Connect with us

Hrvatska

Višnjik na DO-u, policija istražuje malverzacije zemljištem na Puntamici!

Objavljeno

-

Zemljište Borik (foto: Žeminea Čotrić)
Z NET ekskluzivno doznaje da je u tijeku policijska istraga u vezi sa zemljištem vrijednim oko 10 milijuna eura na zadarskoj Puntamici, pronevjeru kojega je, uvjetno rečeno, svojevremeno omogućio Božidar Kalmeta u svojstvu gradonačelnika Zadra.
– Oko spornog zemljišta na Puntamici policijski službenici PU zadarske provode izvide u sklopu kojih se prikupljaju obavijesti u vezi sa događanjima oko navedenog zemljišta. Sva postupanja usklađuju se sa nadležnim državnim odvjetništvom. S obzirom da se radi o predmetu koji je još uvijek u radu, nismo u mogućnosti komentirati pojedine radnje i postupke, poručuju iz Policije koja je ovih dana, podsjetimo, za Kalmetu inkriminirajući “predmet Višnjik” predala Državnom odvjetništvu u Zadru.
Podsjećamo, slijedom ugovora o deposedaciji iz 1991. godine između ondašnje Općine Zadar, odnosno Mjesne zajednice Borik, i privatnih zemljoposjednika, pravni sljednik Općine, Grad Zadar, na čelu sa ondašnjim gradonačelnikom Božidarom Kalmetom, dopustio je da Grad ostane bez skupocijenog predmetnog zemljišta (pored Ekonomske škole na Boriku), da se na istome nikada ništa ne sagradi, te, posredno, da u konačnici na ovome umjesto naručenog projekta od općeg dobra sjedi – hipoteka, i to u vrtoglavom iznosu od 60 milijuna kuna!? Da stvar bude gora, tvrtku koja je proizvela cijelu ovu aferu koja podsjeća na “Paška rebra”, Grad Zadar do današnjega dana nije ničim prisilio na ispunjenje ugovorenih obveza temeljem kojih i jesu postali vlasnici u tom trenutku – gradske zemlje.
Vlasnicima se garantiralo da će za deposediranu zemlju dobiti poslovne prostore u, na tom, mjestu sagrađenom sportsko-poslovnom objektu. Devet godina kasnije opunemoćenik jedne od stranaka obuhvaćenih Sporazumom od Grada Zadra, pravnog nasljednika Općine Zadar i MZ Borik traži “isplatu odštete za deposedirano zemljište” na što ondašnji pročelnik Grada, Zdravko Livaković, odgovara:
“Očevidom je na licu mjesta utvrđeno da su predmetne čestice zemljišta u naravi neizgrađene. Kako je u tom pogledu Sporazum o naknadi iz svibnja 1991. godine nemoguće i realizirati, predlažemo da se predmetne čestice zemljišta vrate u vlasništvo Vašim strankama.”
Osam mjeseci nakon Livakovićevog prijedloga Grad Zadar je i dalje vlasnik deposediranog zemljišta i to zemljište prepušta zagrebačkom Euroingu d.o.o.
Ondašnji gradonačelnik Božidar Kalmeta potpisuje u ime Grada Ugovor o stjecanju prava vlasništva na zemljištu sa direktorom Euroinga.
Euroing ’91. obvezuje MZ Borik da bivšim vlasnicima zemljišta isplatiti naknadu za deposedirane nekretnine, odnosno na jednom dijelu istih koje se vode kao društveno vlasništvo – sagraditi nogometno igralište.
Grad konstatira u Ugovoru da je od intervencije vlasnika kod Livakovića, osam mjeseci ranije, istima isplaćena novčana naknada za deposedirano zemljište i Euroing preuzima obvezu istima izgraditi poslovne objekte obećane ’91.
Devet godina kasnije, Grad je i dalje bez igrališta, a zemljište na koje se 2001. uz brzopletu dozvolu Božidara Kalmete Euroing upisao, otkriva Z NET, opterećeno je hipotekom u ukupnom iznosu od 60.000.000,00 kn!?
Najmanje petero bivših vlasnika deposedirane zemlje na Boriku nikada nijeisplaćeno i još uvijek zbog toga vode sudski spor s Gradom Zadrom i tvrtkom Ining, pravnim nasljednikom Euroinga s kojim je Grad potpisao sporni ugovor 2001. godine, tvrdi pravni opunomoćenik pet oštećenih osoba, odvjetnik Frane Grbić.
Gradonačelnik Zvonimir Vrančić, inače dobro upoznat sa svim radnjama svojega prethodnika i šefa stranke u Zadru, od početka mandata nije poduzeo baš ništa u pravcu rješavanja ove afere.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Puč

    22. veljače 2011. at 9:30

    Jos prljavstina o dragom nam Vrancicu… Cini se meni da brod gradske uprave lagano tone i bas me zanima kad ce izmisliti da se zbog privatnih razloga povuci s duznosti…….. Ja prvi radim vatromet.

    No votes yet.
    Please wait...
  2. HAC

    22. veljače 2011. at 9:32

    Ide i Kalmeta lagano s tog broda. Cuja je da je u Remetincu bolji smjestaj i hrana.

    No votes yet.
    Please wait...
  3. Marko

    22. veljače 2011. at 12:43

    Eto zašto ne pišete sve članke ovako?
    Iznoseći podatke i činjenice.

    No votes yet.
    Please wait...

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu