Hrvatska
"Bilo je vidljivo da su neiskusni i da nisu obučeni za rad s helikopterom"

Na Županijskom sudu u Zadru nastavljeno je suđenje Draženu Slavici, bivšem zapovjedniku Šibensko-kninske vatrogasne zajednice. Slavicu Državno odvjetništvo tereti za organizacijske propuste pri gašenju požara na Kornatima, kojom prilikom je poginulo dvanaest vatrogasaca.
Svoje iskaze dali su Boženko Poljak i Neven Brozović. Obojica su u inkriminirajuće vrijeme bili piloti helikoptera.
Poljak je bio pilot helikoptera koji je prevezao članove Gorske službe spašavanja iz Splita na mjesto nesreće. Naime, njemu je javljeno kako mora ići na intervenciju na Kornat, ali mu ništa nije bilo precizirano. Istaknuo je kako mu ovo nije bio prvi put da ide u nepoznato.
– Nitko od nas nije znao što se točno dogodilo i što nas tamo čeka. Očekivao sam jednog ili dva vatrogasca sa slomljenom nogom ili nešto slično, posvjedočio je Poljak.
Poljak je riskirao vlastiti život upustivši se u akciju spašavanja budući da meteorološki uvjeti nisu bili niti malo povoljni. On je uočio unesrećene te jednu osobu, za koju se kasnije ispostavilo da je otac od poginulog Klarića. Jedan unesrećeni je bio na stijeni, a Poljak nije mogao reći da li je tko od njih bio živ, a tko mrtav. On je odlučio da će se spustiti, bez obzira što su uvjeti bili kritični, te je u tri ture prevezao unesrećene.
– Što se tiče mog posla i uputa toga dana ja sam mirne duše mogao otići s mjesta nesreće jer su meteorološki uvjeti bili vrlo loši. Da se bilo što dogodilo prilikom mog spašavanja mislim da bi se meni danas sudilo, utvrdio je Poljak i rekao kako je u prvoj turi prevezao četiri unesrećena, pa u drugoj jednog, a u trećoj još dvojicu.
Prva četiri odvezao je policijski gliser, a nakon što ih je predao posadi glisera Poljak je pokušavao dobiti bilo koga da zatraži još helikoptera. Dobio je Plazonića te mu je rekao kako je vidio puno unesrećenih koji su neprepoznatljivi, a i to da će uskoro ostati bez goriva u helikopteru. Nakon treće ture Poljak je krenuo s unesrećenima prema Zadru i htio ih je iskrcati što bliže bolnici, međutim dobio je naredbu da ih iskrca u Zemuniku.
Poljak je upitan o vrpci koja u helikopteru snima komunikaciju, no on o njoj nije ništa znao. Niti da li je bila uključena niti da li je tko preslušavao te je samo prokomentirao:
– Onaj koga zanima će je i slušati.
Pilot Brozović upravljao je helikopterom koji je prevezao vatrogasce na požarište na Kornat. On je oko 11:30 sati dobio zapovijed da krene u vojarnu Knezova Bribirskih gdje će pokupiti vatrogasce. Zanimljivo je to što je JVP Šibenik dojavu o požaru dobila u 11:50, a ovom pilotu je o požaru usmeno dojavljeno već u 11:30. Brozović je naglasio kako je odmah prilikom ukrcaja vatrogasaca bilo vidljivo da oni nisu obučeni za rad s helikopterom.
– Zasmetalo me to što se vidjelo da ljudi ne znaju kako se radi kada je helikpter u pitanju i bilo je očito da nisu prošli obuku te da su neiskusni. Nisu znali postupati s opremom čak su i nakon iskrcaja slikavali helikopter mobitelom, a bilo je opasno da uopće stoje na mjetu gdje su stajali.
Brozović je rekao kako bi za desant vatrogasci trebali imati sa sobom opremu, a da on nije vidio rukavice na njihovim rukama, koje bi poslužile za spuštanje s konopom. On je ostavio vatrogasce na jednom mjestu, a potom je išao ostaviti krušku s vodom. Prilikom ostavljanja kruške guma od helikoptera je zakačila za stijenu te se ispuhala. To su Brozović i tehničari u helikopteru primjetili kada su se vratili po vatrogasce da ih prebace kraj kruške. Međutim, zbog kvara gume nisu ih mogli ostaviti kraj kruške nego nešto dalje. Dok su se vatrogasci ukrcavali vatra je na tom području bila došla i do samog helikoptera. Nakon toga su krenuli ispred čela požara gdje su ostavili vatrogasce. Nakon njihovog iskrcavanja on je odmah krenuo u Divulje kako bi se riješio problem s gumom. Kada je došao tamo podnio je usmeno izviješće, a potom mu je bilo javljeno kako treba prevesti još vatrogasaca. Međutim, pet minuta poslije su mu javili kako ne treba čekati da se guma popravi već da uzme bilo koji raspoloživi helikoter te da ide izvlačiti vatrogasce koji su bili oko kruške. Njemu nije bilo rečeno da ima unesrećenih niti da se nešto tragično dogodilo.
– Kada smo došli tamo preletjeli smo područje i ja sam uočio sedam vatrogasaca od koji je jedan stajao, a drugi su ili sijedili ili ležali s opeklinama. Pokušao sam sletjeti blizu njih no nismo imali ni opremu ni ljude za spašavanje. Nazvao sam ekipu GSS-a da se pripreme za izvlačenje. Mislio sam i otići po njih no javili su mi da je GSS već krenuo, a da ja idem na Lošinj po vatrogasce. Nisam znao ni gdje njih trebam ostaviti nakon što sam ih prevezao do Kornata pa sam ih ostavio u blizini uvale Vrulje. Potom sam otišao natrag u Divulje i tamo pokupio još članova GSS-a te ih prebacio na Kornat.
Kada je iz Divulja pokupio članove GSS-a s njima je krenuo u akciju spašavanj i oni su izvukli, prema njegovim riječima, posljednja dva unesrećena koja su iskrcali u uvali Šipnat te ih je dalje prevezao brod. Brozović je naglasio kako na mjestu gdje je iskrcao vatrgasce nije bilo vegetacija, a na mjestu gdje ih je pronašao izgorene vegetacija je bila slaba. Isto tako iz njegovog helikopetra je curio benzin što su otkrili tehničari jer su osjetili miris.
Brozović je rekao kako je rekonstrukcija događaja bila polovicom 12. mjescea te da se nije odvijala na mjestu gdje se nesreća zapravo dogodila.
Danas su trebala svejdočiti i dva tehničara iz helikoptera međutim oni su na vojnoj dužnosti van Hrvatske. Suđenje se nastavlja sutra.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




