Svijet
AMERIČKA ATLANTIDA: Nekada velik kao London, misteriozni grad uz Mississippi nestao je bez traga
Najveći grad pretkolumbijske Sjeverne Amerike, koji je u svoje zlatno doba bio velik kao London, iznenada je napušten, a do danas nitko ne zna zašto.
Cahokia, osam milja sjeverno od današnjeg St. Louisa, bio je najveći grad sjeverno od Meksika, prenosi Guardian.
Sagradilo ga je narod Mississippi, plemenski savez čiji se teritorij protezao diljem današnjih jugoistočnih SAD-a, od moćne rijeke koja je po njima dobila ime do obala Atlantika. No grad, je odjednom napušten oko 1350.
Za svoje doba, grad je bio pravo kozmopolitsko središte i sudeći po artefaktima i arhitekturi, utjecao na mnoga središta diljem današnjih jugoističnih SAD-a.
No osim toga, većina Amerikanaca ne zna ništa o prilično razvijenoj kulturi , a ostatak svijeta vjerojatno nije ni čuo za nekada moćnu civilizaciju.
“Većina i dalje razmišljao sjeverno američkim Indijancima u sferi kauboja i Indijanaca, perjanica i tipija” komentira etnolog Thomas Emerson, dodajući kako je takva slika usađena čitavim stoljećem kinematografije i knjiga.
Urbanizam od samog početka
No stvarna slika je daleko od toga. Niti su svi Indijanci bili nomadi, niti su živjeli u šatorima niti u malim plemenima.
“Oko 1000. godine naše ere, grad se zida po točno određenom planu. Ne kao da se razvija i izraste u isplanirani uređeni grad nego se od početka gradi po planu” ističe Emerson.
Po raznolikosti, Cahokia podsjeća na današnji New York, London, Amsterdam… U gradu su živjeli brojni narodi sa područja koje su kontrolirali Mississippijci – Pensakole, Choctawi, Natchezi, Ofoji.. Mjerenja stroncija u zubima pokazala su kako trećina pokopanih nije iz Cahokije. “I tako je bilo tijekom čitavog postojanja grada” ističe Emerson.
Pučanstvo Chanoike obrađivalo je polja, lovilo i trgovalo. Za urbanističko planiranje grada od 10 – 20 tisuća ljudi koristili su astronomske mjere, a metropola je imala i prostrane trgove. Ključne građevine bile su smještene na prostranim humcima izgrađenima rukom. Najveći je bio visok 40-ak metara i prostirao se na 56.000 četvornih metara. Taj brežuljak je jedino što je danas ostalo od nekad živahnog grada.
No umjesto da se razvio u modernu metropolu, Cahokija je sličnija mitskoj Atlantidi. Nakon što je postala važno središte 1050, nakon tristo godina je napuštena. Zašto, nitko ne zna sa sigurnošću. Grad nisu poharale ni bolest, ni rat ni Europljani – prvi zapadnjak, konkvistador Hernando de Soto došao je do napuštene Cahokie tek 1540.
Vjerski grad
Humci koje su Mississippijci gradili dominirali su krajolikom današnjeg jugoistoka SAD-a. Sela i gradiće su gradili uz trgovačke putove ili izvore hode i hrane. No Cahokia je bila potpuno dugačija. Iako je smještena na dijelu koje je obilovalo drvom, divljači i ribom iz Mississippija i Misourija, poplave su bile česte pa je naseljavanje bilo u najmanju ruku teško.
Emerson pretpostavlja kako je grad trebao služiti i kao mjesto za hodočašće, mjesto na kojem bi se svi Mississippijanci okupili za svetkovine.
“To je bilo dobro mjesto za okupljanje, ali ne i za život. No onda se nešto primijenilo oko 1000. godine i mjesto postaje važno središte. Ekonomija uglavnom nema veze s tom promjenom, glavni pokretač bila je religija, u najširem shvaćaju tog pojma” pojašnjava Emerson.
Baš kao i drugi planirani gradovi – od Karlovca do Brazilije, Mississippijanci su planirali grad uspješno predviđajući kako će se stanovništvo uskoro nahrupiti u grad.
Sazidali su grad koji se prostirao na 20-ak četvornih kilometara, sa 120 humaka. Gradnja tih brda bila je uistinu težak posao – kamenim lopatama iskopali su, te potom prenijeli u pletenim košarama više milijun i pol kubnih metara zemlje.
Najveće brdo služilo je kao gradsko središte. Na njemu je bila velika zgrada gdje se sastajalo gradsko poglavarstvo. Brdo je bilo građeno palisadom dugom gotovo tri kilometra. Unutar te citadele odvijale su se i svetkovine zbog kojih je grad sagrađen.
Ne spominju ga ni Indijanci
Većina je živjela izvan palisade, u čevrtastim kućicama velikima 4,5 sa 4 metra. No nisu u pitanju jednostavne “nabacane” kolibe – kućice su tvorile mrežu ulica i dvorišta.
No nakon vrhunca oko 1100., stanovništvo je počelo opadati, a do 1350. Cahokia je napuštena. Neki znanstvenici procjenjuju kako su iscrpili prirodna bogatstva. Drugi misle da su Cahokiu uništili društveni nemiri, treći misle da je problem u klimatskim promjenama, dugim sušnim razdobljima. No arheloških dokaza za bilo koju od tih teza nema.
No što god da je bio razlog, mora da je bio je prilično dramatičan jer niti usmena predaja niti folklor sjevernoameričkih Indijanaca ne spominju nekada velebni grad.
“Očito, ono što je okončalo Chanokiu je ostavilo gorak okus ljudima” zaključuje Emerson.
Svijet
Čeka nas snažna globalna promjena vremena: Prognozira se manji utjecaj La Niñe i brzi prijelaz u El Niño
Utjecaj La Niñe očekuje se barem do ranog proljeća.
Tihi ocean prolazi kroz snažnu transformaciju, pri čemu se La Niña razilazi brže nego što se u početku očekivalo, što označava početak velike atmosferske i oceanske promjene za 2026. godinu. Ulaskom u proljetnu sezonu, utjecaj La Niñe na vrijeme će izblijedjeti, a modeli upućuju na pojavu El Niña već tijekom ljeta, s vrhuncem intenziteta tijekom iduće zime. Osim toga, trenutačno dolazi i do poremećaja stratosferskog polarnog vrtloga iznad Sjevernog pola, što bi moglo definirati vremenske obrasce duboko u proljeće, dok La Niña blijedi, navodi Severe Weather Europe, a prenosi Večernji list.
ENSO (El Niño Southern Oscillation) područje je ekvatorijalnog Tihog oceana koje se mijenja između toplih i hladnih faza. Obično dolazi do promjene faze u razdoblju od oko jedne do tri godine. Oceanske anomalije ne donose samo glavni utjecaj na globalno vrijeme, već mogu ukazati i na promjene u globalnom vremenskom sustavu. Hladna ENSO faza zove se La Niña, a topla faza El Niño. Svaka od njih ima različit utjecaj na tlak i vrijeme. ENSO prelazi između faza pod utjecajem tropskih pasatnih vjetrova. Oni su stabilni i postojani, a obično pokreću ili zaustavljaju određenu fazu.
La Niña je dosegnula vrhunac snage i površine krajem jeseni, a od tada su se hladne anomalije počele polako razilaziti, sa snažnijim kolapsom u posljednjim tjednima. Prognoza pasatnih vjetrova pokazuje neuobičajeno snažan udar zapadnih vjetrova preko Tihog oceana u posljednjim danima, a to može brzo erodirati slabe hladne anomalije. Iako je hladna anomalija La Niñe još uvijek vidljiva, ona slabi na obje strane, odnosno istočno i zapadno. Cijeli je proves, također, povezan sa snažnim promjenama temperature duboko ispod površine oceana. Naime, na zapadu se razvio veliki topli bazen koji se širi prema istoku i erodira hladne podzemne temperature.
No utjecaju La Niñe trebat će još vremena da nestane iz atmosfere s obzirom na to da nije riječ o trenutačnom odgovoru na oceanske anomalije. Zbog toga se može očekivati utjecaj vremena La Niñe barem do ranog proljeća. Kako se bliži kraj La Niñe, prognoze najavljuju brzi prijelaz u El Niño. Taj pomak u ranu toplu fazu trebao bi se dogoditi do ljeta. To znači da će El Niño vjerojatno dosegnuti vrhunac tijekom zime, donoseći glavni utjecaj tijekom iduće sezone preko Sjedinjenih Država, Kanade i Europe.
Prema svim podacima, Severe Weather Europe ističe da nas čeka snažna globalna promjena vremena 2026. godine. Analizirajući prijašnje godine u kojima je došlo do sličnog pomaka iz La Niñe u El Niño, zabilježen je nizak tlak iznad Sjeverne Amerike i Europe, što je dovelo hladniji zrak iz polarnih regija. Slično se očekuje i ove veljače, no na to će utjecati i stratosfersko zagrijavanje do kojega će doći početkom mjeseca. Oko 10. veljače moglo bi doći do rušenja polarnog vrtloga i dijeljenja jezgre. To bi potom moglo promijeniti tijek vremena u veljači i vjerojatno u ožujku, odnosno hladni polarni zrak mogao bi lakše pobjeći u Sjedinjene Države ili Europu. Hladniji trend ove će veljače najvjerojatnije zahvatiti cijeli istočni dio Sjedinjenih Država, a postoji i prošireno hladno područje preko sjevernih i središnjih dijelova Europe.
El Niño, koji će pojaviti tijekom ljeta, može znatno smanjiti šanse za jake uragane koji utječu na Sjedinjene Države. Ali najveći utjecaj na vrijeme obično je tijekom zimske sezone kada El Niño ima potpuno suprotan utjecaj od La Niñe. Zime El Niña bile su toplije od uobičajenog u Kanadi i dijelovima sjevernih Sjedinjenih Država. Istodobno, hladnije temperature tada prevladavaju nad zapadnim, južnim i istočnim Sjedinjenim Državama. Uz to, mijenjaju se i obrasci snježnih padalina. Naime, podaci pokazuju manje snijega u sjevernim Sjedinjenim Državama i na srednjem zapadu.
Europa, također, osjeća utjecaj El Niña zimi, ali mnogo manje izravno jer je dalje od glavne ENSO regije. No gledajući anomalije temperature za Europu, specifične godine pokazuju hladan zimski trend nad sjevernim dijelovima kontinenta koji se povremeno širi prema zapadnom i središnjem dijelu. Iako Europa obično nije pod izravnim utjecajem El Niña, može doživjeti promjene na globalnoj razini, što utječe na vremenske obrasce na sjevernoj hemisferi.
Nekoliko velikih zrakoplovnih prijevoznika, uključujući Lufthansu, Air France, KLM Royal Dutch Airlines i Swiss, otkazalo je subotnje letove prema odredištima na Bliskom istoku, među kojima su Izrael, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija, prema informacijama o letovima objavljenima na internetskim stranicama zračnih luka, zbog straha od sukoba koji bi mogao uključivati Iran.
United Airways i Air Canada također su otkazali letove za Izrael, usred intenzivnih nagađanja da bi se mogao dogoditi američki napad usmjeren na Iran, piše i24news.
U četvrtak je američki predsjednik Donald Trump govorio o “armadi“ koja se kreće prema Iranu, dodavši da se nada kako je neće morati upotrijebiti, pritom ponovno upozorivši Teheran da ne ubija prosvjednike niti ponovno pokreće svoj nuklearni program.
Američki dužnosnici, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti, navode da će nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln i nekoliko razarača naoružanih navođenim projektilima stići na Bliski istok u nadolazećim danima. Jedan dužnosnik rekao je da se razmatra i raspoređivanje dodatnih sustava protuzračne obrane na Bliskom istoku, što bi moglo biti ključno za zaštitu američkih baza u regiji od mogućeg iranskog napada.
Ova raspoređivanja smatraju se širenjem opcija koje su Trumpu na raspolaganju – kako za bolju obranu američkih snaga diljem regije u trenutku pojačanih napetosti, tako i za eventualno poduzimanje dodatnih vojnih akcija nakon napada na iranska nuklearna postrojenja u lipnju, tijekom 12-dnevnog rata u kojem su iranska vojna i nuklearna postrojenja teško oštećena izraelskim napadima, prije nego što su Sjedinjene Američke Države bacile tzv. „bunker-buster“ bombe na postrojenje Fordow.
Svijet
KLIMATSKE PROMJENE / Ove europske zemlje doživjet će najžešće toplinske udare do kraja stoljeća
Kako se rekordi toplinskih valova u Europi ruše iz godine u godinu, zemlje diljem kontinenta posebno snažno osjećaju posljedice klimatskih promjena. Ipak, mediteranske zemlje, suprotno očekivanjima, nisu na vrhu ljestvice.
Primjerice, 2025. je bila treća najtoplija zabilježena godina u Europi, a ožujak je bio najtopliji mjesec ikad zabilježen na kontinentu, prenosi Euronews.
Prosječna temperatura dosegnula je 10,41 stupanj Celzija, što je 1,17 stupnjeva više u odnosu na referentno razdoblje od 1991. do 2020.
Nestanak blage europske klime
Istočni sjeverni Atlantik, područje Sjevernog mora, uključujući sjever Britanije i dijelove Skandinavije, jugozapadni Mediteran te krajnji zapad Rusije zabilježili su rekordno visoke temperature.
Francuska, Rusija i Rumunjska rangirane su kao europske zemlje koje će do 2100. biti najteže pogođene globalnim zagrijavanjem, prema nedavnim podacima tvrtke Reinders Corporation.
Istraživanje je također pokazalo da bi blaga europska klima mogla nestati do kraja stoljeća, jer će sve analizirane zemlje do 2100. redovito doživljavati toplinske valove s temperaturama višima od 36,80 stupnjeva Celzija.
Studija je analizirala podatke klimatskog modeliranja, učestalost toplinskih valova te prosječne i maksimalne temperature u europskim zemljama.
“To su mali, ali snažni pokazatelji koliko se brzo globalna klima mijenja”, rekao je Gerrit Jan Reinders, izvršni direktor i stručnjak za klimatske podatke u Reinders Corporationu. “Iste sile koje pokreću ove promjene već preoblikuju Europu, gdje će rastući temperaturni ekstremi testirati otpornost naše infrastrukture, javnozdravstvenih sustava i načina života.”
Francuska
Francuska je rangirana kao europska zemlja najizloženija toplinskim valovima, s očekivanih pet toplinskih valova godišnje u budućnosti i ukupno 115 kumulativnih dana ekstremne vrućine, prema podacima Reindersa.
Očekuje se da će ta zemlja do 2100. bilježiti prosječne temperature do 37 stupnjeva Celzija, pri čemu bi gotovo četiri mjeseca godišnje mogla provesti u uvjetima toplinskih valova.
Rusija
Rusija se suočava s drugom najintenzivnijom toplinskom transformacijom, s ukupnim toplinskim indeksom od 79,92.
Zemlja će doživljavati dva toplinska vala godišnje, s najvišom prosječnom temperaturom među europskim državama, od 37,99 stupnjeva Celzija, dok bi maksimalne temperature mogle dosezati i 39,71 stupanj.
Prema studiji, tradicionalno hladna klima Rusije do kraja stoljeća mogla bi postati gotovo neprepoznatljiva.
Istočna Europa
Istočna Europa pojavljuje se kao neočekivano novo žarište toplinskih valova, pri čemu Rumunjska zauzima treće, Moldavija četvrto, a Bugarska peto mjesto, ispred mediteranskih zemalja.
Rumunjska i Moldavija suočit će se s tri toplinska vala godišnje, u trajanju od ukupno 17 dana svaki, dok će Bugarska imati dva toplinska vala godišnje, ukupnog trajanja 14 dana.
Mediteranske zemlje
S pozitivnije strane, istraživanje je pokazalo da mediteranske zemlje pokazuju “iznenađujuću” otpornost, unatoč reputaciji tradicionalno vrućih destinacija.
Turska, Grčka i Italija zauzele su niža mjesta nego što se očekivalo, i to šesto, sedmo i deseto.
Turska će doživjeti jedan toplinski val godišnje, u trajanju od ukupno 13 dana, uz prosječnu temperaturu od 37,76 stupnjeva Celzija.
Grčka će, pak, imati najdulja pojedinačna razdoblja toplinskih valova, ukupno 20 dana, ali samo dva takva događaja godišnje, s prosječnom temperaturom od 36,92 stupnja.
Italija je rangirana najniže, sa samo jednim toplinskim valom godišnje, u trajanju od devet dana.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), toplinski stres vodeći je uzrok smrti povezanih s vremenskim uvjetima te može pogoršati postojeće bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes, probleme mentalnog zdravlja i astmu, kao i povećati rizik od nesreća i širenja nekih zaraznih bolesti.
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
PROGNOZA / Stiže jugo, temperature rastu i do 15 °C: U nekim krajevima i do 50 litara kiše
300. OBLJETNICA DOLASKA ARBANASA U ZADAR / U sljedećem tjednu niz događanja. Donosimo program…
ŠPICA!
WWW.CROLIBERTAS.HR / Uskoro nova naplata cestarine, od danas dostupna web stranica sa svim informacijama
FIBA WORLD TOUR / Hrvatska i Zadar postaju svjetska pozornica košarke! U naš grad stiže 14 najboljih 3×3 ekipa svijeta
FOTO / Na Ražovljevoj glavici odana počast Draganu Gulanu i Denisu Špiki
Nova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa
(VIDEO) “PITI, JEST PIT!” / Zadarski autorski bend Elkan Florida ima novi singl
VIDEO / Zadarski blues rock trio Rich Man predstavlja debitantski album “Sound Attack”
VIDEO / Najduži most na svijetu: Pogledajte kako izgleda ovo svjetsko čudo i zašto vozači dobivaju napade panike
FOTO/VIDEO: Ines Jozić i Lovre Antišin pobjednici polumaratona Maslenica 2026
