Svijet
LIJEČNICI RAZBILI 7 MITOVA O COVID CJEPIVIMA: Je li jedno bolje od ostalih, u čemu se razlikuju i što nam točno ubrizgavaju?
Da biste razumjeli zašto teze navedene u nastavku nisu istinite, valja prikazati kako ta cjepiva djeluju. Pa evo, sve što ste željeli znati o COVID cjepivima na jednome mjestu!
Društvene mreže svakodnevno su preplavljene objavama i komentarima ljudi koji pišu da se ne žele cijepiti protiv koronavirusa zbog nekih strahova ili sumnji koje nisu utemeljene na činjenicama. Liječnici upozoravaju da takav stav može biti opasan.
“Ako ljudi ne razumiju znanost koja stoji iza cjepiva ili ne dobiju odgovore na svoja pitanja, oklijevat će u cijepljenju. Želimo da ljudi znaju istinu kako bi se osjećali ugodnije i uvjerili se da je cijepljenje dobro za njih”, izjavio je dr. William Schaffner, specijalist za zarazne bolesti i profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Vanderbilt za Health.
Treba uzeti u obzir i ovo: “Cjepivo može spasiti život”, tvrdi dr. Shobha Swaminathan, izvanredna profesorica na Medicinskom fakultetu Rutgers New Jersey i voditeljica kliničkih istraživanja za ispitivanje cjepiva Moderna.
Bez obzira na to imate li u životu nekoga komu želite pomoći u rasvjetljavanju mitova o cjepivu protiv koronavirusa ili sami imate pitanja, evo istine koja stoji iza nekih od najvećih glasina vezanih uz dosad odobrena COVID cjepiva.
Mit 1: Možete odabrati koje cjepivo želite
Trenutno su u SAD-u odobrena tri cjepiva protiv COVIDA-19, koja su stvorili Pfizer-BioNTech, Moderna i Johnson & Johnson. Budući da je o svakome od njih zabilježeno mnogo toga, lako je stvoriti povjerenje u jedno cjepivo i odlučiti da je baš ono najbolje za vas.
Jedna od glavnih prepreka mnogim ljudima bila je razlika u učinkovitosti između cjepiva Pfizer-BioNTech i Moderna te cjepiva Johnson & Johnson. Iako prva dva cjepiva imaju učinkovitost od oko 95 posto u sprječavanju COVID-19, Johnson & Johnson bilježi tek 66 posto uspjeha.
Iako se to čini velikom razlikom – i ona definitivno postoji – sva cjepiva su “izrazito učinkovita” u prevenciji teških oblika COVIDA-19, kaže dr. Swaminathan. “To je ono što želimo spriječiti: ozbiljne komplikacije i smrtnost”, dodaje ona.
Nažalost, još uvijek nismo u onome dijelu pandemije – ili opskrbe cjepivima – u kojemu možete odabrati koje ćete cjepivo primiti.
“Trenutno ćete dobiti ono što se nudi”, kazao je za Health stručnjak za zarazne bolesti Amesh A. Adalja, viši znanstvenik u Johns Hopkinsovom centru za zdravstvenu sigurnost. “Možda će kasnije biti više izbora, nakon što izađemo iz faze nužde. Ali još nismo ondje.”
Ako imate poznatu alergiju na sastojak nekoga od cjepiva, to je jedno, nastavlja dr. Adalja. Ali preferiranje jednoga cjepiva nad drugim samo će odgoditi vrijeme kada ćete biti zaštićeni od COVIDA-19.
“Općenito se preporučuje dobiti prvo cjepivo koje vam je dostupno, koje god vrste ono bilo”, rekao je Prathit Kulkarni, asistent profesora iz zaraznih bolesti na Medicinskome fakultetu Baylor.
Mit 2: COVID cjepivo uzrokuje neplodnost
Specijaliste za zarazne bolesti posebno frustrira ova teza. “To je izmišljotina. To je potpuno proizvoljna izjava izrečena u nedostatku dokaza. Tako bih mogao reći i da vas COVID cjepivo može pretvoriti u vjevericu i imao bih istu razinu dokaza”, pojasnio je dr. Adalja.
Da bismo razumjeli zašto to nije istina, dobra je ideja prikazati kako ta cjepiva djeluju. Cjepiva Pfizer-BioNTech i Moderna koriste noviju tehnologiju nazvanu messenger RNA (mRNA). Ta cjepiva djeluju kodirajući dio šiljastoga proteina koji se nalazi na površini SARS-CoV-2, virusa koji uzrokuje COVID-19, prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti.
MRNA cjepiva koriste dijelove kodiranoga proteina iz SARs-CoV-2 za stvaranje imunosnoga odgovora vašega tijela. Tada razvijate antitijela. Vaše tijelo na kraju eliminira protein i mRNA, ali antitijela se zadržavaju.
Johnson & Johnson cjepivo djeluje više poput tradicionalnoga cjepiva. Koristi adenovirus, koji obično uzrokuje prehladu, koji je modificiran s proteinom SARS-CoV-2. Adenovirus se ne može reproducirati u vašem tijelu i neće vam pozliti.
Kada dobijete cjepivo, modificirani virus uvlači se unutar vaših stanica, gdje putuje do stanične jezgre. Adenovirus tada stavlja svoj DNK u jezgru, vaša stanica pročita gen šiljastoga proteina i on se kopira u mRNA. Vaše stanice počinju stvarati bjelančevine, koje prepoznaje vaš imunosni sustav. To uzrokuje da vaše tijelo stvara antitijela.
Na temelju objava na Facebooku koje kruže o ovome, čini se da se mit temelji na netočnim informacijama koje kažu da cjepivo sadržava protein nazvan sincitin-1, koji je povezan s funkcijom posteljice, organa koji opskrbljuje dijete hranjivim tvarima tijekom trudnoće.
Ali, to nije točno! Šiljak proteina SARS-CoV-2 nije sličan sincitinu-1, a također nema dokaza da blokiranje proteina sincitin-1 čak uzrokuje neplodnost, tvrdi dr. Schaffner.
Dr. Swaminathan naglašava da ne postoje “apsolutno nikakvi dokazi” koji podupiru tvrdnje da cjepiva uzrokuju neplodnost. “Samo zato što nešto glasno kažeš, to nije istina”, kaže ona. “Cjepiva ne utječu na sustav plodnosti.”
Mit 3: Ne treba vam cjepivo ako ste već imali koronu
CDC preporučuje da se ljudi koji su već imali COVID-19 ipak cijepe protiv koronavirusa. “Ljudi mogu razmotriti odgodu cijepljenja za 90 dana nakon oporavka od COVIDA-19, ali to nije apsolutni uvjet”, kaže dr. Kulkarni. “Na kraju bi se svi trebali cijepiti.”
Zašto? Još nije poznato koliko dugo ste zaštićeni od ponovnoga dobivanja virusa nakon što se oporavite od COVIDA-19, objašnjava dr. Schaffner. “Cjepivo pruža još veću zaštitu antitijelima od samoga virusa. Jače ste zaštićeni nakon što primite cjepivo”, kaže on.
Mit 4: Ne morate nositi masku nakon što se cijepite
Ovo se temelji na poluistinama. CDC je nedavno objavio smjernice za potpuno cijepljene ljude i kaže da oni koji su potpuno cijepljeni – to znači dvije injekcije cjepiva Moderna i Pfizer ili jedna injekcija cjepiva Johnson & Johnson – mogu prestati nositi maske u zatvorenom prostoru.
Međutim, CDC naglašava da je i dalje važno nositi maske u javnosti i kada se okupljate s necijepljenim ljudima iz više od jednoga kućanstva. Zašto? U ovome trenutku nije poznato možete li virus prenijeti drugima nakon cijepljenja i koliko su cjepiva učinkovita protiv svih inačica virusa.
Mit 5: Cjepivom će vam ubrizgati koronavirus
Stručnjaci jednoglasno tvrde: ne, ovo nije točno! “Biološki je nemoguće da bilo koje od COVID cjepiva uzrokuje da netko zapravo dobije COVID-19”, kaže dr. Kulkarni. “Ona također ne bi trebala uzrokovati pozitivan test na koronu.”
Opet, cjepiva sadržavaju ili šifru koja pomaže vašemu tijelu u stvaranju šiljastoga proteina SARS-CoV-2 ili sadržavaju modificirani virus s kodom šiljastoga proteina – niti jedno zapravo ne sadržava SARS-CoV-2. “Cjepiva ne sadržava puni virus, stoga vam ne mogu dati COVID-19”, kaže dr. Adalja. “Jedini test na kojemu biste bili pozitivni bio bi test na antitijela.”
Mit 6: Cjepiva su prebrzo stigla da bi bila sigurna
“Istina je da nikada nismo stvorili neko cjepivo u kraćem vremenskom roku”, kaže dr. Swaminathan. “Ali ova cjepiva su prošla iste rigorozne procese kao i sva ostala cjepiva. Sve se jednostavno posložilo na svoje mjesto.”
Ističe da su sva cjepiva protiv COVIDA-19 odobrena za uporabu u SAD-u prošla strogi vremenski okvir Uprave za hranu i lijekove, koji uključuje istraživanje i razvoj, pretklinička ispitivanja, tri faze kliničkih ispitivanja, a zatim i odobrenje FDA-e.
Važno je naglasiti, također, da tehnologija mRNA postoji već desetljećima, a prethodno je proučavana za gripu, virus Zika, bjesnoću i citomegalovirus. Jednostavno nikada prije nije bila u cjepivu koje je odobrila FDA.
“Možete se pouzdati u sva dostupna cjepiva, sigurna su!”, kaže dr. Schaffner. Ako želite dodatno osiguranje, dr. Schaffner preporučuje da pogledate CDC-ov tragač za cjepivima, koji pokazuje da je dosad izbačeno više od 98 milijuna cjepiva.
“Ništa ozbiljno nije iskrsnulo, osim vrlo rijetke anafilaktičke reakcije kod ljudi koji su imali prethodne anafilaktičke reakcije”, kaže on. U slučaju da vam nije poznata, anafilaktička reakcija je ozbiljna, potencijalno opasna za život alergijska reakcija.
Mit 7: COVID cjepivo izmijenit će vaš DNK
Dr. Adalja kaže da je ovo “još jedna izjava dana u nedostatku dokaza”. “Cjepiva ne mogu promijeniti vaš DNK”, tvrdi. Da bi nešto promijenilo vaš DNK, mora ući u nuklearnu membranu vaših stanica, objašnjava on.
“Nitko nema sposobnost to učiniti. Cjepiva se niti ne približavaju vašem DNK na staničnoj razini. To biološki nije izvedivo”, potvrđuje i dr. Kulkarni.
Svijet
Tajanstvena “hladna mrlja” zbunjivala je znanstvenike. Nova studija kaže da je to zloslutan znak
U sjevernom Atlantskom oceanu, južno od Grenlanda i Islanda, nalazi se veliko područje mora koje se ponaša suprotno od ostatka planeta. Dok se oceani zagrijavaju, taj se dio Atlantika hladi. Novo istraživanje tvrdi da je pronašlo odgovor na taj fenomen – i upozorava da bi on mogao biti znak približavanja jednoj od najopasnijih klimatskih prijelomnih točaka.
Područje poznato kao “hladna mrlja” ili “rupa zagrijavanja” od 1900. godine ohladilo se za gotovo jedan Celzijev stupanj.
Znanstvenici već dugo raspravljaju o uzroku te anomalije. Jedna mogućnost bila je da je posljedica gubitka topline s površine oceana zbog promjena u vjetrovima i oblacima. Druga je mogućnost da pokazuje slabljenje ključnog sustava oceanskih struja koji prenosi toplinu. Novo istraživanje zaključuje da je vjerojatniji drugi scenarij – slabljenje oceanske cirkulacije – što bi moglo imati ozbiljne posljedice za budućnost planeta, piše CNN.
Riječ je o Atlantskoj meridionalnoj cirkulaciji prevrtanja (AMOC), golemom sustavu oceanskih struja koji funkcionira poput svojevrsne pokretne trake. Ona prenosi toplu vodu iz tropskih područja prema sjevernoj hemisferi, gdje se voda hladi, tone u dubine oceana i vraća prema jugu.
Brojna istraživanja ukazuju na to da taj sustav slabi zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Otapanje ledenih površina povećava količinu slatke vode u oceanima, čime se narušava osjetljiva ravnoteža temperature i slanosti koja pokreće AMOC.
Neki znanstvenici upozoravaju da se AMOC približava kritičnoj točki nakon koje bi se njegov kolaps mogao nezaustavljivo pokrenuti, možda već tijekom ovog stoljeća.
Potpuni zastoj AMOC-a imao bi globalne posljedice: ubrzao bi rast razine mora na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država, donio ekstremno hladne zime dijelovima Europe i poremetio monsunske obrasce u Africi, što bi moglo uzrokovati dugotrajne suše.
Hladna mrlja kao trag slabljenja oceanske cirkulacije
Znanstvenici su “hladnu mrlju” dugo smatrali mogućim znakom promjena u AMOC-u jer se upravo na tom području oslobađa velik dio topline koju ta oceanska struja prenosi.
Kako bi bolje razumjeli što se događa u tom dijelu Atlantika, istraživači su kombinirali stvarne podatke o temperaturi oceana prikupljene mjernim uređajima i satelitima s klimatskim modelima.
Otkrili su da se zahlađenje ne događa samo na površini mora, nego i duboko u oceanu – na mjestima gdje vremenski uvjeti poput vjetra i oblaka imaju mnogo slabiji utjecaj. Svi rezultati upućuju na ulogu AMOC-a, zaključili su istraživači.
“Promjena u prijenosu oceanske topline uzrok je hlađenja hladne mrlje”, rekao je Stefan Rahmstorf, jedan od autora studije i profesor fizike i oceanografije na Sveučilištu u Potsdamu u Njemačkoj. Dodao je da postoje i drugi neovisni dokazi o slabljenju AMOC-a, a neka istraživanja sugeriraju da je taj sustav danas slabiji nego u bilo kojem trenutku tijekom posljednjih tisuću godina.
Znanstvenici upozoravaju na ograničenja istraživanja
René van Westen, istraživač mora i atmosfere sa Sveučilišta u Utrechtu, koji nije sudjelovao u istraživanju, istaknuo je da je prethodno bilo moguće objasniti nastanak hladne mrlje samo atmosferskim uvjetima.
Ipak, činjenica da je novo istraživanje pokazalo slične rezultate kroz različite skupove podataka “jača pouzdanost zaključaka”, rekao je.
David Thornalley, profesor znanosti o oceanima i klimi na University College Londonu, također smatra da istraživanje dodatno potvrđuje povezanost između hladne mrlje i slabljenja AMOC-a, ali upozorava da su dostupni podaci iz stvarnog svijeta ograničeni.
“Ti skupovi podataka najbolje se mogu promatrati kao dobre procjene, a ne kao savršeni prikaz stvarnosti”, rekao je. Za CNN je dodao da još postoje određene nepoznanice te da ovo istraživanje “vjerojatno neće biti posljednje” u toj raspravi.
S njim se složio i Jonathan Baker, vodeći klimatolog britanske meteorološke službe Met Office, koji smatra da studija donosi dodatne dokaze o ulozi AMOC-a u nastanku hladne mrlje, ali ne daje konačan odgovor na pitanje.
Novo istraživanje pokazuje da Švicarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim europskim tržištima nekretnina, a cijene stanova u Zürichu više su nego dvostruko veće nego u Parizu.
Najskuplja europska tržišta stanova koncentrirana su u iznenađujuće malom dijelu kontinenta.
Prema podacima portala Global Property Guide, čak četiri od pet najskupljih gradova za kupnju stambenih nekretnina nalaze se u Švicarskoj i Luksemburgu. Na vrhu ljestvice nalazi se Zürich, gdje prosječna cijena stana prelazi 18.000 eura po četvornom metru.
Euronews donosi pregled 10 najskupljih europskih gradova za kupnju stana.
10. Stockholm: prosječna cijena 8.380 €/m²
Glavni grad Švedske otvara top 10 ljestvicu i bilježi jedan od najsnažnijih oporavaka tržišta nekretnina u Europi.
Smješten na 14 otoka, na spoju jezera Mälaren i Baltičkog mora, Stockholm spaja visok životni standard s jednim od najograničenijih stambenih tržišta u Europi.
Prosječna cijena stana iznosi 8.380 eura po četvornom metru, što je rast od 7,2 posto u odnosu na prošlu godinu i 17 posto u posljednje dvije godine.
Za usporedbu, u Göteborgu prosječna cijena iznosi 4.428 eura po četvornom metru, a u Malmöu 3.369 eura.
9. Kopenhagen: prosječna cijena 8.405 €/m²
Danska prijestolnica, poznata po slikovitoj luci Nyhavn, biciklističkoj infrastrukturi i vrhunskoj gastronomskoj sceni, ujedno je i najbrže rastuće tržište među deset vodećih gradova.
Prosječna cijena stana iznosi 8.405 eura po četvornom metru, što je rast od 14,3 posto u godinu dana i čak 24 posto u dvije godine.
U Aarhusu, drugom najvećem danskom gradu, cijene su pale 16,7 posto i iznose 4.128 eura po četvornom metru, dok su u Odenseu i Aalborgu ispod 2.800 eura.
8. Oslo: prosječna cijena 9.332 €/m²
Norveška prijestolnica posljednjih godina bilježi snažan oporavak tržišta nekretnina.
Grad na čelu Oslofjorda spaja modernu nordijsku arhitekturu s jednim od najviših životnih standarda u Europi.
Prosječna cijena stana dosegnula je 9.332 eura po četvornom metru, što je 6,3 posto više nego lani i 14 posto više nego prije dvije godine.
7. Amsterdam: prosječna cijena 9.437 €/m²
Amsterdamska četvrt kanala iz 17. stoljeća postala je jedna od najskupljih stambenih lokacija u Europi.
Kronični nedostatak stanova, stroga urbanistička pravila i snažna međunarodna potražnja i dalje guraju cijene prema gore.
Prosječna cijena stana iznosi 9.437 eura po četvornom metru, uz godišnji rast od 13 posto.
6. Pariz: prosječna cijena 9.490 €/m²
Pariz ostaje jedno od najpoznatijih svjetskih tržišta nekretnina, ali za razliku od većine gradova na ovoj listi, cijene ondje padaju.
Prosječna cijena stana iznosi 9.490 eura po četvornom metru, što je pad od 0,3 posto u odnosu na prošlu godinu i 7,3 posto u odnosu na razdoblje prije dvije godine.
Unatoč tome, cijene su i dalje znatno više nego u ostatku Francuske. U Lyonu prosječna cijena iznosi 4.551 euro po četvornom metru, u Bordeauxu 4.443 eura, a u Nantesu 3.376 eura.
5. Bern: prosječna cijena 9.952 €/m²
Bern se smatra najdiskretnijim luksuznim tržištem nekretnina u Švicarskoj.
Glavni grad poznat po staroj gradskoj jezgri pod zaštitom UNESCO-a najjeftiniji je među četiri švicarska grada na ovoj listi, no cijene su i dalje blizu 10.000 eura po četvornom metru.
4. Luksemburg: prosječna cijena 10.941 €/m²
Luksemburg, najbogatija europska država prema BDP-u po stanovniku, dom je jednog od najskupljih tržišta nekretnina na kontinentu.
U glavnom gradu prosječna cijena stana iznosi 10.941 euro po četvornom metru.
Unatoč nedavnom padu cijena, Luksemburg ostaje jedan od rijetkih gradova u Europi gdje tipičan jednosoban stan lako može stajati više od milijun eura.
3. Luzern: prosječna cijena 12.066 €/m²
Luzern je možda najveće iznenađenje na listi.
Smješten na obali Luzernskog jezera, u podnožju Alpa, jedan je od najslikovitijih gradova Europe.
Iako je znatno manji od Züricha ili Ženeve, prosječna cijena stana doseže 12.066 eura po četvornom metru.
2. Ženeva: prosječna cijena 16.819 €/m²
Ženeva je među najskupljim gradovima zahvaljujući iznimno bogatom tržištu rada.
Grad je sjedište Ujedinjenih naroda, Svjetske zdravstvene organizacije, Crvenog križa i brojnih privatnih banaka.
Prosječna cijena stana iznosi 16.819 eura po četvornom metru.
1. Zürich: prosječna cijena 18.229 €/m²
Zürich je i dalje najskuplji grad u Europi za kupnju stana.
Prosječna cijena doseže 18.229 eura po četvornom metru, što je više nego dvostruko od cijena u Parizu.
Dom najvećih švicarskih banaka, burze i brojnih financijskih institucija, Zürich spaja gospodarsku moć, političku stabilnost i kronični nedostatak stambenog prostora.
Rezultat je tržište nekretnina kakvo nema nijedan drugi europski grad. Zürich nije samo najskuplje tržište nekretnina u Europi 2026. godine – njegova prednost pred ostatkom kontinenta i dalje raste.
Na europske prometnice idućeg mjeseca stižu novi sigurnosni sustavi koji će pratiti ponašanje vozača i upozoravati na opasne situacije.
Najavljeno je uvođenje nekoliko sustava kojima je cilj povećati sigurnost u prometu. Vozači naprednu tehnologiju pozdravljaju, a struka ističe kako bi sustave trebalo zaključati, kako ih se ni u postavkama ne bi moglo isključiti.
Uvest će se signal za hitno kočenje. “Sustav će se aktivirati na način da će kočiona svjetla, štop svjetla početi treperiti u slučaju još većeg intenziteta i potrebe kritičnog vremena. Upalit će se svi pokazivači smjera kao znak upozorenja na opasnost što će dati vremena vozačima koji voze iza da mogu pravovremeno reagirati”, objasnio je za Dnevnik Nove TV Sinan Alispahić iz HAK-a.
Drugi sustav je kamera za praćenje lica vozača. Dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić izjavio je da puno nesreća, posebno na autocestama, bude uzrokovano umorom vozača.
“Mi smo na fakultetu prije nekoliko godina radili na razvoju jednog takvog uređaja za rano otkrivanje umora vozača, tako da to svakako može biti pozitivan učinak na sigurnost cestovnog prometa”, istaknuo je.
Novi sustav koji bi na europskim prometnicama trebao smanjiti broj smrtno stradalih i do 30 posto pratit će same vozače unutar automobila, ukoliko uoči bilo kakvu distrakciju ako ste maknuli pogled s prometnice ili na svoj telefon, zvučno će vas upozoriti.
Alispahić je naglasio da će ti sustavi pridonijeti smanjenju broja poginulih, a lani je na prometnicama Europske unije poginulo čak 19.400 osoba.
RADOVI SE BLIŽE KRAJU / Zadarska Pedijatrija priprema se za povratak u svoju zgradu!
JUNIORSKO PH / Članovi Dizačkog kluba Zadar osvojili 9 zlatnih medalja!
OBAVIJEST: Dio Sukošana u četvrtak bez vode!
BLUE FISH FESTIVAL / Ovog vikenda u Kalima vrhunska gastronomija i glazbeni program uz more!
PKOI JADERA / Gregov briljirao u Zagrebu s četiri druga mjesta u klasi S7
FOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
SUBOTNJA ŠPICA
ZADARSKI FORUM KAO SPORTSKA ARENA / Pobjednike prvog Out Gyma odmor u Zaton Holiday Resortu, a događaj ima i humanitarnu notu…
PROGNOZA / Oprezno s planovima za vikend, Meteoalarm upozorava – stiže nevrijeme!
(VIDEO) VRIJEDNO PRIZNANJE ZA OB ZADAR / Projekt PATODIGITAL najbolje tehnološko rješenje u zdravstvu 20206. godine!
(VIDEO) “NI NA MAPI SVEMIRA” / Ivan Ive Županović objavio novi singl. Evo kako je njegova životna priča postala pjesma…
(VIDEO) Glazbeni spektakl na ulicama Zadra: Sanella i Denis Dumančić oduševili prolaznike novom pjesmom na mobilnoj pozornici
VIDEO / Marko Perković Thompson objavio videospot za pjesmu Zagora
VIDEO / Tomislav Bralić i klapa Intrade predstavljaju novi spot u kojem se krije još jedno poznato lice
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTO / S. Katarina Teskera izabrana za novu opaticu benediktinskog Samostana sv. Marije u Zadru
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm podignut na narančasti, stiže nevrijeme sa sjevera, evo gdje će najprije udariti