Hrvatska
Plenković: Neću reći na koga me ljepotan s Pantovčaka podsjeća
Predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je danas Grad Karlovac, gdje se sastao sa zamjenicom župana koja obnaša dužnost karlovačke županice Martinom Furdek Hajdin i gradonačelnikom Damirom Mandićem.
Na pitanje zašto je odbio položiti vijenac zajedno s predsjednikom Milanovićem na obilježavanju 30. obljetnice akcije Plitvice.
– Nikada nije bilo predviđeno zajedničko polaganje vijenaca niti je nas kao Ured Vlade to pitao, rekao je Plenković.
Osvrnuo se na sastanak ministra Beroša s predstavnicima veledrogerija rekavši kako vjeruje da će uspjeti pronaći rješenje.
– Svaki put dolazimo u istu situaciju pa se kreira veliki pritisak kada veledrogerije angažiraju PR agencije, zovu medije da se to pitanje postavi sto puta. Mi smo prije tri mjeseca dali milijardu i 350 milijuna kuna, još 300 i nešto milijuna kuna za ljekarne. Beroš i Marić vode o tome računa, naći će rješenje. Troškovi u zdravstvu su veliki. Beroš ima zadaću da razgovara s njima, rekao je premijer.
– Zadaća ministra Beroša i svih ljudi na čelnim funkcijama zdravstvenih ustanova je da vode računa o rashodima i financijama jer troškovi u zdravstvu stalno rastu. Uvijek ima prostora da nešto košta manje nego što košta trenutno. To je prvi korak, a sve ostalo je dio šire reforme zdravstvenog sustava.
Dug prema veledrogerijama
Na pitanje kolika je odgovornost ministra Beroša, Plenković je rekao da nije primijetio niti jedan slučaj da je nekome nedostajalo lijekova.
– Ako se dogodila situacija da je nekome falio lijek duže od jedan dan, ja bih to volio znati. Dostavljat će oni lijekove, siguran sam, tako je svaki put.
– Reforma zdravstva traje, sigurno ste pratili koliko je zakona u zdravstvu izmijenjeno, koliko se radi na povezivanju zdravstvenih ustanova, koliko se nastoji zdravstvene usluge učiniti dostupnijima. Uz sve ovo koliko nas je koštala kriza covida, mislim da je situacija realna, rekao je.
Na pitanje može li kategorički potvrditi da neće ići na povećanje doprinosa, Plenković je rekao da o toj temi nisu raspravljali na razini Vlade te da nema namjeru odgovarati na hipotetska pitanja.
– Bit će lijekova, veledrogerije će ih dostavljati, niti jedan pacijent neće ostati bez lijekova. U ovom trenutku 3,5 milijarde kuna nisu opcija, poručio je pacijentima i predstavnicima veledrogerija.
– Snažni su oni, imaju velike zarade, ne vidim da je itko od njih gladan kruha, dodao je.
– Čudo su ove agencije koje rade za veledrogerije, ja ću ih tražiti da rade za Vladu.
Nove mjere
Premijer je komentirao i nove mjere Stožera.
– Nije na meni da podržavam ili ne. Ublažavanje mjera mora ići u korak s osobnom odgovornošću. Nošenje maski je u svakom slučaju korisno. Tu smo abecedu prošli prije godinu dana.
Danas zasjeda Državno sudbeno vijeće, a Plenković je rekao da ne zna kakve će odluke donijeti jer Vlada nema veze s DSV-om.
– DSV je sastavljeno od sudaca, profesora prava i gotovo simbolično jedno predstavnika parlamentarne većine i jednog oporbe. Nemam uvid u to kako ti ljudi razmišljaju. Mi smo rekli da je pravosuđe neovisno.
Na pitanje je li sudac Turudić dobar odabir, Plenković je rekao da se previše toga povezuje s HDZ-om.
– Ja sam ga možda sreo jednom ili dvaput u životu. Previše je tog imputiranja i povezivanja s HDZ-om. Nikada niti u jednom trenutku nisam znao što je na dnevnom redu DSV-a. Važno je da vidimo tu jasnu podjelu odgovornosti i nadležnosti. Nikako nije dobro da se nastoji dovesti u pitanje nešto što smo zajednički odlučili prije desetak godina, a to je da se suci biraju od strane tijela u kojem je utjecaj politike sveden na minimum.
O Milanoviću
– MUP je bio organizator. Nas nitko nije pitao za zajednički protokol. Vidim da je to iskoristio kao da mi nismo htjeli zajednički protokol i što da ja nisam htio da se mi sretnom “face to face”? U ovom cijelom kontekstu što ono radi oko Vrhovnog suda, on je trebao doći na konferenciju o potresu pa je naglo otkazao.
– Prolazimo fazu normalizacije ovog što slušamo. Što se više ponavlja takav stil u političkom prostoru, ispada da je to normalno, a sve što gledamo je nenormalno. Imamo ponašanje koje je nemoralno. Zašto je iskompleksirano? Imate nekoga tko ničim izazvan govori koliko je dobio glasova na izborima. Nek’ se sjeti izbora 2016., porazio sam ga na parlamentarnim izborima, nakon čega je dao ostavku na čelo SDP-a. Tko je pobijedio na izborima 2011. -Velika koalicija? Dogodio se Bajić, slučaj Sanader, pobijedio bi tada bilo tko tko je bio na čelu SDP-a, rekao je.
Kazao je i da on već četiri godine čeka da ga Milanović nazove i čestita mu na pobjedi.
-Teško je izgubiti i stalno godinama ponavljati te frustracije. Treba tražiti korijene ovakvog ponašanja. Što se tiče ljubomornosti, on bi htio da su ovlasti predsjednika veće nego što jesu. Takav je Ustav. Kad je bio premijer, pitao se je li ta funkcija uopće potrebna. Sada neka živi u ovlastima koje ima. Uz respekt Sabora, uz respekt Vlade, tu je kvaka broj dva. Kvaka broj tri su laži, a odnosi na proces predlaganja kandidata za predsjednika Vrhovnog suda. ako netko zna što su propisi, do momenta do kad nije završio natječaj, ja ništa nisam čuo od njega ili bilo koga drugoga da ima problem sa zakonom o sudovima. Zbog njegovih propusta sada svjedočimo silovanju procedure. Iz aviona je bilo jasno da je to protuzakonito. Nije zakon o sudovima izmišljen da bi smanjio ovlasti predsjednika, nego da bi proces predlaganja predsjednika Vrhovnog suda učinio transparentnima. Mi sada umjesto da se tada javilo još 5, 10 kandidata koji su kvalificirani, pa da je predsjednik mogao imati niz opcija i vidjeti tko je bolji, a sada lijen si, propustiš rokove, ideš silovati proceduru, de facto unaprijed osudiš na propast kandidaturu profesorice koju predlažeš. On je napravio grešku. I što sad, napišeš neko pismo, njemu je valjda ispod časti napisati pa ga napiše bivši ministar pravosuđa koji je aplaudirao zakonu o sudovima da se raspiše novi natječaj. Nepotrebni cirkus garniran političkim i retoričkim divljaštvom i nekulturom. Čujem danas da je bilo i prostih riječi. To nije razina kulture i komunikacije dostojna predsjednika Republike. Razumijem da je SDP frustriran, izgubili su dvoje izbore, Milanović vodi za ruku Grbina ne bi li se vidjelo da postoji neka ljevica, i teško im je, ali za to postoje izbori. Neka žive do kraja ovog mandata i probaju ponovno 2024.
– Čuli ste od jednog predstavnika Mosta što ih frustrira – da je na vlasti parlamentarna većina u kojoj je HDZ glavna stranka, a oni su svi u opoziciji. Zašto? Zato jer smo ljevicu porazili u srpnju. Zašto su Domovinski pokret i Most ostali u opoziciji, ne radi nas nego njih. To su bili kategorički stavovi, hoćemo eventualno s HDZ-om, ali nećemo s premijerom i predsjednikom HDZ-a. Pa da na trepavicama stojite ne možete dobiti koaliciju s takvim izjavama u kampanji. I onda dolazi do eskalacije divljaštva na primjerima na kojima ga ne treba biti. Zar mislite da mi ne želimo reformu pravosuđa? Važno je da javnost razdijeli političke pamflete predsjednika i predstavlja se isključivo za predsjednika lijeve oporbe, a nastoji se svidjeti krajnje desnoj na temi retorike koja ide protiv Pupovca. Da ovo rad predsjednik iz HDZ-a mi bi imali revoluciju, vilama bi došli na Pantovčak. On toliko suptilno govori o Srbima da sam ja uvjeren da se oni osjećaju super, nikad bolje, sigurno, dostojanstveno, respektira ih.
O uvredama i basnama
Milanović je jutros rekao za premijera da je nilski konj, a on sokol.
– Ja sad imam izbor hoću li se baciti u blato ili ostati iznad, što je zdravije za hrvatsko društvo? Hoćete da krenem u nabrajanje životinja na koje me on podsjeća, da ovo pretvorimo u basnu? Ja imam malu djecu koja mi daju silnu energiju i snagu za sve izazove s kojima smo suočeni. Ja imam izbor, hoćemo li se baviti basnama, filmovima, ili ćemo se baviti odgovornim poslom? Odustat ću od odgovora o nekoj životinji na koju bi me predsjednik nadasve normalan, fin, kulturan, lijep, kakvi ružan, ljepotan Pantovčaka, mogao podsjećati. Je li to ok? Danas sam dobre volje pa ne želim da se moja dobra volja pokvari njegovim primitivnim izjavama, a ne želim njemu pogoršati dan.
Plenković je rekao kako misli da ga Milanović preslabo poznaje.
– Pitajte ljude koji me malo bolje znaju jesam li ja preozbiljan. S ovim što on pušta okolo o meni, ne znamo se dobro. Ako nekog znaš dobro, ne vrijeđaš toliko. Nije problem, možemo u basne, uvrede, epitete, ali danas mi se ne da.
Predsjednik je rekao da je nemoguće da njih dvojica sjednu skupa oči u oči.
– On mi je neki dan izborio da hrvatski diplomati ne idu na nove destinacije zahvaljujući meni. Ne. Javnost mora znati da ne idu jer nisu imenovani zahvaljujući njemu, on je dobio listu i sa gnušanjem ju odbio. On traži 50-50, a ja kažem da ne ide tako. Nisu ti ljudi ni moji ni njegovi, to su profesionalci. Ti ljudi nisu išli u proceduru jer on to blokira. Ja na 50-50 neću pristati. Sve on blokira time što uvjetuje podjelu 50-50, toga nema i nikada nije postojalo, ni u doba ljubazne kohabitacije. On nama nije dao niti jedno ime, a mi smo ih dali dosta. On kaže dajte mi pola punih, pola praznih.
– Ako je ovo politički stunt za podršku ljevici na lokalnim izborima, ali neka onda kaže da nije predsjednik svih građana, igram samo za milijun koji su glasovali za mene i za moje drugare na izborima u svibnju. Nikakav okvir kvazi čišćenja ribe od glave i reforme pravosuđa s prvom osobom Vrhovnog suda se ne događa.
– Nemam ja s nikim problem sjesti, nemam sad potrebe s njim sjesti. Čovjek je rekao da će se konzultirati, a onda je krenuo bez konzultacija i s uvredama. Što ćemo sad, do koga je to, mene ili njega? Ako mislite da je to normalno i korisno, da zaslužuje aplauz, da je dobro za društvo…Prošla su vremena za razgovor u četiri oka.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




