. 8. 1981.
Mali Lošinj Čikat(1981. – 2011.)*36,62. 8. 1998.
Udbina(1996. – 2015.)*36,63. 8. 1988.
Palagruža1949.*36,49. 8. 2017.
Labin(1993. – 2006.)*36,24. 8. 1994.
Sošice1996.*36,28. 8. 2013.
Celega(1982. – 2013.)*36,02. 8. 1998.
Molunat(1998. – 2014.)*35,624. 7. 2007.
Parg1951.35,64. 8. 2017.
Borovo(1981. – 1989.)*35,53. 8. 1981.
Kostel1981. – 1987.35,228. 7. 1983.
Crni Lug – Risnjak2003.35,022. 8. 2011.
Delnice1981.*35,03. 8. 2017.
Kraljevica1981. – 1986.34,829. 7. 1983.
Vrelo Ličanke1974.*34,53. 8. 2017.
Malo Trojstvo(1984. – 2003.)*34,33. 8. 1988.
Sv. Ivan na pučini (Rovinj)1984.34,25. 8. 2017.
Stubička Gora(1981. – 1996.)*33,828. 7. 1983.
Skrad(1960. – 1993.)*33,728. 7. 1983.
Fužine – brana(1955. – 1972.)*33,66. 7. 1957.
Velika Popina1981. – 1991.33,63. 8. 1981.
Lokve – brana1960. – 2016.33,327. 7. 1983.
Zalesina(1981. – 2000.)*33,127. 7. 1983.
Stara Sušica(1960. – 1986.)*33,028. 7. 1983.
Baške Oštarije(1962. – 2010.)*33,022. 8. 2000.
Puntijarka1981.32,34. 8. 2017.
Begovo Razdolje2003. – 2008.31,130. 7. 2005.
Vrh Učke(1968. – 2008.)*30,015. 8. 1993.
Zavižan1954.28,322. 7. 2015.
Plješevica(1981. – 1988.)*27,528. 7. 1983.

* nepotpuni niz podataka

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Temperature će rasti do 40 stupnjeva, na vidiku spas od vrućina

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.

Sunčano je počeo utorak diljem Hrvatske. Temperature su visoke već rano jutros, a kako i ne bi kad se mjestimice nisu spuštale ispod 27 stupnjeva tijekom noći, kao što je slučaj u Dubrovniku.

U nastavku dana očekujemo vruće i vrlo vruće prilike, i do 40 stupnjeva. Tek u dijelu unutrašnjosti, izglednije prema zapadu, i na sjevernom Jadranu može biti kakvog prolaznog pljuska uz grmljavinu.

Srijeda će također biti uglavnom sunčana, no poslijepodne je moguć kakav prolazni pljusak, najizglednije u zaleđu Dalmacije.

Drugi dio tjedna bit će stabilan, prevladavat će suho, sunčano, vruće i vrlo vruće. Tek u novom tjednu izgledno je osvježenje, moguće i značajniji pad temperatura mjestimice popraćen i obilnom oborinom, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu