Connect with us

Hrvatska

Veliki gradovi moći će davati sve koncesije koje su prije davale županije

Objavljeno

-


Danas u 14:00 sati u hotelu Kolovare održana je tiskovna konferencija o pripremi turističke sezone 2011. godine u pomorskom sektoru. Prisutni na tiskovnoj konferenciji uz državnog tajnika za more kap. Maria Babića bili su: kap. Ivan Franičević, ravnatelj agencije za obalni i linijski pomorski promet, kap. Joško Nikolić, ravnatelj Uprave za sigurnost plovidbe, zaštitu mora i unutarnjih voda, i kap. Janko Brnardić, ravnatelj Uprave unutarnje plovidbe u Ministarstvu mora.
Državni tajnik Babić na početku se dotaknuo prošle turističke sezone 2010. godine i ustanovio na temelju statističkih podataka da je ona, u nautičkom turizmu, bila uspješna.
-U prošloj godini 58,194 tisuća vinjeta je izdano stranim jahtama i brodicama što je otprilike dva posto više nego prošle godine. Najviše je bilo Nijemaca, Talijana, Slovenaca i Austrijanaca sa stranim jahtama i bordica,a u prošloj godini doplovilo 306, 551 tisuća nautičara. Što se tiče chartera, hrvatskih jahti i brodica koje se daju strancima, također bilježimo porast od tri posto. U nautičkom turizmu našim teritorijalnim morem plovilo oko oko 180 tisuća plovila plovilo našim teritorijalnim morem, 720 tisuća nautičara, 58 tisuća stranih jahti, 5 tisuća hrvatskih jahti i oko 110 tisuća hrvatskih brodica, kazao je Babić i dodao da ga posebno veseli pozitivan trend porasta od dva do tri posto, kako u broju uplovljavanja tako i u broju stranih nautičara koji dolaze na naše more.
-U odnosu na nautičare prošle godine smo napravili jedan napredak u sustavu prijave boravišta na način da smo i u lučkim kapetanijama omogućili da se stranci prijave i da na jednom mjestu uplate boravišnu pristojbu što je imalo izuzetno pozitivan učinak u hrvatskom nautičkom turizmu. U tom kontekstu pripremamo daljnje pojednostavljenje sustava da ove godine brodari koji obavljaju turističku djelatnost ne moraju odlaziti u turistički ured već mogu sa broda putem interneta prijaviti boravište stranaca na svom brodu. Posebno čime se možemo pohvaliti je sigurnost plovidbe i čisti Jadran. Lani su Lučke kapetanije imale 373 akcije traganja i spašavanja. Spašeno je 990 osoba na moru i spašeno je 170 plovila. Poginulo je na moru lani 24 osobe međutim ne možemo ih izravno vezati sa pomorskim nezgodama jer veći dio tih poginulih odnosi se na kupače, na ronioce i na daskaše. U zadnjih pedeset godina nismo imali poginulih u javnom, linijskom i obalnom prijevozu, to posebno moramo istaknuti, rekao je državni tajnik s ponosnom ističući kako je prošle godine hrvatski dio Jadrana proglašen najpovoljnijom destinacijom za čarteraše.
-Prestigli smo Baleare, Tursku i Španjolsku, Francusku i Karibe. Do Uskrsa obaviti ćemo pregled svih koncesionara koji naplaćuju koncesiju na organiziranim sidrištima. Napomenuti im da svaki koncesionar mora izdavati račun, da se u račun za sidrište uključuje i odvoz smeća s brodova, da svaki ovlaštenik koncesije mora imati osobnu kartu i uniformu i mora se predstaviti prilikom naplate od jahti, na kraju se državni tajnik za more Mario Babić osvrnuo i na nove promjene u Pomorskom zakoniku.
-Pomorski zakonik mijenjamo kako bi naš zakonik do kraja uskladili sa zakonikom Europske unije. Propisujemo da pomorske nezgode više neće ispitivati ni ministarstvo, ni Lučke kapetanije već samostalna tijela koja su neovisna od Vlade i Sabora, da bi dobili prave istrage i rezultate uzroka pomorskih nezgoda. Brodari su u međunarodnoj plovidbi bili oslobođeni plaćanja poreza na dobit. To traje već pet godina. Brodari koji imaju brodove u međunarodnoj plovidbi neće plaćati porez kao druge hrvatske firme, već će plaćati porez po tonaži. Bez obzira na prihode plaćati će porez ovisno o veličini flote i taj porez je u europskim okvirima simboličan, istaknuo je kapetan Babić i osvrnuo se također na zakon o pomorskim dobrima i morskim lukama.
-Predlažemo određenu decentralizaciju davanja koncesija na pomorsko dobro. Gradovi i općine će ubuduće davati koncesije na pomorskom dobru za plaže i sve ostale koncesije koje ne uključuju građenje. Veliki gradovi moći ća davati sve one koncesije koje je prije davala županija. I za gradnju, za luke i lučice. Velikim gradovima prenosimo ovlasti koje su imale županije.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu