Hrvatska
"Naši protivnici ruše Hrvatsku"

Prva sjednica Skupštine HNS-a od reizbora Vlatka Markovića 17. prosinca nije bila izborna, ni izvanredna, ali je za aktualnu vladu bila od iznimne važnosti, što je uostalom dokazano prebacivanjem njezina termina. Marković je morao potvrditi da ima većinu, u što su neki sumnjali. To je danas i demonstrirao; njegovim skupštinarima kod glasovanja nisu trebali crveni listići. U jednoglasju je sudjelovalo 25 lica, upravo koliko je potrebno da se odluke donesu. Nogometna vlada izglasala je proračun, donijela pojedine izmjene u Statutu i skidala penale putem nove komisije za izvanredno ublažavanje kazni. Točka dnevnog reda “aktualno stanje u hrvatskom nogometu”, poslužila je da HNS još jednom istakne svoje tumačenje propisa i zakona. Iako se pravorijek Ministarstva uprave još čeka, na vlasti je onaj tko se prvi uknjiži. A to je bio Vlatko Marković.
“Ova Skupština je dokaz povjerenja, imamo protivnike koji žele rušiti sve što je hrvatsko”, rekao je presidente nakon sjednice.
Zorislav Srebrić, glavni tajnik, otvorio je Skupštinu, svojevrsni nogometni aktualac o trenutku hrvatskog nogometa. Odmah je utvrđeno da Skupština ima kvorum (25 skupštinara od 49 koliko ih čini Skupštinu) te da Marković ima potrebnu većinu. Time je usmjeren i tijek Skupštine kao i potvrda legitimiteta aktualne vlade.
Na sjednici nisu sudjelovale Štimčeve županijske baze, savezi Dubrovačke, Istarske, Zadarske, Šibensko-kninske, Ličko-senjske, Sisačko-moslavačke te Brodsko-posavske županije. Predsjednik Varteksa Zlatko Horvat, kao jedini predstavnik svog županijskog saveza, dijelom priklonjenog Štimčevoj struji, stigao je samo kao gost.
Ante Vučemilović, standardni predsjednik Verifikacijske komisije HNS-a, objasnio je situaciju u Varaždinu, gdje je saborski zastupnik i predsjednik Varteksa Zlatko Horvat s obzirom na suspenziju Daraboša i Zebeca, saveznika Igora Štimca, zatražio da mu se aktivira status zamjenskog zastupnika.
“Varaždinski savez odbio mu je zahtjev, a HNS-ova verifikacijska komisija dopustila mu je da bude nazočan kao gost”, istaknuo je Vučemilović.
Predstavnik Vukovarsko-srijemske županije Tomislav Čorak, koji je “eskivirao” Štimčevu skupštinu u veljači nije se pojavio. Primorsko-goranska županija, u predstavništvu Rubeše i Peraića, također je uz Markovića. Rubešin glas bio je sporan na prosinačkoj skupštini, danas više nije, iako je isti nedavno podnio neopozivu ostavku, a kasnije istu povukao.
SKUPŠTINARI koji su se pojavili u Sheratonu:
Laljak, Špehar (Udruga Prva HNL)
Jurina, Hren (Krapinsko-zagorska)
Koren, Kerovec (Koprivničko-križevačka)
Šprajcer, Furač (Karlovačka)
Vučemilović, Kaptalan, Bel, Djedović (Osječko-baranjska)
Prišćan, Bedi (Bjelovarsko-bilogorska)
Kljaić, Marčec (Međimurska)
Romić, Blažević (Virovitičko-podravska)
Šuker, Šparavec, Šikić (Zagreb)
Peraić, Rubeša (Primorsko-goranska)
Rudež, Bunjevac (Požeško-slavonska)
“Ljudi koji ovdje sjede kvalitetno se brinu o nogometu, kada su u pitanju najbitniji momenti, oni financijski, znat ćemo pomoći onima koji nemaju. Sada kada nam se dogodio kiks u Groznom, pardon, Gruziji, bitan je ovaj sastanak da potvrdi tko je Hrvatska u nogometnom smislu i tko su ljudi koji stoje iza toga. Hvala velika svima. Budite dragi gosti naši na sljedećim putovanjima”, otvorio je Skupštinu Vlatko Marković i na francuskom jeziku pozdravio prisutnog Uefinog delegata.
“Vrlo je težak period kada je nogomet u pitanju, iako smo među najboljim momčadima svijeta. To je velika stvar, to traje sedam-osam godina, Hrvatska je tamo gdje treba biti.”
Srebrić je podsjetio na događanja od 17. prosinca i Izborne skupštine, učinio je to jednosmjerno, ali efektno:
“Do 29. siječnja nitko se nije žalio na rezultate prosinačke Izborne skupštine i ona je postala legitimna pred organima državne uprave”, ukazao je na Štimčevo probijanje roka.
“Potom su 23 skupštinara zatražili novu izbornu skupštinu, ali s obzirom da je vlast već potvrđena, za tim nije bilo potrebe. U veljači je održan sastanak, a ne Izborna skupština, a potom i suspenzija tom sastanku nazočnih. Uefa i Fifa su potvrdili da HNS ima jednog predsjednika, jednu Skupštinu i jedan IO”, objasnio je Srebrić skupštinarima kako stoje stvari jer su oni to navodno tražili.
Zaključeno je, u kraćim crtama, da su zahtjevi 23 člana Skupštine, trenutno suspendiranih, neutemeljeni, a sve na temelju dopisa Ureda državne uprave pri Gradu Zagrebu od 7. siječnja, (pravomoćan od 25. siječnja) kojim je Vlatko Marković upisan u registar kao novi, stari predsjednik Udruge HNS. Iako se još uvijek čeka odluka Ministarstva uprave o valjanosti Štimčeve, ujedno i Markovićeve skupštine, HNS opstaje na zamjeni teza: šef je, drugim riječima, onaj tko se prvi upiše.
Jednoglasno je prihvaćen i završni račun za prošlu godinu. Srebrić je potvrdio kako su svi planirani projekti u 2010. godini obavljeni unatoč tome što se reprezentacija nije plasirala na Svjetsko prvenstvo. Nakon toga je sa svih 25 glasova “za” izglasan i proračun za 2011. godinu. Srebrić je prigodno zatražio i aplauz okupljenih za one koji su zaslužni za financijsko poslovanje Saveza.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




