Hrvatska
Veliki gradovi moći će davati sve koncesije koje su prije davale županije

Danas u 14:00 sati u hotelu Kolovare održana je tiskovna konferencija o pripremi turističke sezone 2011. godine u pomorskom sektoru. Prisutni na tiskovnoj konferenciji uz državnog tajnika za more kap. Maria Babića bili su: kap. Ivan Franičević, ravnatelj agencije za obalni i linijski pomorski promet, kap. Joško Nikolić, ravnatelj Uprave za sigurnost plovidbe, zaštitu mora i unutarnjih voda, i kap. Janko Brnardić, ravnatelj Uprave unutarnje plovidbe u Ministarstvu mora.
Državni tajnik Babić na početku se dotaknuo prošle turističke sezone 2010. godine i ustanovio na temelju statističkih podataka da je ona, u nautičkom turizmu, bila uspješna.
-U prošloj godini 58,194 tisuća vinjeta je izdano stranim jahtama i brodicama što je otprilike dva posto više nego prošle godine. Najviše je bilo Nijemaca, Talijana, Slovenaca i Austrijanaca sa stranim jahtama i bordica,a u prošloj godini doplovilo 306, 551 tisuća nautičara. Što se tiče chartera, hrvatskih jahti i brodica koje se daju strancima, također bilježimo porast od tri posto. U nautičkom turizmu našim teritorijalnim morem plovilo oko oko 180 tisuća plovila plovilo našim teritorijalnim morem, 720 tisuća nautičara, 58 tisuća stranih jahti, 5 tisuća hrvatskih jahti i oko 110 tisuća hrvatskih brodica, kazao je Babić i dodao da ga posebno veseli pozitivan trend porasta od dva do tri posto, kako u broju uplovljavanja tako i u broju stranih nautičara koji dolaze na naše more.
-U odnosu na nautičare prošle godine smo napravili jedan napredak u sustavu prijave boravišta na način da smo i u lučkim kapetanijama omogućili da se stranci prijave i da na jednom mjestu uplate boravišnu pristojbu što je imalo izuzetno pozitivan učinak u hrvatskom nautičkom turizmu. U tom kontekstu pripremamo daljnje pojednostavljenje sustava da ove godine brodari koji obavljaju turističku djelatnost ne moraju odlaziti u turistički ured već mogu sa broda putem interneta prijaviti boravište stranaca na svom brodu. Posebno čime se možemo pohvaliti je sigurnost plovidbe i čisti Jadran. Lani su Lučke kapetanije imale 373 akcije traganja i spašavanja. Spašeno je 990 osoba na moru i spašeno je 170 plovila. Poginulo je na moru lani 24 osobe međutim ne možemo ih izravno vezati sa pomorskim nezgodama jer veći dio tih poginulih odnosi se na kupače, na ronioce i na daskaše. U zadnjih pedeset godina nismo imali poginulih u javnom, linijskom i obalnom prijevozu, to posebno moramo istaknuti, rekao je državni tajnik s ponosnom ističući kako je prošle godine hrvatski dio Jadrana proglašen najpovoljnijom destinacijom za čarteraše.
-Prestigli smo Baleare, Tursku i Španjolsku, Francusku i Karibe. Do Uskrsa obaviti ćemo pregled svih koncesionara koji naplaćuju koncesiju na organiziranim sidrištima. Napomenuti im da svaki koncesionar mora izdavati račun, da se u račun za sidrište uključuje i odvoz smeća s brodova, da svaki ovlaštenik koncesije mora imati osobnu kartu i uniformu i mora se predstaviti prilikom naplate od jahti, na kraju se državni tajnik za more Mario Babić osvrnuo i na nove promjene u Pomorskom zakoniku.
-Pomorski zakonik mijenjamo kako bi naš zakonik do kraja uskladili sa zakonikom Europske unije. Propisujemo da pomorske nezgode više neće ispitivati ni ministarstvo, ni Lučke kapetanije već samostalna tijela koja su neovisna od Vlade i Sabora, da bi dobili prave istrage i rezultate uzroka pomorskih nezgoda. Brodari su u međunarodnoj plovidbi bili oslobođeni plaćanja poreza na dobit. To traje već pet godina. Brodari koji imaju brodove u međunarodnoj plovidbi neće plaćati porez kao druge hrvatske firme, već će plaćati porez po tonaži. Bez obzira na prihode plaćati će porez ovisno o veličini flote i taj porez je u europskim okvirima simboličan, istaknuo je kapetan Babić i osvrnuo se također na zakon o pomorskim dobrima i morskim lukama.
-Predlažemo određenu decentralizaciju davanja koncesija na pomorsko dobro. Gradovi i općine će ubuduće davati koncesije na pomorskom dobru za plaže i sve ostale koncesije koje ne uključuju građenje. Veliki gradovi moći ća davati sve one koncesije koje je prije davala županija. I za gradnju, za luke i lučice. Velikim gradovima prenosimo ovlasti koje su imale županije.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




