Connect with us

Hrvatska

Helikopteri koje je Slavica zvao za pomoć stajali na heliodromu na Hvaru

Objavljeno

-

Dražen Slavica (foto: Žeminea Čotrić)
Na Županijskom sudu u Zadru nastavljeno je suđenje Draženu Slavici, bivšem zapovjedniku Šibensko-kninske vatrogasne zajednice. Slavicu Državno odvjetništvo tereti za organizacijske propuste pri gašenju požara na Kornatima, kojom prilikom je poginulo dvanaest vatrogasaca.
Na današnjem suđenju svoje iskaze dali su Mihovil Tomašević, koji je u inkriminirajuće vrijeme radio kao mehaničar u bazi, Rafael Boban, vojni pilot, Slaven Morožin, koji je tog dana bio zrakoplovni tehničar u helikopteru kojim je upravljao Boban, Antonela Marinov, časnica HV-a, a bila je u kopilot u helikopetru s pilotom Poljakom koji je svjedočio jučer te Stjepan Lešković, pilot kanadera.
Tomašević je posvjedočio kako je sudjelovao u mjenjanju gume na helikopteru koji je došao u bazu. Rekao je kako je bio vidljiv rez na ventilu za koji je on zaključio da je nastao nakon kontakta sa stijenom. S posadom helikoptera nije pričao o stanju na Kornatu.
Vojni pilot Boban toga dana imao je naredbu da preveze u dva narata na Hvar generala Stojkovića, glavnog vatrogasnog zapovijednika Jurina te bojnika kojem se nije mogao sjetiti imena. On je sa svojim helikoterom, nakon što ih je prevezao, a oni su otišli na sastanak, stajao na heliodromu na Hvaru i čekao. Budući da je istog dana i na Hvaru bio požar, vidio je još dva helikoptera. Iako je požar na Kornatu već uzeo maha, a to se i znalo, Boban je iz neobjašnjenih razloga ostao čekati ljude koje je prebacio dok ne završe sa sastankom. Kada su se vraćali on nije prevozio glavnog vatrogasnog zapovijednika Jurina te ne zna kako se on uopće s Hvara vratio.
– Meni je general Stojković na povratku rekao kako bi mogli svratiti do Kornata da izvidimo situaciju, no prvo smo trebali otići u Divulje da bi napunili gorivo. Nedugo nakon slijetanja mi je naređeno da krenem što prije sam, bez generala, na Kornat jer su vatrogasci u okruženju. Moj helikopter može skupiti maksimalno dvoje ljude, a ni nema opremu za izvlačenje. A može ih skupiti jedino ako imam gdje sletjeti i ako ti ljudi mogu hodati. Međutim, kad sam došao tamo i pronašao unesrećene, izvršio sam dva, tri nadlijetanja, ali nisam mogao ništa učiniti te sam zvao pomoć. Tada su mi rekla da je GSS iz Splita već krenuo. Ja sam ostao tu dok oni nisu došli, kako bi im olakšao pronalazak lokacije unesrećenih.
Boban je rekao kako je njemu rečeno da ide sam na Kornat te da ima ljudi u okruženju, ali da nitko nije spominjao unesrećene. Njegov tehničar Morožin je rekao suprotno, te je posvjedočio kako mu je Boban prilikom spremanja za let rekao kako na Kornatu ima unesrećenih te da mu je to rekao general i da trebaju ići što prije.
– Ja sam to prokomentirao riječima “čini mi se da je netko gadno stradao”, rekao je Morožin te je dodao kako je vidjevši unesrećene najprije mislio kako se radi o turistima i starim ljudima, a kada su se približili vidio je da su to zapravo mladi ljudi te je bio iznenađen.
I Boban i Morožin nisu znali reći zašto su stajali i čekali ljude koji su bili na sastanku, a već je bilo poznato da je požar na Kornatu ozbiljan. Odvjetnik Dražena Slavice, Čedo Prodanović potom je ljutito iznio tezu obrane rekavši:
– Mog klijenta se tereti za propuste, a on je nešto iza 12 sati zatražio dodatne snage i helikoptere u zraku. Zašto su ti helikopteri stajali na Hvari i na Kornat došli tek oko 16:30, to nitko ne zna!
Časnica Antonela Marinov bila je kopilot u helikopteru s Poljakom koji se uputio po pozivu na zadaću spašavanja. Kazala je kako su vremenski uvjeti bili vrlo loši te da je puhao vjetar jačine i do 100km/h kao i da je očekivala da će biti jedan ili dva ozljeđena koje će oni prevesti u bolnicu u Split.
– Tek kada smo došli vidjeli smo da je to nešto ozbiljnije. Vremenski uvjeti su bili iznimno loši, a mi nismo imali opremu za izvlačenje svih tih ljudi. Za nas je to sve bilo puno kalkulacija koga prevesti prvog, tko ima veće šanse za preživjeti… Bila je to utrka s vremenom.
Marinov je potvrdila kako je odmah nakon dolaska na lokaciju unesrećenih zatražila dodatnu pomoć, a one unesrećene koje su prevezli, prebacili su na jedinu lokaciju koja je bila povoljna za sletjeti. Prebacivali su ih obješene za uže zajedno s pripadnicima GSS-a. Marinov je rekla kako je prilikom traženja pomoći rekla kako trebaju poslati helikopter s ispravnom LPG dizalicom na što je zastupnik oštećenih komentirao:
– Zar svi helikopteri ne bi trebali imati ispravnu opremu ili to znači da se voze i helikopteri koji nemaju ispravnu opremu.
Pilot kanadera Stjepan Lešković posvjedočio je kako mu nije bilo drago kada je bio opozvan s požara na Korantu na požar u Vodicama, ali isto tako rekao je kako mu to Slavica nije, niti je mogao po hjerarhiji narediti. Iako on tvrdi da je pričao sa Slavicom, koji se kao zapovjednik predstavlja kao Burin 1, rekao je kako se on s njim samo savjetovao o požarima, ali da je on radio po zapovijedi nekog drugog kada je morao otići s Kornata.
– Kada sam došao na požar na Kornatu pokušao sam stupiti u vezu s vatrogascima. Požar je dosta odmicao i odmah sam rekao da treba poslati još snaga iako sam znao da ja vozim jedini kanader. Moje je bilo da zatražim pomoć. U usporedbi s onim požarom u Vodicama, da se mene pitalo, na Kornat bi posalo tri kanadera, a u Vodice dva. Na putu prema Vodicama sam stupio u kontakt sa Slavicom te mu objasnio situaciju.
Iako on tvrdi da je u razgovoru sa Burinom 1 zapravo razgovarao sa Slavicom, upravo Slavica je uložio prigovor konstatirajući kako on u vrijeme tog razgovora nije bio na lokaciji niti u mogućnosti da priča. Slavici u prilog ide i iskaz Vojimira Miloševića, njegovog zamjenika, koji je posvjedočio kako je on razgovarao s pilotom kanadera kao Burin 1.
Kanader se potom vratio na Kornat iak0 je bio na rubu s gorivom. Kada je Lešković tamo došao vidio je druge helikoptere. Stupio je u kontak s časnicom Marinov koja mu je rekla kako “skupljaju mrtve i žive”.
– Ja sam se nakon toga zaledio. Odmah sam počeo vrtjeti u glavi gdje sam bacao vodu i koga sam ozlijedio. Nakon toga ih nisam zvao već sam krenuo na drugu stranu otoka gasiti do kasno u noć. Tek kad sam sletio u bazu čuo sam i shvatio što se zapravo dogodilo.
Lešković je istaknuo kako ga je u cijeloj toj situaciji ljutilo što ga skidaju s požara na Korantu bez da su se raspitali ili zanimali o stanju na samom požarištu, pritom misleći na Kontrolu leta u Zadru.
Čedo Prodanović konstatirao je kako pilot kanadera ne može primati zapovijedi od županijskog zapovijednika, što je tada bio Dražen Slavica, već da on komunicira sa svojim dežurnim operativnim koji naredbe prima od NOS-a.A Slavicu se tereti i da je prebacio kanader s požara na Kornatu u Vodice.
Suđenje se nastavlja 21. travnja u 09:30 sati u sudnici Borisa Babića.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvatsku lani napustilo najviše liječnika, pogledajte u koju zemlju je otišao najveći broj

Objavljeno

-

By

Nakon završetka epidemije covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Koprivničko-križevačku je županiju dosad napustilo ukupno 26 liječnika koji su otišli raditi u inozemstvo i po tome je, u odnosu na broj pacijenata, u hrvatskome vrhu.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, Varaždinske županije 39, bjelovarskoga kraja 27, a virovitičkoga šestero, prenosi Danica.hr.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300.

U Koprivničko-križevačkoj županiji trenutačno rade 283 liječnika, Međimurskoj 302, Varaždinskoj 528, a Bjelovarsko-bilogorskoj 286 liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Skup vam je život u Hrvatskoj? Pogledajte gdje smo na listi najjeftinijih zemalja za život

Objavljeno

-

By

World Population Review objavio je listu europskih zemalja prema visini životnih troškova rangiranu od onih gdje je život najskuplji do onih gdje je najjeftiniji.

Na listu koju je sastavila ova američka organizacija za prikupljanje podataka o globalnom stanovništvu i demografiji, uvrštena je 41 europska zemlja. Izračun je napravljen usporedbom s cijenama dobara i usluga u New Yorku, a u obzir je uzeto pet kriterija – životni troškovi općenito, cijene najma odnosno stanovanja, cijene namirnica, cijene u restoranima te indeks proizvođačkih cijena.

Prema tom izračunu, najskuplje zemlje za život su Švicarska i Island. Slijede dvije britanske porezne oaze – otoci Jersey i Guernsey, a Irska je na petom mjestu. Među deset najskupljih još su Norveška, Luksemburg, Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Austrija je na 11., a Njemačka na 12. mjestu.

Bjelorusija najjeftinija, Hrvatska u sredini

Gledano s dna tablice, zemlja s najnižim troškovima života je Bjelorusija. Malo iznad nje su dvije zaraćene zemlje – Ukrajina i Rusija, a još malo iznad njih Sjeverna Makedonija i Moldavija. Na 36. mjestu je Bugarska, koja je time najjeftinija (naravno, i najsiromašnija) članica Europske unije. Odmah iznad nje, na 35. mjestu, nalazi se Rumunjska. Članice EU-a Mađarska i Poljska su na 32., odnosno 30. mjestu, a Hrvatska je na 29. mjestu.

Članice EU-a neznatno skuplje za život od Hrvatske po ovom izračunu su Slovačka, Latvija, Litva, Slovenija, Grčka, Estonija, Češka Republika, Portugal i Španjolska – tim redom poredane iznad Hrvatske sve do 20. mjesta.

Prosječni mjesečni trošak – 933 eura

Od nama susjednih država, jedino je Slovenija na 25. mjestu skuplja za život (ali i slovenska prosječna bruto plaća je 600 eura veća od hrvatske) dok su jeftinije Crna Gora na 31. mjestu, Mađarska na 32. i Srbija na 34. mjestu. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovu listu.

Prosječni mjesečni trošak života u Hrvatskoj prema World Population Review, iznosi 1.001 američki dolar, odnosno 933 eura za poiedinca. A prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1.248 eura.

“Dok su neke europske zemlje relativno skupe, mnoge druge su prilično povoljne u usporedbi s SAD-om. (…) Ova analiza ukazuje na zemlje u kojima pridošlice često mogu živjeti jeftinije, a da ne žrtvuju kvalitetu života i životni standard”, piše World Population Review u objašnjenju svoje analize.

Bugarska nominalno najjeftinija u EU

Podrobnijih objašnjenja za Hrvatsku nema, ali ima za “najjeftiniju” članicu EU-a, Bugarsku, koju nazivaju “jednim od europskih skrivenih dragulja za turiste i iseljenike”.

“Mjesečni životni troškovi za jednu osobu u Bugarskoj počinju od 600 dolara (560 eura). Prijevoz i objedovanje u restoranima prilično su povoljni, s kartama za međugradske vlakove već od 5 dolara (4,70 eura) te večerom s pićem za manje od 10 dolara (9,30 eura). Relativno je lako legalno se nastaniti u zemlji čak i ako niste građanin Europske unije. Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i još uvijek radi na razvoju svoje infrastrukture, povećanju životnog standarda i suzbijanju korupcije”, piše World Population Review.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nad Hrvatsku stiže saharski pijesak, DHMZ objavio kada

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je satelitsku snimku iz koje se vidi dotok saharskog pijeska preko Sredozemlja koji će u manjoj količini već noćas početi stizati i do nas.

“Danas i sutra uživajte u suncu, nabacite sunčane naočale i pripazite na IV Index”, objavio je DHMZ na X-u.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu