Svijet
EMA objavila odluku: AstraZeneca je sigurna, nema veze s ugrušcima
“Nastavili smo svoju istragu oko AstraZenece. Informirat ćemo vas o našim nalazima”, rekla je izvršna direktorica Europske agencije za lijekove Emer Cooke.
“Donijeli smo zaključak. Ovo je sigurno i učinkovito cjepivo. Svjedočili smo manjem broju slučajeva krvnih ugrušaka nakon cijepljenja. Cjepivo nije povezano s povećanim rizikom od tromboemboličkog incidenta, ali to još ne možemo potpuno isključiti. Odbor je preporučio povećani oprez. Pokrećemo i dodatne istrage o takvim slučajevima”, rečeno je.
“Preporučujemo da se jasnije ističu moguće nuspojave, a pokrećemo i dodatne istrage o ovim rijetkim slučajevima. Oko 7 milijun ljudi je cijepljeno u EU, 11 milijuna u Velikoj Britaniji”, rečeno je.
“Ovo cjepivo je sigurno i učinkovito je, to je naše znanstveno stajalište”, zaključeno je. “Svjesni smo da su neke države obustavile cijepljenje i morali smo detaljno proučiti sve dokaze. Naši stručnjaci su sve ekstenzivno proučili”.
“Kada cijepite milijune ljudi, neizbježno je da se pojave neke teške nuspojave. Naš je zadatak da provedemo istragu. Posvećeni smo tome da odmah istražimo sve moguće dokaze i dokumente. Današnji zaključak nam omogućuje da i dalje nastavimo kampanju cijepljenja i da građani EU uvijek budu informirani o svemu”, rečeno je.
Detalji istrage
Dr. Sabine Straus iz EMA-inog Odbora za farmakonadzor i procjenu rizika kazala je kako je istraga EMA-e bila detaljna i iscrpna.
“Dobrobiti cjepiva uvelike nadmašuju negativne nuspojave”, kazala je Straus.
“Broj tromboemboličnih događaja je manji nego što je očekivano u cjelokupnoj populaciji. Covid je jedan od uzročnika tromoemboličnih događaja. Postoje neki neuobičajeni slučajevi. U nekima su se pojavili krvni ugrušci nekoliko dana nakon cijepljenja. Bilo je i slučajeva ugrušaka u krvnim žilama. Ove slučajeve ćemo i dalje istraživati, ali radi se o vrlo rijetkim slučajevima. Bilo ih je svega 25. Takvi slučajevi nisu zabilježeni u kliničkim istraživanjima”, dodala je.
“Napominjemo da je bitno da su svi koji se cijepe svjesni da do ovakvih slučajeva može doći. Stoga tražimo da se ova informacija napomene svima koji primaju cjepivo, kao i zdravstvenim djelatnicima”, kaže.
Hoće li zemlje ukinuti blokadu?
“Vlade tih zemalja su nam kazale kako će svoju odluku donijeti nakon i na temelju naše odluke. Računamo da će to i učiniti”
Što bi moglo izazvati teške nuspojave, ako nije cjepivo?
“Imamo mnogo hipoteza kako bismo otkrili odgovor na to pitanje. Covid može biti uzrok tromboze u aorti, ako i postcovid sindrom. Ali vidimo dovoljno dokaza da je potrebno uključiti dodatna upozorenja prilikom cijepljenja. Naša istraga još uvijek traje”.
“Moramo nastaviti istragu i voditi s znanošću. Savjetovat ćemo se s drugim stručnjacima i epidemiološkim istraživanjima kako bismo doznali koliko je tromboza zastupljena među pacijentima”.
O norveškom istraživanju koje tvrdi da AstraZeneca uzrokuje krvne ugruške
“Istražili smo sve što nam je bilo dostupno do jučer. Novi dokazi od danas nisu bili uključeni, ali smo istraživali pojedine slučajeve iz Norveške. Ali današnje istraživanje nije uključeno u našu istragu. Svakako ćemo ga uključiti tijekom daljnje istrage”.
Ako cjepivo možda izaziva ove teške slučajeve, zbog čega je to?
“To moramo istražiti u budućnosti. Za sada bi sve bilo na razini nagađanja”.
O drugim cjepivima
“Ako cijepite velik broj ljudi, uvijek će se događati neki slučajevi koji se podudaraju s trenutkom cijepljenja. 100.000 ljudi u EU svaki mjesec razvija krvne ugruške, iz raznih razloga. Za sada je pojavnost krvnih ugrušaka nakon cijepljenja manja nego što bi se moglo očekivati s obzirom na stanje u cjelokupnoj populaciji. Ovi slučajevi se često događaju i događat će se i tijekom cijepljenja.”
“Imamo 4 osobrena cjepiva i pratimo tromboembolične slučajeve. Tražimo posebnu istragu za Johnson&Johnson cjepivo jer je tek nedavno odobreno. Za sad nema slučajeva, ali je moguće da će ih biti”.
Što upozorenje na AstraZenecu koje će biti uvedeno točno znači za pacijente?
“Jedan od razloga zašto ćemo uvesti to upozorenje je kako bismo pacijente upozorili na stvari na koje treba pripaziti. Da se radi o meni, ja bih se cijepila već sutra, ali htjela bih imati baš sve informacije o cjepivu”
Postoje li pokazatelji da su teške nuspojave češće kod ljudi koji su već preboljeli covid?
“Postoje slučajevi u kojima su mladi ljudi koji su asimptomatski preboljeli covid imali trombozu. To ćemo dodatno istražiti”
Možete li potvrditi da AstraZeneca ne uzrokuje teže posljedice od krvnih ugrušaka?
“Ne postoje dokazi da postoji veza između cjepiva i takvih posljedica”
“Moramo biti svjesni u koliko smo teškoj situaciji. Imamo cjepiva koja sprečavaju umiranje”.
Svijet
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)
Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.
Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.
Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”
Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.
Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.
Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.
Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”
Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.
Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.
“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.
“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.
Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada.
Svijet
Sredozemno more postalo poput “toplica”: Izmjerena rekordna temperatura
Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.
Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.
Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.
More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno
Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.
Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.
Toplo more znači i toplije noći
Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.
Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.
Posljedice osjećaju i morski organizmi
Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.
Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.
Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.
More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.
Svijet
PRVE PROGNOZE ZA ZIMU / Pred Europom je velika promjena vremena
Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.
Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti iznimka
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.
Što donose prosinac, siječanj i veljača?
Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.
Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.




