Tech
Odbrojavanje za najambiciozniju misiju na Marsu
Počelo je posljednje odbrojavanje za najambiciozniju misiju na Marsu dosad.
U četvrtak oko 22 sata po našem vremenu na Crveni planet nakon sedmomjesečnog putovanja slijeće NASA-in rover Perseverance.
Ako stigne netaknut, Perseverance će biti tek peti rover koji je uspješno završio putovanje od Zemlje do Marsa. Svi su američki. Prvi je bio Pathfinder 1997. godine, a posljednji, Curiosity, još je aktivan. Prošli tjedan je kineska letjelica Tianwen-1 stigla u Marsovu orbitu i nada se da će svoj rover spustiti na planet u svibnju.
Perseverance bi u četvrtak oko 21:55 sati po srednjoeuropskom vremenu spustiti svojih šest kotača na predviđeno sletište na Marsu koje znanstvenik NASA-e Ken Farley opisuje “spektakularnim”.
Krater Jezero, nazvan tako po jednom selu u Bosni i Hercegovini, bazen je širine 45 kilometara i nalazi se na Marsovoj sjevernoj polutci. Razmatrao se kao sletište i za ranije misije, ali se do sad smatralo da bi na njega bilo preteško sletjeti.
U kontrolnoj sobi misije bit će manje ljudi nego inače zbog pandemije koronavirusa. “Pod pretpostavkom da sigurno sleti, ne mislim da će nas covid-19 spriječiti da skačemo i stišćemo šake”, rekao je Matt Wallace, zamjenik voditelja misije.
Prve fotografije površine Marsa, ali niske rezolucije, brzo će biti dostupne. Video snimka, uključujući ulazak u atmosferu, očekuje se kasnije.
Jezera i rijeke
Znanstvenici vjeruju da je prije 3,5 milijardi godina krater bio dom rijeci koja se ulijevala u jezero i stvarala talog u delti u obliku lepeze. “U to doba Mars je na nekoliko važnih načina bio sličan Zemlji”, rekao je Farley. “Imao je gustu atmosferu, imao je jezera i rijeke na površini, naseljiva područja, prostore na kojima su mogli napredovati organizmi kakve danas poznajemo na Zemlji.” Mars je jedino poznato područje na kojem su bili takvi uvjeti izvan našeg planeta.
Mars 2020 prva misija kojoj je glavni cilj dokaz da je ondje nekada postojao život. Perseverance će u nekoliko godina prikupiti i pohraniti do 30 uzoraka stijena i tla koji će se jednom vratiti na Zemlju i analizirati u laboratorijima. Najveća brzina mu je 152 metra na sat, što je tromo prema zemaljskim standardima, ali je brži od svih svojih prethodnika. Prvo će prijeći deltu, nekadašnju obalu jezera i na kraju rubove kratera.
Rover bi uzorke mogao vratiti na Zemlju u planiranoj zajedničkoj misiji NASA-e i Europske svemirske agencije 2030-ih. “Znanstvenici koji će analizirati te uzorke sad su u osnovnoj školi, a možda se još nisu ni rodili”, rekao je Farley.
Proizvodnja kisika
Kako bi izgledali ti dugo očekivani znakovi života? “Ne bismo trebali očekivati fosilne zube, fosilne kosti ili fosilno lišće”, rekao je znanstvenik. To je lov na organske molekule i druge znakove prijašnjeg mikrobiološkog života, što bi bilo “nevjerojatno” otkriće.
Prvi mjeseci misije neće biti posvećeni glavnom cilju. Planirani su neki paralelni eksperimenti. NASA, na primjer, osobito želi po prvi put letjeti na nekom drugom planetu. Helikopter Ingenuity trebao bi se uspinjati u atmosferi koja je danas ima tek jedan posto gustoće Zemljine atmosfere.
Drugi cilj je utrti put budućim ljudskim misijama razvojem sustava koji će stvarati kisik iz ugljičnog dioksida od kojeg se uglavnom sastoji Marsova atmosfera.
Svemirska agencija postavit će instrument Mars Oxygen In-Situ Resource Utilization Experiment (MOXIE) koji će postupkom elektrolize proizvoditi oko 10 grama kisika na sat. NASA troši oko 2,4 milijarde dolara na misiju Mars 2020. Slijetanje i upravljanje roverom košta oko 300 milijuna dolara.
https://kakuripo.com/Tech
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
Vodeća developerska i AI konferencija u Europi – Infobip Shift 2026 održava se od 13. do 15. rujna.
Infobip Shift 2026 ponovno na Višnjiku okuplja developere i inženjere iz cijeloga svijeta. Središnje teme su razvoj vrhunskih tehnoloških platformi, razvoj karijera u tehnološkoj industriji i primjena AI alata, a ovogodišnje izdanje dovodi neke od najuspješnijih europskih i svjetskih tehnoloških kompanija kao što je Nvidia.

Vrhunski stručnjaci i predstavnici ovih predvodnika globalne tech scene podijelit će iskustvo rada na nekim od najkompleksnijih tehnoloških sustava na svijetu, a posjetitelji će iz prve ruke imati prilike čuti sve o izazovima skaliranja i pametnim produkcijskim rješenjima. Očekuje ih bogat program na nekoliko pozornica, kao i brojni paneli, radionice i predavanja. Uz predvodnike industrije kao što su Katie Gamanji (Apple) i Igor Dmochowski (Nvidia), svoja će iskustva podijeliti i Sven Peters, Bette Lyon Delsordo, Nico Martin i brojna druga zvučna imena. Više informaciji.

“Najveća developerska konferencija i ove godine naš grad pozicionira kao privremenu tech prijestolnicu regije. Programeri, osnivači, tehnološki entuzijasti i programeri iz cijeloga svijeta tri su dana u Zadru, i između ostaloga, razgovaraju o tome na koji način AI mijenja našu radnu i životnu okolinu.“, istaknuo je gradonačelnik Erlić.
Na Infobip Shift konferenciji očekuje se više od 5.000 sudionika, a uz Shift se ove godine održava Scale 2.0, startup natjecanje na kojem će finalisti svoje ideje predstaviti domaćoj i međunarodnoj tech zajednici.


Tech
FOTOGALERIJA / U Zadru i Kukljici održan Robot-dron demo konvoj, pažnju najmlađih privukao robotski pas
U Zadru i Kukljici jučer je održan Robot-dron demo konvoj, jedinstveni tehnološko-znanstveni događaj s demonstracijom naprednih autonomnih robotskih sustava u stvarnim uvjetima pomorskog okruženja. Događaj je organiziran u okviru 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026: Robot Technologies and Applications (RTA), koje je održano na Sveučilištu u Zadru. U okviru konvoja predstavljena su i u stvarnim uvjetima demonstrirana suvremena rješenja podvodne, zračne i kopnene robotike, autonomnih sustava te umjetne inteligencije.
U prostorima Jedriličarskog kluba Uskok uvodno su predstavljeni projekt „MARBLE – Centar izvrsnosti u pomorskoj robotici i tehnologijama za održivo plavo gospodarstvo” i „MULTI-STEM – promocija STEM-a multidisciplinarnim pristupom”, kojima je fokus na razvoju podvodne robotike u Hrvatskoj te privlačenju mladih STEM tehnologijama. Akademik Karolj Skala prigodno je pripremio videozapis u povodu 30. godišnjice Sveučilišne regate ELMAR.
Središnji dio odvijao se nakon dolaska konvoja u Kukljicu, gdje su okupljenima prikazani rad humanoidnih robota Jože i Tonke, robotskog psa te različitih dronova i letjelica kojima je cilj istraživanje mora i podmorja, bilo da se radi o uzorkovanjima, detektiranju vrulja, snimanju kamerama za blisku fotogrametriju, batimetriju… Naravno, najviše pažnje privukli su Joža i Tonka, koji su komunicirali s posjetiteljima i otplesali valcer, kao i robotski pas koji se igrao s djecom.
Poseban dio bila je javna tribina posvećena viziji razvoja robotike i umjetne inteligencije, njihovom utjecaju na gospodarstvo i svakodnevni život te širim promjenama koje donose u oblikovanju budućeg društva, na kojoj su uz novinare i uzvanike sudjelovali rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, profesor emeritus Karolj Skala, prof. dr. sc. Stjepan Bogdan (FER), pročelnik Odjela za mehatroniku i robotiku Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Valčić, prof. Zorislav Šojat (IRB), dr. Katarina Đurić, predsjednik Uprave Infodoma i Udruge pametnih industrija Slavko Vidović, inovator i poduzetnik Željko Goja te menadžer Tadej Slapnik. Moderirao ju je dr. Ernest Vlačić.
– Umjetna inteligencija pruža velike mogućnosti i omogućuje nešto što je bilo nezamislivo, ali postoji velika opasnost da kliznemo u zonu komfora i užitka s mišlju da će nas potpuno zamijeniti tehnološka dostignuća. Ona je izvrstan alat koji može otvarati neslućene prostore, ali treba je sagledavati s oprezom. Važno je da se od najranijih susreta učenici ne plaše umjetnom inteligencijom, već da ih se uputi u razborito korištenje, istaknuo je rektor Faričić.
Dr. Šojat istaknuo je kako velikim oslanjanjem na umjetnu inteligenciju nećemo povećati svoju, ing, Goja potaknuo je mlade da se uključe u suvremene trendove i pripreme za budućnost koja će biti dosta drugačija, dok je dr. Valčić izrazio zabrinutost oko zloporabe robotskih sustava u ne baš plemenite svrhe.
– Tehnologije su se do sada razvijale na način da ih je naš mozak mogao apsolvirati, ovu ne može. Ona se razvija sve brže i sve je manje vremena da nešto poduzmemo. Mladima ostavljamo nešto što im je zanimljivo, ali ne znam je li to nešto dobro, istaknuo je dr. Bogdan.
Dok je inteligencija bila u računalu, još je sve bilo pod kontrolom, no izlaskom u robote i stvaranjem fizičke ili anorganske inteligencije konkurirat će ljudima u brojnim poslovima. Unatoč svim izazovima, istraživanja i razvoj će se nastaviti, u čemu uz dobro promišljanje priliku mogu tražiti i male zemlje poput Hrvatske.
Tech
FOTO / Tonka danas na Sveučilištu, sutra pomoć u vašem domu: za deset godina svako domaćinstvo imat će robota!
U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u okviru 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026 sinoć je održana interaktivna demonstracija „Humanoidni roboti – od hoda do plesa”. Sudionici su imali priliku izbliza vidjeti roboticu Tonku, humanoidnog robota proizvedenog u Kini i baziranog na platformi Unitree G1, kojeg je nadogradila i za hrvatske prilike prilagodila slovenska tvrtka Vandri Robotics.
Ono što su vidjeli mnogima je promijenilo percepciju o robotima: nakon intervjua koji je dala televizijskoj postaji, odgovarajući na postavljena pitanja izvrsnim vokabularom, prikazala je i svoje fizičke vještine, posebno ples koji se u trenucima pretvarao u kung-fu. Sve su to promatrali Mali programeri iz Travnika, učenici Strukovne škole Vice Vlatkovića, sudionici skupa, ali i mali budući robotičari koji su iz Svečane dvorane izašli puni dojmova.
O lokomociji robota i tehnološkim izazovima govorili su akademik Karolj Skala i direktor Vandri Roboticsa Tadej Slapnik. Istaknuto je kako su primjene humanoidnih robota u sinergiji s umjetnom inteligencijom neslućene, bilo da se radi o hotelskim recepcijama, trgovinama u kojima mogu kupcima pronalaziti proizvode i davati informacije o akcijama, bolnicama i javnim uredima gdje mogu usmjeravati posjetitelje i rasteretiti zaposlenike…
– Fizička inteligencija je sposobnost strojeva i robota da percipiraju fizičko okruženje, razumiju ga i samostalno djeluju unutar njega putem umjetne inteligencije, odnosno kombinacijom naprednih algoritama strojnog učenja, senzorskih sustava poput LiDAR-a, kamera i zvuka te robotske mehanike, što im omogućuje da u stvarnom vremenu vide, čuju i osjete svoje okruženje, prepoznaju obrasce, donose odluke, fizički izvršavaju zadatke i prilagođavaju se nepredvidivim situacijama, slično kao ljudi. Često me pitaju kad ćemo imati robota koji će nam pomoći nešto kod kuće, da malo popegla robu i odradi kućanske poslove. Trebat će nam godinu-dvije da ovi roboti to budu u stanju napraviti, ali prije toga počet će se koristiti u različitim područjima – istaknuo je Slapnik.
Tonka ima 50 elektromotora koji upravljaju zglobovima, a u svom sustavu ima oko 3.000 komponenti te šest neuralnih mreža koje njome upravljaju. Za demonstraciju kakva je priređena potreban je kompleksan sustav u koji je ugrađena i umjetna inteligencija.
– Ne znamo točno što nas čeka u budućnosti, ali smo sigurni da će se s vremenom roboti vezati uz sve više aktivnosti. Nitko prije 15 godina nije mislio da će svatko u džepu imati računalo i internet. Za možda jedno desetljeće svako domaćinstvo imat će barem jednog robota, obiteljski krug će se mijenjati, proširivati, poslovi će se drugačije odvijati i cijeli život će nam se promijeniti – prognozirao je akademik Skala.




