Connect with us

Hrvatska

"Oporba im je platila 250 kuna za izlazak na Markov trg"

Objavljeno

-


Andrija Hebrang ovaj put ne laže, čak ne govori neistinu, nego samo prenosi neprovjerene glasine i tračeve iz zagrebačkog pritvora. Evo kako je jutros na Hrvatskom radiju pokušao obraniti HDZ-ovog glasnogovornika Mladena Pavića koji je ustvrdio da iza zagrebačkih prosvjeda stoji oporba.
“Postoji priča od huligana iz pritvora da im je jedna oporbena stranka navodno dala 250 kuna da izađu na Markov trg. To su priče koje se uvijek vuku poslije ovakvih događaja”, kazao je Hebrang i pozvao institucije da slučaj “istraže, opovrgnu ili potvrde”.
Potpredsjednik HDZ-a i čovjek koji je mogao postati hrvatski predsjednik na zadnjim izborima, dakle, smatra da je primjereno javno u eter prenositi a) tračeve b) iz pritvora c) izrečene od huligana?!
Vjerujući da možda nismo shvatili kontekst Hebrangovih izjava, nazvali smo ga da pojasni otkad je u političkoj modi prenositi huligansko- pritvoreničke glasine. U kraćem razgovoru desetak je puta spomenuo riječ- istina.
“Na pitanje radijskog voditelja o tvrdnjama da oporba stoji iza prosvjeda, rekao sam sve što o tome znam. Zar sam trebao lagati i reći da nisam čuo za priču o 250 kuna za prosvjednike? Nisam sklon laganju, uvijek odgovaram istinom”, rekao nam je istinoljubivi HDZ- ovac.
Na upit razmišlja li o ostavci, jer je zbog sličnih izjava predsjednik Josipović kazao da bi trebao otići HDZ-ov glasnogovornik Mladen Pavić, Hebrang nam je još nekoliko puta ponovio da mu je jedini putokaz- istina.
Pozvao se i na policijske izjave.
“Glasnogovornik policije kaže da nema dokaza, što znači da odgovor još uvijek može biti i pozitivan i negativan”, zaključio je Hebrang.
Na tragu izjava stranačkog kolege, tračeve je rado komentirao i ministar zdravstva Darko Milinović. Jučer je kazao da nema saznanja stoji li netko iza prosvjeda. “Danas nema indicija, sutra će ih možda biti”, poručio je Milinović.
Dok HDZ- ovi prvaci govore kao da su na izravnom linku s policajcima koji su ispitivali izgrednike, izjave im nailaze na nezapamćene izljeve zgražanja kod političkih suparnika. Najžešći je bio predsjednik HNS-a Radimir Čačić.
“HDZ-ovci se koprcaju u blatu i tonu sve dublje. Ako zaronite najdublje u blato, izgledno je da ćete tamo pronaći Andriju Hebranga i njegovu izjavu u kojoj se poziva na huligane koji su u pritvoru završili zbog nasilja. To je ispod razine čak i bijednih HDZ- ovih dosega”, poručio je Čačić.
Potpredsjednica SDP-a Milanka Opačić kaže da se radi o novoj laži i gluposti, kojih je Hebrang u političkoj karijeri izrekao bezbroj.
“Neka u HDZ- u konačno kažu tko je, imenom i prezimenom, organizirao i plaćao nasilnike. Nastavljaju politiku objeda i laži samo da bi se održali na vlasti. I ne znam zašto ove izjave daje Hebrang, očito se kandidira za ministra unutarnjih poslova, a Karamarko za predsjednika HDZ-a,” zaključila je Opačić.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

FOTO / Državni inspektorat upozorio na popularnu igračku: “Vratite proizvod”

Objavljeno

-

By

Pixabay

Državni inspektorat upozorio je potrošače da ljuljačka proizvođača Ningbo J&S Leisure Products Co., proizvedena u Kini, zbog sitnih dijelova koji se lako mogu odvojiti, može dovesti do gušenja djeteta.

Zbog sitnih dijelova koji se mogu lako odvojiti postoji mogućnost gušenja djeteta. Proizvod nije sukladan zahtjevima norme EN 71-1, naveli su iz Državnog inspektorata.

Kao obveznu mjeru naveli su zabranu stavljanja proizvoda na tržište i uništenje.

Potrošačima su proučili da: “prestanu upotrebljavati proizvod. Proizvod mogu vratiti na prodajno mjesto na kojem su ga kupili, a prodavatelj će odraditi povrat novaca za vraćeni proizvod.”

Ljuljačka
Državni inspektorat

Više pročitajte OVDJE.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PRIOPĆENJE DOMAĆIH METEOROLOGA: O polarnom vrtlogu, vremenu sljedećih dana i mjeseci

Objavljeno

-

By

Temperatura (°C) i visina izobarne plohe (gdam) AT 850 hPa (otrpilike 1,5 km visine) od petka 1. 11. 2024. u 1 h do ponedjeljka 4. 11. 2024. u 1 h (svakih 6 h). Izvor: ECMWF

Dolaskom hladnijeg dijela godine sve se više pažnje posvećuje prirodnim pojavama koje utječu na naše vremenske prilike. Među njima je i polarni vrtlog. Kako bismo bolje informirali javnost i odgovorili na najčešće upite, u nastavku donosimo objašnjenje polarnog vrtloga, uz prognozu za naredne dane i očekivanja za sezonu koja je pred nama, priopćeno je iz DHMZ-a:

Što je polarni vrtlog?

Polarni vrtlog ili polarna depresija je područje niskog tlaka zraka velikih razmjera s ciklonalnim kruženjem u višoj atmosferi, sa središtem obično u polarnom području. Tijekom hladnog dijela godine, zbog izraženijih razlika u temperaturi između hladnih polarnih i toplih ekvatorijalnih područja, dolazi do jačanja zapadnog strujanja srednjih visina, što posljedično dovodi i do jačanja vrtloga.
U slučaju kad strujanje u polarnom vrtlogu oslabi ili se prekine, stvore se uvjeti u kojima se hladan zrak počinje spuštati u umjerene geografske širine. Ova pojava utječe na vrijeme na cijeloj sjevernoj polutci, ponekad više na Sjevernu Ameriku, a ponekad na Europu i Aziju. Ona nije neuobičajena, događa se gotovo svake zime, moguće čak i više puta, s varirajućim intenzitetom. Dakle, radi se o prirodnom zahladnjenju, odnosno promjeni zračne mase nad našim područjem.

Slika 1. Stabilni polarni vrtlog (lijevo) i oslabljeni polarni vrtlog (desno). Preuzeto sa stranica NOAA ovdje

Razlika između polarnog vrtloga i polarne mlazne struje

Treba razlikovati polarnu mlaznu struju (engl. polar jet stream) i polarni vrtlog (engl. polar vortex), Slika 1. Polarna mlazna struja odnosi se na relativno usko područje velikih brzina (> 30 m/s) u troposferi, na visini od otprilike 9 km. Na sjevernoj hemisferi strujanje je od zapada prema istoku, odnosno zonalno. Često predstavlja granicu između zračnih masa različitih svojstava. Za razliku od nje, polarni vrtlog nalazi se na višim visinama i ne utječe uvijek direktno na vremenske prilike u srednjim geografskim širinama. U slučaju slabljenja ili prekida u strujanju polarnog vrtloga, dolazi do valovitosti polarne mlazne struje, što omogućuje prodore hladnog arktičkog zraka u niže širine.

Za blagdan Svih svetih na Jadranu sunčano, u unutrašnjosti magla

Na Jadranu će prevladavati sunčano i toplije od prosjeka za ovo doba godine. U unutrašnjosti mjestimice umjerena i povećana naoblaka, još u petak i subotu u prvom dijelu dana u nizinama često magla. U subotu (Slika 2.) dotok hladnog zraka sa sjeveroistoka, pritom će zapuhati umjeren, ponegdje i jak sjeveroistočni i sjeverni vjetar, na Jadranu bura, umjerena i jaka, na udare olujna. Stoga će u nedjelju danju biti osjetno svježije, a u ponedjeljak ujutro u unutrašnjosti vjerojatan je mraz pri tlu.

Sezonska vremenska prognoza za razdoblje studeni 2024. – siječanj 2025.

U sljedeća tri mjeseca očekuje se s velikom vjerojatnošću da će srednja sezonska temperatura biti uglavnom viša od prosječne. Pritom je umjerena vjerojatnost za ukupnu sezonsku količinu oborine oko prosječne. Iako se očekuje uglavnom toplije vrijeme od prosjeka, to ne znači da neće biti razdoblja s temperaturom nižom od prosječne. Isto vrijedi i za oborinu. Unatoč očekivanoj prosječnoj količini oborine, ne znači da neće biti razdoblja s manjkom ili viškom oborine.
Sezonska prognoza je vrsta dugoročne prognoze i rezultat je interpretacije velike količine dostupnog prognostičkog materijala te ju izrađuje Sektor za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a. U sezonskoj prognozi prognozira se vjerojatnost odstupanja meteorološkog parametra od referentnog (najčešće klimatološkog) razdoblja tijekom sezone, a ne egzaktna vrijednost ili očekivani interval nekog meteorološkog parametra. Pouzdanost prognoze najčešće se smanjuje što je prognostičko razdoblje dulje.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HRVATI SVE VIŠE ŠTEDE / Stanovnik Zadarske županije u prosjeku ima štednju od 11.035 eura!?

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Ukupni depoziti stanovništva krajem rujna iznosili su 38,7 milijardi eura, uz rast na godišnjoj razini od 900 milijuna eura, pri čemu je u proteklih godinu dana porastao udio oročenih depozita, no ne treba očekivati da će se taj trend u značajnijoj mjeri nastaviti, kažu iz HNB-a.

Od ukupnih depozita kućanstava, 27,7 milijardi eura odnosi se na prekonoćne depozite, to jest sredstva na transakcijskim računima građana, dok 11 milijardi eura čine oročeni depoziti.

U usporedbi s rujnom prošle godine, prekonoćni depoziti smanjili su se za 1,3 milijarde eura, dok su oročeni porasli za 2,2 milijarde eura, stoji u odgovoru Hrvatske narodne banke (HNB) na upit Hine u povodu Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada u spomen na prvi međunarodni kongres štedioničara održan 1924. u Milanu.

Iz središnje banke napominju da postoje brojni činitelji koji utječu na odluke kućanstava o oročavanju raspoloživih novčanih sredstava, a kao najvažniji mogu se istaknuti visina kamatnih stopa na oročene depozite, dostupnost alternativnih oblika ulaganja, osjetljivost kućanstava na promjene kamatnih stopa kao i preferencija držanja likvidnijih oblika sredstava (u vidu prekonoćnih depozita).

Dugogodišnji trend pada udjela oročenih depozita u ukupnim depozitima stanovništva u uvjetima vrlo niskih kamatnih stopa preokrenut je u listopadu 2023., kada je prosječna kamatna stopa na oročene depozite znatnije porasla, a osobito su se izdvojile ponude pojedinih banaka koje su nudile više kamatne stope od prosječne te tako nastojale privući deponente.

Isprva su deponenti na povećanu disperziju kamatnih stopa reagirali seljenjem sredstava s prekonoćnih depozita u bankama s nižim stopama na oročenja u bankama koje nude više stope.

Inercija u oročavanju depozita

No, kažu iz HNB-a, ti su se tokovi vrlo brzo usporili pa su klijenti banaka već u narednim mjesecima umjesto prebacivanja sredstava u banke koje nude bolje uvjete oročavanja, u većem broju prihvaćali nižu kamatnu stopu u banci s kojom posluju.

“To upućuje na znatnu ‘ljepljivost’ depozita, odnosno inerciju deponenata u oročavanju depozita, što je smanjilo intenzitet prijenosa povećanja kamatnih stopa na oročene depozite. Drugim riječima, osjetljivost kućanstva na promjene kamatnih stopa kao jedan od ključnih činitelja odluka kućanstava o oročavanju raspoloživih sredstava, u Hrvatskoj je relativno niska”, kažu HNB-ovi analitičari.

Udjel oročenih depozita tako se od travnja ove godine stabilizirao na razini od otprilike 29 posto i nije znatnije reagirao niti na dodatni porast kamatnih stopa na oročene depozite u nekolicini banaka u svibnju i lipnju.

Već spomenutog lanjskog listopada udio oročenih depozita u ukupnim depozitima je porastao najsnažnije, na 25 posto, s rujanskih 23,2 posto, da bi se do lipnja 2024. popeo do maksimalnih 29,2 posto, nakon čega se čak i blago smanjio te je u rujnu iznosio 28,4 posto.

“Narodni” trezorci i obveznice glavna alternativa oročavanju

Iz HNB-a ističu kako su “narodni” trezorski zapisi i državne obveznice privukli pažnju građana koji su u šest izdanja državnih vrijednosnih papira upisali ukupno 4,7 milijardi eura, te se to trenutačno čini kao glavna alternativa oročenim depozitima.

Gledajući unaprijed, s obzirom na očekivani nastavak snižavanja kamatnih stopa Europske središnje banke (ESB) koji će se nastaviti postupno prenositi i na kamatne stope na oročene depozite koje banke nude kućanstvima, kao i najave Ministarstva financija da će nastaviti s izdanjima vrijednosnih papira namijenjenih kućanstvima, vjerojatno se udjel oročenih u ukupnim depozitima stanovništva neće znatnije povećavati, ocjena je HNB-ovih stručnjaka.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) u svojoj analizi također apostrofira da su kod građana od prošle godine relevantna postala i ulaganja u dužničke vrijednosne papire. Tu je i brži rast vrijednosti ulaganja u mirovinske fondove, pa tako, iako gotovina i depoziti i dalje dominiraju u financijskoj imovini kućanstava, vidljiv je trend smanjenja njihova udjela, koji je od 2020. manji od 50 posto, a lani je iznosio 45,5 posto.

Depoziti koncentrirani u Zagrebu i primorskim županijama

HGK je iznio i podatke o regionalnoj raspodjeli depozita kućanstava, pa tako na Grad Zagreb otpada 28,5 posto svih depozita, što je krajem lipnja ove godine iznosilo 10,64 milijarde eura.

Nadalje, u sedam županija Jadranske Hrvatske koncetrirano je 42 posto svih depozita kućanstava, dok se 30 posto depozita nalazi u 13 ostalih županija.

“Podatak o koncentraciji depozita u primorskim županijama može se povezati s činjenicom da se u ovim županijama velik dio stanovništva bavi sezonskim poslom odnosno privatnim iznajmljivanjem smještaja za turiste”, napomenuli su iz HGK.

Prema podacima s kraja lipnja ove godine, prosječna visina depozita po stanovniku na razini cijele Hrvatske iznosila je 9.682 eura.

Pritom je prednjačila Istarska županija, čiji je stanovnik u prosjeku imao štednju od 14.419 eura, slijedi Grad Zagreb s 13.800 eura, Primorsko-goranska županija s 13.083 eura, Dubrovačko-neretvanska s 12.705 eura, Zadarska s 11.035 eura, Splitsko-dalmatinska s 10.659 eura, Šibensko-kninska s 9.425 eura te Ličko-senjska županija s 8.137 eura štednje po stanovniku.

Na začelju su Virovitičko-podravska županija s 4.862 i Vukovarsko-srijemska županija s 4.657 eura.

U strukturi depozita kod svih županija i dalje premoćno prevladavaju depoziti transakcijskih računa, od najmanje 59 posto u Karlovačkoj do najviše 73 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji.

No, napominju iz HGK, u 2024. godini vrijednost transakcijskih računa, kao i njihov udio u ukupnim depozitima pada u svim županijama.

Kada je riječ o oročenim depozitima u strukturi depozita, najmanji su u Sisačko-moslavačkoj županiji, 24 posto, a najviši u Karlovačkoj, 37 posto. Štedni depoziti, pak, najmanje su zastupljeni kod svih županija, od najmanje dva posto u Krapinsko-zagorskoj do najviše osam posto u Primorsko-goranskoj županiji, naveli su iz Komore.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu