Hrvatska
Zdravko Marić: “Nema oporavka gospodarstva prije kraja 2022., a i to je pitanje”
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u srijedu da se puni oporavak gospodarstva ne treba očekivati prije kraja sljedeće godine, a turizma i godinu kasnije, no da to ovisi i o pandemiji.
Projekcije BDP-a za ovu godinu ovise o tome što će se događati s covidom, ali i turističkom sezonom. Očekivanja su da bi turistička sezona trebala biti bolja od lanjske, no to ovisi o razvoju pandemije. Ove se godine ne može očekivati puni oporavak gospodarstva, najraniji se puni oporavak BDP-a na razine prije covida može očekivati krajem 2022. godine, a nekih aktivnosti, uključujući i turizam, ne prije 2023. godine, rekao je Marić u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”.
Istaknuo je i da je prihodna strana proračuna u prva tri mjeseca, a i prva dva tjedna travnja, na tragu očekivanja, dok je poseban izazov rashodna strana.
Najavio je i kako će se preraspodjelama u proračunu osigurati sredstva za covid dodatak umirovljenicima, a nakon toga raditi i na prijedlogu rebalansa.
Procjene su Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i resornog ministarstva da će covid dodataka umirovljenicima proračun koštati 600 milijuna kuna.
“To danas ide na sjednicu Vlade, osigurat ćemo sredstva u proračunu preraspodjelama, a onda nakon toga onda ćemo raditi pripreme na rebalansu proračuna”, rekao je Marić, dodajući kako će do rebalansa doći prije ljetne stanke.
Ministar financija je, komentirajući dug prema veledrogerijama, naglasio kako i bez covida država ima dugogodišnji problem sa zdravstvom. Najvidljiviji je problem veledrogerija, odnosno opskrbe i dobave lijekova i materijala, ali to, ističe, nije jedini problem sa zdravstvom.
Nije problem niti neki stari dug prema veledrogerijama jer onda bi, tvrdi, rješenje bilo jednostavno – predložio bi Vladi da se izda obveznica ili bilo koji drugi dužnički oblik i da se isplati kompletni dug.
“Uopće nije tema niti pitanje podmirivanje tih obveza i dugova. Vlada odnosno država će to podmiriti, dakle to nije tema. Tema je kako osigurati dugoročnu financijsku održivost i stabilnost sustava”, naglasio je Marić, napominjući kako će se sastanak s predstavnicima veledrogerija održati u 13 sati.
U vezi Nacionalnog plana oporavka i otpornost, o kojemu će se danas raspravljati i u Saboru, a oporba ga je dočekala “na nož”, dok se poslovna zajednica pribojava da dovoljno novca neće otići u gospodarstvo, posebice ne u privatni sektor, rekao je kako je udio gospodarstva, što uključuje i privatni sektor, najviši – 54 posto, kao i da će najvažnija biti impplementacija tog dokumenta.
Ključni naglasak plana oporavka, tvrdi, je provedba reformi, stvari koje će imati transformativni efekt kako u javnom tako i u privatnom sektoru, a koje će biti suportirane javnim odnosno privatnim investicijama.
“Nema potrebe za podjele i raditi razliku između privatnog i javnog sektora”, kazao je Marić, poručujući uz ostalo kako je godina izazovna, ali i postoje pozitivne prilike za gospodarstvo koje treba iskoristiti.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




