Connect with us

Hrvatska

Zadrani za prosvjede, protiv nasilja

Objavljeno

-


Za Z NET poznati Zadrani komentiraju svakodnenvne prosvjede po Hrvatskoj kojima smo svjedoci. Pitali smo ih – kako objašnjavaju činjenicu da se Zadar nije priključio prosvjedima, znaju li uopće koji su zahtjevi prosvjednika, te podržavaju li prosvjede i sami. Evo odgovora…
Nikola Bašić (Foto: Ivan Katalinić)
Nikola Bašić, arhitekt: “Prosvjede podržavam, ali destrukciju ne
– Nemam pojma je li se Zadar priključio prosvjedima ili nije. Totalno sam neupućen, pošto nisam bio u Zadru. Dvije su vrste prosvjednika – braniteljske udruge i Facebookovci. Njihovi su zahtjevi nejednaki. Smatram apsurdnim i neodrživim situaciju koja jest, to da se našim braniteljima sudi u zemlji koja je izvršila agresiju na nas!? Druga grupa prosvjednika izražava nezadovoljstvo sa trenutnim stanjem u zemlji, samo što su metode tog izražavanja neprihvatljive jer se destrukcijom ne može ništa postići. Jesam za konstruktivne prosvjede, to je demokratsko pravo svakog pojedinca, ali sam protiv bilo kakve destrukcije.

Mirko Miočić: “Što traže prosvjednici? To je pitanje za milijun dolara!
– Mislim da je pitanje trenutka kada će se i Zadar priključiti ostalim gradovima u prosvjedima. Nije se poklopio trenutak da se Zadar nađe u tome i nema organizatora, ali i drugi gradovi su se priključili kasnije od Zagreba. Što traže prosvjednici? To je pitanje za milijun dolara. Jasnije je ono s čime nisu zadovoljni nego njihov glavni zahtjev koji se svodi na ostavku Vlade. Nisu dobro artikulirali svoje zahtjeve. Podržavam naravno svačije pravo na prosvjede, ali ne odobravam nasilne metode tih prosvjeda jer tako nanose štetu svrsi samog prosvjedovanja. Možda bi trebali biti malo artikuliraniji, pa da kažu za što se zalažu jer nasilni prosvjedi mogu vrlo lako izmaknuti kontroli. Čak i onima koji su ih organizirali.
Zvonko Šupe (Foto: Žeminea Čotrić)
Zvonko Šupe, direktor Turističke zajednice Grada Zadra:  “Šačica šarlatana!
– Nema razloga da se Zadar priključi prosvjedima. Ovo je grad dobrih perspektiva, vjere i nade. Mi idemo dalje. Situacija je svima jasna. Pitanje je u što se troši energija? Mislim da prosvjednici jedini ne znaju što traže. Normalno je i u prirodi čovjeka da hoće bolje. Ne moramo misliti da smo obećani narod jer to nismo. Bilo je takvih, pa znamo kako su završili. Nikada ne bih podržao prosvjede na ovaj način. Imamo šačicu šarlatana koji prosvjeduju protiv stvari koje su svima nama jasne. Mislim da im se pridaje prevelika važnost.
Đani Bunja (Foto: Ivan Katalinić)
Đani Bunja, dožupan (HSP): “Mirne prosvjede mogu podržati, ali sukobi sa policijom su neprihvatljivi
– Obzirom na to da su prosvjedi bili nasilni, meni je drago da su u Zadru nisu dogodili. Mislim da se nasiljem ne može ništa riješiti. Braniteljski prosvjedi se mogu podržati jer su bili dostojanstveni. Osim promjene Vlade ne traže ništa. Ili ono što traže ne znaju reći. Meni je jasno da traže smjenu Vlade i ništa mi više nije jasno. Braniteljske prosvjede sam podržao, neke i pomogao. Ove prosvjede facebookovaca ne mogu podržati. To da se ide namjerno izazvati sukob sa policijom – to je neprihvatljivo. Mogu razumjeti uvrede, parole, pa i transparente, ali izazivanje sukoba sa policijom je neprihvatljivo. Nadam se da su se, kako se kod nas kaže, dozvali pameti.
Ingrid Antičević Marinović (Foto: Ivan Katalinić)
Ingrid Antičević Marinović, SDP: “Prosvjede podržavam, ali nasilje žestoko osuđujem
– Bili su prosvjedi u svim većim gradovima. Ne mogu prognozirati hoće li se prosvjedi dogoditi u Zadru, ali činjenica je da prosječan građanin vrlo teško živi. Pitanje je organizacije, ali jednako misle i oni koji su prosvjedovali i oni koji nisu. Njihov najjasniji zahtjev je ostavka Vlade. Očito je da su građani opravdano nezadovoljni. Kada je SDP bio na vlasti, HDZ je bio organizator prosvjeda, a sada je uzrok. Prosvjede kao elementarno ljudsko pravo podržavam. Potrebno je da se građani nauče da javno manifestiraju s čime se ne slažu, ali žestoko osuđujem nasilje jer to nasilje onda iskorištavaju treći koji su gori nego nasilnici.
Ivo Grbić (Foto: Ivan Katalinić)
Ivo Grbić, saborski zastupnik (HDZ): Vozi!
– Ne mogu pričati, vozim. Evo sam točno prije tunela, vitar je veliki. Drugi put.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. trener

    1. ožujka 2011. at 16:28

    pitali ste one građane koji žive kao bubreg u loju i koji su sigurno izgubili suosjećaj sa ovim našim narodom. Sramota je to da gospodin Šupe tvrdi da smo grad perspektive…sigurno jesmo ako pod tim smatra da se može zardit 10-15 tisuća kuna mjesečno, u 15.30 bit doma i svaki vikend slobodno…ali tko nam je kriv kad nismo kao oni i neznamo se snaći…Ako smo mi grad perspektive kako li je tek onima u drugim gradovima???

     
  2. U remetinec s njima

    1. ožujka 2011. at 22:58

    a kako se to prosvjeduje hdz-.kenjare, naučite nas još to kada nas već niste naučili krasti da imamo malo i mi, razbojnici besšćutni
    bezsšutno, nečujno, na prstima, da vas ne ometamo u vašim projektima kako sve prodati, izdati, uništiti ….
    huligani ste vi a ne narod, huligani da ne možete biti huliganastiji a ne demokrati za koje se prodajete
    demokrati ha ha sve lipo demokratski popljačkali, demoralizirali , isfrustrirali…
    sudit će vam narod vi ološi hypo.kradeze partije

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Ovo su najtraženija zanimanja u Hrvatskoj za SSS i za VSS…

Objavljeno

-

By

Hrvatska je posljednjih godina suočena s velikim manjkom radne snage. Stanovništva je sve manje i sve je starije, posljedice odljeva radne snage u inozmestvo snažno se osjećaju na tržištu rada, a nastale rupe dijelom popunjava uvozna radna snaga, sve više iz dalekih aziskih zemalja.

Naspram suficitarnih zanimanja o kojima smo pisali ovih dana, onih deficitarnih mnogo je više.

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) svake godine provodi analizu i objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja predlažući, prije upisa u prve razrede srednjih škola i na fakultete, u kojim obrazovnim programima bi trebalo povećati, odnosno smanjiti broj upisanih učenika i studenata.

HZZ: Popis je iz godine u godinu sličan

U HZZ-u nam kažu da je popis iz godine u godinu sličan, bez nekih značajnih odstupanja i što se tiče deficitarnih kao i suficitarnih zanimanja.

“S obzirom da se analize rade na lokalnoj razini, teško je generalizirati na razini Republike Hrvatske, no postoje određena zanimanja koja su deficitarna i na kontinentu i na obali”, napominju nam u HZZ-u.

Što se tiče srednje stručne razine, najdeficitarnija su zanimanja u graditeljstvu, prerađivačkoj industriji, zdravstvu, djelatnosti popravaka motornih vozila, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane te prijevozu i distribuciji.

Ovo su najtraženija zanimanja?

Najdeficitarnija, odnosno najtraženija zanimanja srednje stručne razine su:

zidari

fasaderi

krovopokrivači

vodoinstalateri

električari

podopolagači

automehaničari

automehatroničari

autolakireri

bravari

tokari

strojobravari

mesari

pekari

slastičari

kuhari

konobari

medicinske sestre

medicinski tehničari

laboratorijski tehničari

vozači lakih i teških dostavnih vozila

vozači autobusa

vozači vozila hitnih službi

U rangu visokoobrazovanih, odnosno zanimanja za koje je potrebna viša i visoka stručna sprema, u HZZ-u kažu da se trenutno najviše traže stručnjaci za matematiku, fiziku, elektrotehniku, strojarstvo, građevinu, medicinu, farmaciju, logopediju i rehabilitaciju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije

Objavljeno

-

By

Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.

“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…

Objavljeno

-

By

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)

Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.

Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.

“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.

Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja

HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .

Grad Zagreb i Zagrebačka Županija

Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program

Fotografi

Ekonomisti

Grafički urednici-dizajneri

Tehničari za logistiku i špediciju

Modni tehničari

Hotelijersko-turistički tehničari

Veterinarski tehničari

Prehrambeni tehničari

Tehničari cestovnog prometa

Stručni studij

Fizioterapija

Poslovna ekonomija

Ekonomija poduzetništva

Sveučilišni studij

Dizajn

Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)

Povijest umjetnosti

Komparativna književnost

Filozofija

Novinarstvo

Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)

Komunikologija

Politologija

Etnologija i kulturna antropologija

Kineziologija

Sociologija

Agroekologija

Ekonomija

Poslovna ekonomija

Split i Splitsko-dalmatinska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Hotelijersko-turistički tehničari

Komercijalisti

Poslovni tajnici

Tehničari za logistiku i špediciju

Tehničari za poštanske i financijske usluge

Upravni referenti

Stručni studij

Kineziologija

Management malog poduzeća

Management trgovine i turizma

Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu

Sportski management

Turističko poslovanje

Upravni studij

Sveučilišni studij

Biologija i tehnologija mora

Forenzika

Industrijsko inženjerstvo

Kemija

Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)

Kineziologija

Pomorski management

Poslovna ekonomija

Povijest (dvopredmetni)

Pravo

Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)

Rijeka i Primorsko-goranska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Upravni referenti

Stručni studij

Upravni studij

Sveučilišni studij

Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu

Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)

Pravo

Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu

Osijek i osječko-baranjska županija

Trogodišnji srednjoškolski program

Prodavači

Fotografi

Cvjećari

Frizeri

Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program

Upravni referenti

Ekonomisti

Komercijalisti

Agrotehničari

Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti

Farmaceutski tehničari

Građevinski tehničari

Arhitektonski tehničari

Tehničari geodezije i geoinformatike

Ekološki tehničari

Agroturistički tehničari

Poslovni tajnici

Fizioterapeutski tehničari

Dentalni tehničari

Likovni umjetnici i dizajneri

Grafički urednici-dizajneri

Grafički tehničari pripreme

Grafički tehničari dorade i tiska

Zdravstveno-laboratorijski tehničari

Kozmetičari

Stručni studij

Računovodstvo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Fizioterapija

Upravni studij

Javna uprava

Bilinogojstvo

Agroekonomika

Građevinarstvo (opći smjer)

Sveučilišni studij

Pravo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Kultura, mediji i menadžment

Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)

Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti

Filozofija i hrvatski jezik i književnost

Filozofsko-teološki studij

Fizioterapija

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu