Ljekarnici u Engleskoj također naplaćuju kupcima 20–30 % više za uobičajene lijekove protiv peludne alergije u usporedbi s veljačom.

Rat u Iranu doveo je do rasta cijena široko korištenih lijekova u Engleskoj, uključujući analgetike i lijekove protiv peludne alergije, upozoravaju vodeći farmaceuti.

Prema Nacionalnoj farmaceutskoj udruzi (NPA), ljekarne naplaćuju 20–30 % više za paracetamol nego u veljači, a mnogima su ponestale određene jačine aspirina i ko-kodamola, piše The Guardian.

Cijene bezreceptnih tableta cetirizina, uobičajenog lijeka protiv alergije, također su porasle za 20–30 % u istom razdoblju.

Rast cijena benzina i dizela od početka rata prije gotovo osam tjedana povećao je troškove proizvodnje i transporta za dobavljače lijekova, što se odrazilo na ljekarne koje sada plaćaju 40–50 % više za nabavu zaliha.

Sukob je također udvostručio troškove zračnog prijevoza – svaki peti lijek za NHS dolazi zrakom – te poremetio opskrbu derivatima nafte iz Zaljeva, koji se koriste za proizvodnju mnogih uobičajenih lijekova, uključujući paracetamol, aspirin i ko-kodamol.

Proizvođači generičkih lijekova s niskim profitnim maržama počeli su povećavati cijene, što podiže troškove lijekova za NHS, ali i cijene u ljekarnama.

Neke ljekarne prestale su prodavati aspirin bez recepta, djelomično zbog problema s opskrbom koji su započeli i prije rata u Iranu. Privremeni nedostaci lijekova česti su, ali bi mogli postati ozbiljniji ako se Hormuški tjesnac, ključna ruta za transport petrokemikalija, uskoro ne otvori.

Olivier Picard, predsjednik NPA-a, rekao je da 27. ožujka njegova ljekarna u Berkshireu nije mogla naručiti paracetamol. Kada je ponovno postao dostupan nekoliko dana kasnije, „veleprodajna cijena se udvostručila“.

Cijena pakiranja od 100 tableta paracetamola od 500 mg porasla je s 41 penija na 1,99 funti do kraja ožujka, a potom se smanjila na 1,09 funti.

To se odrazilo i na cijene za pacijente: primjerice, pakiranje od 32 tablete paracetamola koje je prije rata koštalo 1,19 funti sada se prodaje za 1,50 funti. Kod cetirizina, nabavna cijena gotovo se udvostručila od siječnja – s 19 penija za pakiranje od 30 tableta na 37 penija – dok neki distributeri naplaćuju i do 3 funte.

Osobe koje pate od alergija mogle bi se suočiti s dodatnim poskupljenjima u svibnju ili lipnju, kada počinje glavna sezona peludne alergije. Picard je ipak upozorio građane da ne kupuju lijekove u panici i ne stvaraju zalihe jer to može dodatno pogoršati nestašice i povećati cijene.

Ljekarne oko 90 % prihoda ostvaruju izdavanjem lijekova na recept preko NHS-a, za koje dobivaju fiksnu naknadu. Međutim, ako vlada prizna značajan rast cijena, može povećati iznos povrata. U ožujku je rekordnih 230 lijekova bilo na listi iznimaka za cijene, uključujući lijekove za tlak, anksioznost, antidepresive i analgetike poput kodeina i ko-kodamola, u usporedbi s 90 u istom mjesecu prošle godine.

Paracetamol i cetirizin nisu bili na toj listi, iako su među najčešće korištenim lijekovima. Vlada nadoknađuje samo 49 penija za izdavanje pakiranja od 32 tablete paracetamola na recept.

„To znači da cijene lijekova rastu, a ljekarne ih izdaju s gubitkom“, rekao je Picard, dodajući da je od 2020. zatvoreno 1.400 ljekarni, a zatvaranja se nastavljaju brzinom od jedne do dvije tjedno.

Više cijene dobavljača povećavaju i ukupne troškove lijekova za NHS, kao i za zdravstvene sustave u inozemstvu, u trenutku kada su proračuni već pod pritiskom.

Iako su generički lijekovi često jeftiniji u supermarketima ili online ljekarnama (bez troškova dostave), rat u Iranu i problemi s opskrbom vjerojatno će podići i te cijene. Skuplji brendirani lijekovi mogli bi poskupjeti još više.

Mark Samuels, izvršni direktor organizacije Medicines UK, rekao je: „Iako sukob u Iranu još nije doveo do trenutačnih ili široko rasprostranjenih nestašica lijekova za NHS, to je zbog postojećih zaliha u skladištima u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Kako proizvođači budu obnavljali zalihe, troškovi prijevoza porasli su za 700 %, a neke kemikalije potrebne za proizvodnju vrlo su teško dostupne… Ako se sukob nastavi, neizbježno ćemo vidjeti rast cijena ili nestašice osnovnih lijekova – moguće već u sljedećih nekoliko tjedana.“

Klimatska kriza sve snažnije pogađa Europu – s izravnim posljedicama za zdravlje. Prema aktualnom „Lancet Countdown Europe Report 2026“, broj smrtnih slučajeva zbog vrućine porastao je u 99,6 % analiziranih europskih regija.

Posebno je dramatičan porast u južnoj Europi: u dijelovima Španjolske, Italije, Grčke i Bugarske bilježi se više od 120 dodatnih smrtnih slučajeva na milijun stanovnika. U prosjeku, diljem Europe to je 52 više nego 1990-ih, piše Heute.

„Rastuća prijetnja” vrućine

Voditelj studije Joacim Rocklöv upozorava: „Klimatske promjene potaknute fosilnim gorivima postaju sve veća prijetnja za sve više ljudi u Europi.” Istodobno se povećava broj ekstremno vrućih dana: broj dana s zdravstvenim upozorenjima porastao je za čak 318 % u odnosu na 1990-e – u zapadnoj Europi čak 450 %.

Posljedice osjećaju i alergičari: sezona peludi počinje jedan do dva tjedna ranije, pa simptomi traju dulje.

Nove bolesti u porastu

Raste i rizik od tropskih bolesti. Razlog je širenje komaraca koji prenose opasne viruse. Rizik od dengue groznice povećan je za 297 %. Također bi se češće mogle pojavljivati bolesti poput malarije ili groznice Zapadnog Nila.

Više obnovljive energije – ali problemi ostaju

Mala pozitivna vijest iz studije: udio obnovljive energije porastao je i 2023. iznosio je 21,5 %. Ipak, i dalje se ulažu ogromna sredstva u fosilna goriva – samo 2023. godine čak 444 milijarde eura subvencija.

Istraživači upozoravaju i na probleme s obnovljivim izvorima: velik dio dolazi iz biomase poput drva, čije izgaranje stvara sitne čestice (PM), s potencijalno smrtonosnim posljedicama. Broj takvih smrtnih slučajeva raste od 2000. godine.

Poziv na brzo djelovanje

Stručnjaci snažno upozoravaju: bez odlučnih mjera i dugoročnog financiranja, zdravstvene posljedice će se dodatno pogoršavati. „Odluke koje donosimo danas određuju koliko će Europa sutra biti sigurna”, poručuju autori studije.

Japan je ublažio desetljećima stara ograničenja na izvoz oružja i stvorio put prodaji oružja u najmanje 17 zemalja, objavio je u utorak BBC.
Japan je ublažio desetljećima stara ograničenja na izvoz oružja i stvorio put prodaji oružja u najmanje 17 zemalja, objavio je u utorak BBC.

Objava u utorak označava prekretnicu u odmicanju Tokija od pacifizma koji je oblikovao poslijeratnu obrambenu politiku te također dolazi u vrijeme pojačanih napetosti u regiji.

To znači da će Japan sada moći prodavati ubojito oružje u 17 zemalja s kojima ima obrambene sporazume, uključujući Sjedinjene Države i Veliku Britaniju.

Zabrana prodaje oružja zemljama uključenima u sukob ostat će na snazi. Vlasti u Tokiju kažu da će dopustiti iznimke “u posebnim okolnostima”.

“U sve opasnijem sigurnosnom okruženju, nijedna zemlja ne može sama zaštititi vlastiti mir i sigurnost”, napisala je japanska premijerka Sanae Takaichi u utorak na X-u.

Kinezi odlučno protiv
Kina je rekla da je “ozbiljno zabrinuta” zbog onoga što je opisala kao “nepromišljenu militarizaciju” Japana.

“Kina će ostati vrlo oprezna i odlučno se protiviti (tom potezu)”, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova na redovitoj konferenciji za medije u utorak.

Nova pravila o izvozu oružja objavljena su dok su japanske snage samoobrane sudjelovale u godišnjim vojnim vježbama Sjedinjenih Država i Filipina. Japan se prvi put pridružio ratnim vježbama kao jedna od strana, a ne samo kao promatrač.

Kina se protivi vježbama i tvrdi da će iste produbiti podjele u regiji. Vojne vježbe održavaju se u dijelovima Filipina koji se nalaze u blizini voda i otoka na koje Peking polaže pravo, uključujući Tajvan.

Revizija pacifističkog sustava
Desetljećima je pacifizam bio dio japanskog identiteta, ali se taj način razmišljanja postupno mijenjao.

Prije 12 godina je tadašnji premijer Shinzo Abe ublažio opću zabranu prodaje vojne opreme. Omogućio je zajednički razvoj oružja sa saveznicima, a obrambenoj industriji osigurao pristup novim tržištima i tehnologiji.

Njegov nasljednik Fumio Kishida je 2023. otišao korak dalje i dopustio izvoz gotovog ubojitog oružja, prvi put od Drugog svjetskog rata.

Premijerka Takaichi, koja je na dužnost stupila u listopadu 2025., podržava reviziju pacifističkog ustava. Iako nije precizirala predložene promjene, mnogi smatraju da to znači izmjenu članka 9. kojim se Japan odriče rata.