Hrvatska
U Hrvatskoj u krajnjoj bijedi živi čak 36.538 djece

U siječnju ove godine u Hrvatskoj je s oko 500 kuna socijalne pomoći u krajnjoj bijedi živjelo više od 100 tisuća osoba. A među njima čak 36.538 djece! No, te brojke, kažu poznavatelji situacije, iz dana u dan raste.
S oko 500 kuna državne socijalne pomoći u Hrvatskoj je u siječnju preživljavalo 103.635 osoba – 23.445 samaca i 23.052 obitelji ili 2,34 posto građana. Riječ je o broju koji je za 1.158 veći od onog koji je zabilježen u prosincu prošle godine (102.477).
Prema statistici Ministarstva zdravstva od državne pomoći živi čak 36.538 djece, kao i 43.429 građana koji su radnosposobni, ali nezaposleni. Njih 4.161 na listi su se našli jer jer su izgubili posao. Socijalnu pomoć od 500 kuna prima je i 509 zaposlenih za koje se pretpostavlja da ne primaju plaću ili je primaju u iznosu manjem od državne pomoći.
Na listi onih koji žive u krajnjoj bijedi ima i umirovljenika i poljoprivrednika, a za sve njih vrijedi isto pravilo, a to je da će im država dati pomoć ako su im prihodi po članu obitelji manji od 500 kuna, ne uračunavajući dječji doplatak.
– Još uvijek je gotovo svakodnevno evidentan porast zahtjeva za stalnu pomoć. Zna se da je ta pomoć nije dovoljna i da ako jedan član obitelji ostane bez posla, a drugi radi, da nema mogućnosti stalne državne pomoći. Očekujemo da će taj porast stati sa sezonskim, pogotovo trajnijim zapošljavanjem, prokomentirao je za Novi list Karlo Balenović, ravnatelj riječkog Centra za socijalnu skrb.
Svjesni da se od socijalne pomoći ne može preživjeti socijalni radnici često posežu za vatrogasnom mjerom isplate jednokratnih pomoći od 2.500 kuna, no ni to ne pomaže pa je sve veći broj onih koji prekapaju po kontejnerima za otpad i posjećuju pučke kuhinje. U riječkom Centru svjedoče kako se sve češće susreću s građanima koji se žale da nemaju od čega platiti režije, kojima dugovi rastu, a i onima koji su zbog neplaćanja računa ostali bez primjerice struje.
– Riječ je o ljudima koji su ostali bez posla i kojima su se primanja drastično smanjila. Prvo su podmirivali troškove hrane, a za režije im ništa ne bi ostalo te ih nisu mogli redovito plaćati. Ostali su dužni i na dug su im pripisivane velike kamate – onda su počele ovrhe i isključivanje struje, nekima su najavljivane i deložacije, opisuje Balenović.
Prema njegovom mišljenju materijalni problemi uzrokuju i brojne druge, pa zaključuje: “Obitelji pucaju, djeca upadaju u nevolje, u porastu je nasilje u obitelji, nesloge i problemi u braku, vršnjačko nasilje … Sve to ide nekako zajedno, može uzrokovati jedno drugo. Svjesni smo toga da takve situacije razaraju osnovu društva”.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




