U Budimpešti se prije nekoliko dana nije samo slavila Nova godina, već i nadolazeće mađarsko predsjedništvo u Europskoj uniji, koje traje do prvog srpnja. Međutim, strane firme koje posluju u Mađarskoj nemaju razloga za slavlje. Njih su pogodile mjere porezne politike koju je uvela nova mađarska vlada desnog centra.
Budimpešta je naime stranim firmama nametnula nove oštre poreze, kako bi ‘pokrpala’ vlastiti državni proračun. Protiv toga sada u Bruxellesu prosvjeduje više od deset stranih korporacija – među njima njemačke RWE i E.on, austrijski OMV, francuska osiguravajuća firma AXA, njemački Telekom te nekoliko nizozemskih firmi. Marleen de Vries, direktorica nizozemsko-mađarske trgovinske komore sa sjedištem u Budimpešti, kaže da su strani ulagači posebno oštećeni tzv. kriznim porezom koji pogađa banke, energetske firme, telekomunikacije kao i strane prodajne lance.
Ona dodaje da ova porezna mjera nije bila dio sporazuma o investiranju s Mađarskom, kada su strani ulagači dolazili u tu zemlju. ‘Zanimljivo je da Budimpešta uvodi ove mjere u ovom trenutku, kada stupa na čelu Unije’ – kaže ova poslovna žena iz Nizozemske.
Njemački Telekom tvrdi da je Mađarskoj prošle godine već platio 130 milijuna dolara u dodatnim, novouvedenim porezima. Također strane se firme bune zbog najave da će mađarske vlasti iz njihovih mirovinskih fondova uzeti nekih 14 milijardi dolara – kako bi uravnotežile državni budžet, a izbjegle radikalne mjere štednje. Mađarski premijer Viktor Orban nedavno je rekao da njegova zemlja – zbog toga što je u krizi – mora poduzeti i neke izvanredne mjere.
On kaže da svojim kolegama u Europi uvijek naglašava da strane firme u Mađarskoj moraju dijeliti sudbinu lokalnih firmi i lokalnog stanovništva. ‘Nekad ćemo plakati, nekada smijati se, ali uvijek zajedno’ – rekao je Orban. On smatra da Bruxelles nema pravo miješati se u ovu problematiku. Međutim, glasnogovornik Europske komisije Olivier Bailly kaže da izvršno tijelo Unije razmatra pritužbe stranih firmi koje posluju u Mađarskoj. Sankcije protiv Budimpešte nisu isključene – tvrdi Bailly.
On kaže da se Unija ne protivi mađarskim nastojanjima da se uravnoteži državni proračun i smanji njegov deficit. Međutim, protivimo se povećanju poreza za neke sektore, za neke firme, a ne za druge – rekao je Olivier Bailly.
On je dodao da je Unija slično reagirala i u slučaju drugih država, među njima i Španjolske i Francuske, kada su one diskriminirale među korporacijama. Sankcije bi mogle sadržavati i novčane globe za Mađarsku kao i zamrzavanje europskih fondova toj zemlji.
U Bruxellesu su se čuli i prijedlozi da se Mađarskoj uskrati pravo glasa u Uniji.
S druge strane, mađarski novinari žale se da ne mogu izvještavati o ovoj problematici – jer je 1. siječnja u njihovoj zemlji na snagu stupio vrlo restriktivan zakon o medijima. Mađarsko državno Vijeće za komunikacije može medijske kuće kazniti i s milijun dolara, ukoliko smatra da je njihovo izvještavanje ‘neobjektivno’ ili ‘nemoralno’, prenosi VOA.