Connect with us

magazin

Covid i debljina – živimo s dvije pandemije: Skoro 60% Hrvata ima previše kilograma!

Objavljeno

5 godina prije

-

Voditeljica Odjela za promicanje tjelesnog zdravlja pri HZJZ-u Sanja Musić Milanović istaknula je kako u Hrvatskoj 57,4 posto odraslih ima previše kilograma, od toga 67,6 posto muškaraca i 48,2 posto žena

U vremenu smo dvije pandemije – covida i debljine, a problem s pretilosti više nije samo zdravstveni i individualni problem, već i društveni, istaknuto je u petak u sklopu kongresa u povodu obilježavanja ‘Hrvatskog dana debljine’.

Voditeljica Odjela za promicanje tjelesnog zdravlja pri HZJZ-u Sanja Musić Milanović istaknula je kako u Hrvatskoj 57,4 posto odraslih ima previše kilograma, od toga 67,6 posto muškaraca i 48,2 posto žena. Kada su djeca u pitanju – 35 posto osmogodišnjaka ima previše kilograma.

– Radi se o ozbiljnom zdravstvenom riziku s kojim se bori veći broj ljudi u Hrvatskoj i kojeg ne možemo prepustiti na individualnu odgovornost. Riječ je o okolišu, tzv. obesogenom okolišu u kojem živimo iz dana u dan i koji dovodi do problema – naglasila je Musić Milanović.

Objasnila je kako je riječ o zdravstvenom riziku koji je jedini povezan s danas baš svim vodećim kroničnim nezaraznim bolestima i koji leži u podlozi i predstavlja rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti, nekih tumora, kronične opstruktivne bolesti pluća, mentalnih poremećaja, šećerne bolesti tipa 2 te razvoja hipertenzije i dislipidemije. 

Musić Milanović pretpostavlja da će ova sindemija, sinergija dviju pandemija – debljine i covida, dovesti do porasta tog problema. Upozorila je da ako se problemu debljine ne stane na kraj, do 2050. godine može se očekivati oko 500 tisuća kroničnih nezaraznih bolesti koje su povezane samo i isključivo s problemom debljine, dok će se očekivano trajanje života u Hrvatskoj skratiti za 3,5 godine.

Smatra da je to dovoljno alarmantan podatak da zaista svi zajedno ocijenimo kakav je utjecaj svakog pojedinog resora na razvoj debljine – od zdravstva, obrazovanja, prometa, lokalnih zajednica, IT sektora, prehrambene industrije, pa do oglašavanja – i da pridonesemo tome da zaustavimo taj problem.

Borbom protiv debljine borimo se i protiv covida

Sociologinja Mirjana Burić Moskaljov govorila je o društvenom kontekstu te upozorila da su društvena zbivanja koja su obilježila prošlu godinu, odnosno pandemija, potresi, socijalna isključenost i izoliranost, nešto što može generirati problem pretilosti.

– Posljedice su oslobađanje velike količine negativnih emocija koje direktno utječu na naše mentalno zdravlje i dovode nas u stanje otuđenosti i depresije – istaknula je. 

Upozorila je i na to da naše društvo ne funkcionira kao jedno stabilno, kohezivno društvo, već smo razmrvljeni i raslojeni, što ima negativan utjecaj na rješavanje ovog problema.

Kao rezultat toga, istaknula je komentar ljudi koji su za vrijeme pandemije izolirani kod kuće: ‘Kad otvorim frižider sve mi paše, a kad otvorim garderobni ormar, e onda mi ništa ne paše’.

Davor Štimac iz KBC-a Rijeka upozorio je na prošlogodišnje istraživanje koje je pokazalo da osobe s indeksom tjelesne mase iznad 30 imaju nekoliko puta veći rizik da obole od covida, a imaju i nekoliko puta veći rizik za hospitalizaciju zbog covida, da završe na respiratoru te za smrtni ishod. 

– To znači da se borbom protiv debljine, borimo i protiv covida. Podaci su zabrinjavajući i Hrvatska, kao jedna od zemalja s najvišom pojavnošću debljine i covida, se sasvim sigurno tu nalazi upravo zbog sinergizma ova dva problema – istaknuo je. 

Ravnateljica Doma zdravlja Zagreb Centar Antonija Balenović navela je kako Hrvati žive tri godine kraće od prosjeka europskog stanovništva, a od toga ljudi iznad 65 godina mogu očekivati da će živjeti 17 godina, međutim, samo pet godina u zdravlju. 

– Čak 12 godina onog preostalog života u starosti, Hrvati žive u bolestima. Ako znamo da je za 50 posto ovih glavnih kroničnih bolesti, infarkt, šećerna bolest, pa čak i onkološke bolesti, ključ u zdravoj prehrani i onome što unosimo, onda možemo vidjeti koji je učinak bitke s debljinom – poručila je, dodavši da se gubitak zdravih godina i godina života reflektira i na ekonomiju. 

Što se tiče besplatnog Savjetovališta za prehranu Grada Zagreba, navela je kako je upravo u protekloj ‘covid godini’ broj onih koji su tražili savjet bio duplo veći nego proteklih godina, a povećao se i broj mlađe populacije koja prije nije tražila takav savjet. 

Samo devet posto redovito vježba, potrebno je povećati tjelesnu aktivnost

Zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo Ivana Portolan Pajić govorila je važnosti tjelesne aktivnosti te upozorila kako je 36 posto građana potpuno tjelesno neaktivno, a samo ih devet posto redovito vježba jedan do dva puta tjedno. Također, skrenula je pozornost na to da će od 1. travnja 2021. u Europskoj uniji biti zabranjene transmasne kiseline koje nisu prirodno prisutne u hrani, odnosno uređuje se da njihova količina na 100 grama masti ne smije prijeći dva grama. 

– Transmasne kiseline su izuzetno štetne za ljudsko zdravlje, a najčešće se nalaze u pekarskim proizvodima, keksima, kokicama i značajno povisuju udio lošeg kolesterola, smanjuju dobri kolesterol i tako utječu na razvoj kardiovaskularnih bolesti, pa čak i na razvoj smrtnih ishoda, odnosno srčanog udara – istaknula je. 

Peti kongres Hrvatski dan debljine pod nazivom ‘Utjecaj  društvenih zbivanja na porast debljine’ održan je u organizaciji Udruge za borbu protiv prekomjerne težine.

No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

SPORTSKI ULAZAK U LJETO / Doživite Maslenica Sunset Run 2026. Prijave su otvorene!

Objavljeno

4 sata prije

-

30. travnja 2026.

By

Turistička zajednica Općine Jasenice najavljuje održavanje međunarodnog sportsko-turističkog događanja MASLENICA SUNSET RUN 2026, koje će se održati 20. i 21. lipnja 2026. godine na rivi u Maslenici.  Utrka se organizira u suradnji s Općinom Jasenice i sportskom agencijom Panona.

Ova atraktivna večernja utrka uz more organizira se povodom prvog dana ljeta te simbolično označava početak glavne turističke sezone, promovirajući aktivni odmor, zdrav način života i boravak u prirodi. Događanje okuplja sudionike iz Hrvatske i inozemstva, uključujući rekreativce, profesionalne sportaše i turiste, s ciljem dodatnog pozicioniranja Maslenice kao prepoznatljive outdoor i sportske destinacije.

Program započinje u petak, 20. lipnja, registracijom sudionika i svečanim otvorenjem, nakon čega slijedi u 19:00 sati dječja utrka MASLENICA SUNSET RUN KIDS namijenjena djeci od 0 do 14 godina. Utrka se odvija na sigurnoj i označenoj ruti uz obalu, a svi sudionici dobivaju medalje, dok se najboljima dodjeljuju nagrade. Discipline dječje utrke podijeljene su prema dobnim skupinama: 0 – 6 godina (200 m), 6 – 10 godina (500 m) i 10 – 14 godina (1000 m). Večer se nastavlja uz glazbeni program, druženje i promociju lokalnih proizvođača.

Glavni dio događanja održava se u subotu, 21. lipnja, kada je na rasporedu međunarodna večernja utrka koja započinje u 19:30 sati, u vrijeme zalaska sunca, stvarajući jedinstvenu atmosferu uz more. Sudionici mogu birati između dvije  discipline: 5km, 9.5 km, a ruta utrke prolazi atraktivnim dijelovima Maslenice, promovirajući prirodne i turističke vrijednosti destinacije. Nakon dolaska u cilj osigurana je okrjepa za sve natjecatelje, a program se nastavlja svečanom ceremonijom proglašenja pobjednika, dodjelom medalja i nagrada te završnim glazbenim programom.

Trasa utrke vodi kroz samo mjesto Maslenicu, kombinirajući obalni dio i ulice, čime trkači imaju priliku doživjeti autentičan ambijent destinacije. Ruta prolazi kroz glavne prometnice poput Ulice Gojka Šuška i Ulice Petra Zoranića, nastavlja se kroz kružni tok te dalje kroz Put Vrulja, Tina Ujevića i Put Bunarića, prije povratka prema cilju na rivi.

Kraća dionica u dužini od 5 km prolazi jedan krug kroz navedene ulice, dok dulja utrka (9,5 km) prati istu rutu u dva kruga, omogućujući natjecateljima dinamično i ritmično trkačko iskustvo.

Cijela trasa je pregledna, sigurna i prilagođena različitim razinama spremnosti  od rekreativaca do iskusnih trkača uz dodatni doživljaj trčanja u večernjem terminu uz more.

Prijave za sudjelovanje otvorene su putem službenog linka do petka, 10. lipnja 2026. u ponoć!

https://stoperica.hr/natjecanje/maslenica-sunset-run-2026-%E2%80%93-20-i-21-lipnja/245ž

Pozivaju se svi trkači  profesionalci i rekreativci, sportaši, gosti te svi ljubitelji aktivnog načina života iz županije i šire da se pridruže ovom jedinstvenom događanju i zajedno utrče u ljeto uz nezaboravnu atmosferu zalaska sunca u Maslenici.

Nastavi čitati

magazin

S VIŠNJIKA: Upute posjetiteljima koncerta Prljavog kazališta

Objavljeno

5 sati prije

-

30. travnja 2026.

By

FOTO: Nenad Opačić

S Višnjika obavještavaju sve posjetitelje koncerta Prljavog kazališta koji će se održati  u subotu 02. svibnja 2026.  s početkom u 20:30 sati o sljedećem:

-Tribine i teleskop tribine – ulazi B i C

-Parter, VIP tribina i VIP stolovi – sjeverni ulaz u prizemlju lijevo

-Parter i VIP stolovi – sjeverni ulaz u prizemlju desno

Dvorana će za ulazak publike biti otvorena u 19:00, a blagajna Višnjik će za prodaju preostalih ulaznica biti otvorena na dan koncerta od 17:00 sati. Također, molimo sve posjetitelje da dođu na vrijeme da bi se izbjegle moguće gužve na ulazima u dvoranu.

Nastavi čitati

magazin

“ONO ŠTO TREBA ČINITI” / Ususret Prazniku rada, u Kino Zoni snažan dokumentarac o radničkim pravima

Objavljeno

7 sati prije

-

30. travnja 2026.

By

Večerašnji program zadarskog nezavisnog kina Kino Zona, ususret Prazniku rada, donosi projekciju dokumentarnog filma „Ono što treba činiti“ redatelja Srđana Kovačevića, s početkom u 20 sati u Polivalentnoj dvorani Providurove palače. Nakon projekcije uslijedit će moderirani razgovor s autorom.

Nakon višestruko nagrađivanog dugometražnog prvijenca „Tvornice radnicima“, u kojem je pratio radnike tvornice ITAS iz Ivanca i njihov pokušaj radničkog samoupravljanja, Kovačević se novim filmom ponovno vraća temi rada, ali iz drugačije perspektive. „Ono što treba činiti“ u središte stavlja migrantske radnike u Sloveniji, ljude koji u potrazi za boljim životom često završavaju u nesigurnim uvjetima rada, bez plaćenih prekovremenih sati, uz ucjene poslodavaca, neisplaćene plaće i životne uvjete nedostojne čovjeka.

Film prati rad ljubljanske Delavske svetovalnice, odnosno Radničkog savjetovališta, gdje Laura Orel, Goran Lukić i Goran Zrnić svakodnevno pomažu obespravljenim radnicima iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Afrike i Azije. Za mnoge od njih to je jedino mjesto na kojem ih netko doista sluša, informira o njihovim pravima i pomaže im da se izbore za ono što su zaradili.

Kroz niz konkretnih slučajeva, od pokušaja naplate plaća do velikih kolektivnih borbi poput one radnika Luke Koper, „Ono što treba činiti“ gradi snažnu sliku Europe koja se sve više oslanja na jeftin migrantski rad, dok ljudi koji taj rad obavljaju često ostaju nevidljivi. Kovačević pritom ne poseže za patetikom, već promatra svakodnevni, naporan i često frustrirajući rad troje protagonista koji uporno dokazuju da solidarnost nije apstraktan pojam, nego praksa.

Film je svjetsku premijeru imao na festivalu DOK Leipzig, gdje je osvojio Nagradu interreligijskog žirija, a u Hrvatskoj je premijerno prikazan na Human Rights Film Festivalu. Osvojio je i Nagradu za najbolji film o ljudskim pravima na Festivalu dokumentarnog filma u Sloveniji, čiji ga je žiri opisao kao snažan podsjetnik da se sustavnim nepravdama može suprotstaviti solidarnošću, kolektivnim djelovanjem i hrabrošću.

Iz Kino Zone pozivaju publiku da im se pridruži na projekciji ovog važnog i aktualnog dokumentarca, kao i na razgovoru s redateljem Srđanom Kovačevićem, koji će dodatno otvoriti teme radničkih prava, migrantskog rada, solidarnosti i onoga što danas, pred takvim nepravdama, doista treba činiti.

*Ulaznice se mogu rezervirati porukom u inbox profila Kino Zone na Facebooku i Instagramu, e-mailom na: info@kino-zona.com te SMS i WhatsApp porukom na 099/7208342.

*Program Kino Zone sufinanciran je sredstvima Grada Zadra, Zadarske županije, Zaklade kultura Nova i Hrvatskog audiovizualnog centra.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu