Connect with us

Hrvatska

Hasanbegović: “Obitelj je ustavna vrednota. Ali ne bilo kakva obitelj”

Objavljeno

-

Saborska zastupnica Sandra Benčić (Možemo!) i saborski zastupnik Zlatko Hasanbegović (Domovinski pokret) na N1 su komentirali slučaj preminule curice Nikoll.

Benčić je na početku odgovorila je li biološka obitelj najbolja za dijete:

“Meni se čini da to je jedan stav koji je još uvijek prevladavajući unutar stručnih službi. To je oduvijek bio neki postulat, da je biološka obitelj najbolja za dijete čak i kada to nosi određene rizike. To imamo i u ovom slučaju kada je biološka obitelj procijenjena kao srednje rizična, ali je dijete i dalje vraćeno. Smatram da to je jedan stav zbog kojeg se ovi rizici koji postoje u biološkoj obitelji stavljaju u niži rang nego udomiteljska obitelj.

Ne možemo uopće postaviti tako je li biološka ili neka druga obitelj bolja za dijete. Najbolja je obitelj koja djetetu pruža ljubav i sigurnost. To još uvijek u velikom dijelu jesu biološke obitelji. Ali u onom trenutku kada u biološkoj obitelji imamo nasilje, treba reći da to nije najbolje za dijete”, rekla je.

Hasanbegović: Obitelj je ustavna vrednota. Ali ne bilo kakva obitelj

Svoj odgovor je dao i Hasanbegović:

“Da, načelno to tako treba biti. Ovdje se ne radi ni o kakvom svjetonazorskom teroru, već notornoj činjenici da je obitelj ustavna vrednota koja stoji pod skrbi države. Ali ne bilo kakva obitelj. Ali način na koji je rasprava postavljena pokazuje da ovdje imamo pokušaj da se dekonstruira pojam tradicionalne obitelji. Na pojmu obitelji počiva civilizacija i ljudski rod i nikad nitko, ni načelno i u sustavu, nije pretpostavljao pojam obitelji bilo kakvom interesu djeteta.

Pa naravno da je bilo koji alternativni smještaj djeteta izvan disfunkcionalne obitelji s različitim oblicima patologije bolji od života u takvoj obitelji i zapravo je ova rasprava bespredmetna jer nitko pametan ne misli da je bilo kakva disfunkcionalna obitelj s elementima patologije bolja od oblika alternativnog smještaja i zbrinjavanja djeteta. Ne možemo koristiti ovaj slučaj za politički aktivizam”, rekao je.

Benčić: Imamo jednog psihologa na 1000 djece

Benčić dodaje da joj nije prihvatljivo da je dijete na čekanju dok roditelji ne steknu kompetencije. Dodaje i da nismo postigli da svakom ljudskom biću od rođenja osiguramo mogućnost normalnog razvitka i napretka i da ne možemo raspravljati o nekim luksuznim pitanjima dok ovakve osnovne stvari nisu riješene.

“Sustav socijalne skrbi je jedan od kotača motora tog sustava. Nemamo dječje psihologe u školi. Imamo jednog psihologa na 1000 djece u Zagrebu. Nemaju sva djeca jednak pristup zdravstvu. Živimo u državi gdje imamo 200.000 djece koja žive u siromaštvu. Ulažemo u sve, a ne ulažemo u ono što nam je temeljno. U ovoj zemlji se ulaže u luksuze, a kada dođe do ovih situacija, govorimo da nemamo novca”, rekla je Benčić.

Hasanbegović: To su loši zakoni

Hasanbegović kaže da potpisuje sve što je rekla, ali da je “potpuno neprihvatljiva teza da je to i posljedica nametanja nekakvih dominantnih vrijednosti”.

“Temeljna činjenica i ustavna vrednota da je djetetu najbolje odrastati u onome što se naziva obitelj se ne provodi. Usporeno je usvajanje djece. Jednostavno, te nedostatke sustava treba mijenjati. Taj nedostatak sustava ne proizlazi iz onoga što vi nazivate nametanjem vrijednosti.

To su loši zakoni, a zakone mogu mijenjati zakonodavci, ne mogu ih mijenjati prigodničke aktivističke ad hoc celebrity inicijative. Postoji struka i zakonodavac. Činjenica je da medijski prostor zauzimaju potpuno nekompetentne inicijative s potpuno ideološkim ciljevima”, govori Hasanbegović.

“Hasanbegović u svemu vidi državne neprijatelje”

“Moram reći da gospodin Hasanbegović u svemu vidi državne neprijatelje i političke ratove. Problem i kod posvajanja i udomljavanja je problem oduzimanja roditeljskih prava. Ako roditelj pokazuje minimalni interes, doslovno javlja se jednom godišnje, u pravilu se roditeljska prava ne oduzimaju. Životi te djece su na čekanju ne bi li zapravo njihovi roditelji nekad u budućnosti stekli neke kompetencije”, rekla je Benčić i dodala da treba ulagati u obrazovanje svih koji sudjeluju u procesu, ne samo socijalnih radnika.

“Moramo razlikovati slučajeve u kojima se roditelj zaista u jednom trenutku ne može brinuti o djetetu, primjerice, ako samohrana majka završi u bolnici, od slučaja kada se radi o kontinuiranom zanemarivanju prava. Podržavam inicijativu koja je inicirana i od strane Spasi me i djevojaka koje su bile posvojene i udomljene, ali isto tako mislim da moramo poslušati stručne udruge i što imaju za reći socijalni radnici i krenuti u reformu.”

“Benčić svojom izjavom pobija sektaški aktivizam”

“Gospođa Benčić je zapravo svojom izjavom pobila sektaški aktivizam i došla do merituma. U konačnici, kakvo god bilo zakonsko rješenje, odgovornost zdravstvenog sustava, školskog i socijalnog sustava će biti najveća i uvijek će se procjenjivati od slučaja do slučaja. U ovim najgorim slučajevima, a radi se o društvenoj patologiji koja postoji i u najrazvijenijim sustavima socijalne skrbi”, kaže Hasanbegović.

Benčić ističe kako nas slučaj iz Nove Gradiške mora potaknuti na akciju.

“Moramo zapravo napraviti, ako želimo zaštititi djecu, njihov interes staviti na prvo mjesto. Moramo početi mijenjati stavove koji prevladavaju već 60 godina u ovoj zemlji. HDZ-ova vlada je u definiciju obitelji htjela staviti isključivo roditelje s djecom. To su stavovi koji stoje iza vladajuće većine i moramo krenuti u dekonstrukciju toga i osigurati da svako dijete ima priliku za normalni život i razvoj”, kaže Benčić.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Pogledajte koliko su plaće rasle u državnom, a koliko u privatnom sektoru

Objavljeno

-

By

Najnoviji statistički podaci pokazuju ubrzanje trenda rasta neto plaća pod snažnim utjecajem povišica u javnom i državnom sektoru.

Prosječna neto plaća isplaćena u travnju za ožujak iznosila je 1326 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U ožujku su na snagu stupila dogovorena povećanja plaća u državnom i javnom sektoru pa je zabilježen snažan skok na mjesečnoj razini. Prosječna plaća je u odnosu na veljaču ojačala 6,3 posto nominalno, odnosno 5,4 posto realno.

U početku godine značajan utjecaj na snažan rast prosječnih plaća imao je rekordan skok minimalne plaće, koja je najzastupljenija u industriji i osobnim uslugama, a novo ubrzanje rasta potaknuto je povišicama u državnom i javnom sektoru, prenosi tportal.

Nakon što je Vlada uoči izbora odobrila najveće povećanje plaća u povijesti, vrijedno 1,63 milijarde eura, djelatnosti u kojima prevladava država bilježe nekoliko puta veću godišnju stopu rasta u odnosu na djelatnosti u kojima dominira privatni sektor.

Najveći skok dogodio se u zdravstvu i socijalnoj skrbi, gdje je prosječna plaća korigirana za inflaciju uzletjela 33,9 posto, dosegnuvši 1771 euro. Za usporedbu, realne plaće u prerađivačkoj industriji i trgovini, djelatnostima koje zapošljavaju najviše ljudi, porasle su 7,2 posto (na 1175 eura), odnosno 9,1 posto (na 1164 eura).

S godišnjim realnim rastom od 28,8 posto, prosječna plaća u javnoj upravi i obrani popela se na 1682 eura. U obrazovanju je zabilježena nešto niža stopa rasta (23,1 posto), uz prosjek od 1492 eura.

Ako izdvojimo dobrostojeće branše financija i ICT industrije, veći dio privatnog sektora sada znatno zaostaje u primanjima u odnosu na nacionalni prosjek. U većini djelatnosti u kojima prevladavaju privatne tvrtke prosjek plaća kreće se između 1000 i 1200 eura.

Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za ožujak iznosila je 1086 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Popodne nas očekuje grmljavinsko nevrijeme. DHMZ izdao upozorenja, oglasila se i Civilna zaštita

Objavljeno

-

By

Nestabilno s kišom i vjetrom, a ponegdje i olujno nevrijeme s tučom, tako bi se najbolje moglo opisati vrijeme kakvo će u utorak biti u Hrvatskoj.

DHMZ je za zagrebačku regiju i za istok zemlje objavio narančasto upozorenje zbog mogućeg grmljavinskog nevremena, a i ostatak zemlje vjerojatno će biti izložen pljuskovima i grmljavini.

Upozorenje je stiglo i iz Ravnateljstva Civilne zaštite.

Pljuskove, grmljavinu i vjetar prognozirao je i meteorolog Bojan Lipovšćak.

“Glavnina nestabilne zračne mase nalazi se nad Istrom i sjevernim Jadranom. Prema mjerenjima mreže postaja pljusak.com od jutra je u Istri i na Kvarneru palo od 20 do 30 litara kiše na četvorni metar. Nad sjevernim Jadranom je pojačana grmljavinska aktivnost, linija nestabilnosti proteže se od Istre do obale Italije i premješta se prema srednjoj Dalmaciji, brzina premještanja je oko 45 km/h. Prema Slavoniji i Baranji premješta se oblačni sustav koji se brzo razvija nad planinama Bosne i Hercegovine. Grmljavinske aktivnosti bez značajnijih oborina ima i u Podravini”, kaže naš meteorolog Bojan Lipovšćak.

Što se tiče vremena u srijedu, DHMZ prognozira da će u većini krajeva biti djelomice sunčano, ali i dalje ne posve stabilno. Mjestimice malo kiše i pljuskovi s grmljavinom, osobito poslijepodne u unutrašnjosti, a navečer i na sjevernom Jadranu. Vjetar slab do umjeren jugozapadni i zapadni. Najniža jutarnja temperatura od 11 do 16, na obali i otocima između 15 i 19 °C. Najviša dnevna većinom između 20 i 25 °C.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Još imate kune? Evo gdje ih možete zamijeniti za eure

Objavljeno

-

By

Mnoštvo građana odlučilo si je sačuvati nekoliko kovanica i novčanica kune za uspomenu, no ako ste među onima koji su ih zametnuli ili ih nisu odnijeli na vrijeme, još imate priliku.

Svoje kune možete osobno donijeti u Hrvatsku narodnu banku na adresi Jurišićeva 17, Zagreb, od ponedjeljka do petka u vremenu od 8.30 do 15.30 sati. Novčanice možete zamijeniti bez vremenskog ograničenja, a kovanice sve do 31. prosinca 2025.

Iznos do 14.999,99 kuna moguće je na vlastitu odgovornost dostaviti i putem poštanskih usluga na adresu Hrvatska narodna banka, Direkcija za pohranu, obradu i opskrbu gotovim novcem, Trg hrvatskih velikana 3, 10000 Zagreb, uz informaciju o željenom načinu preuzimanja gotovog novca eura (u Hrvatskoj narodnoj banci ili dostava putem poštanskih usluga na adresu donositelja), ističu na službenim stranicama Banke.

Također, ako imate oštećene eure, možete ih zamijeniti za ispravne novčanice ili kovanice u HNB-u, prenosi 24sata.hr.

Hrvatska narodna banka prima na zamjenu euronovčanice čija površina iznosi 50% ili manje od 50% površine autentične originalne novčanice, euronovčanice obojene elektrokemijskom zaštitom, iznimno oštećene euronovčanice te neprikladne eurokovanice koje su prepoznatljive s lica ili naličja, uz uvjet da su dostavljene uz pripadajući obrazac zahtjeva s potrebnim prilozima, ističu.

 
Nastavi čitati

U trendu