Hrvatska
Miliša: "Pun mi je kufer!"

“Danas kada sami novinari priznaju da je sve više istražnog, a sve manje istraživačkog novinarstva, kada se na jednoj komercijalnoj televiziji umjesto ranije domoljubne pjesme ‘Moja domovina’ pjeva ‘Moja satelitska televizija’, danas kada su stihovi domoljubne pjesme ‘U boj, u boj za Dom svoj’ transformirani u ‘U boj- za novac svoj’, danas kada su zabavni mediji kod nas preuzeli sve programe iz inozemskog smeća, čija je posljedica medijski kulturni imperijalizam; kada je nasilje postalo zabava i stil života, danas, kada je zavladala kultura relativizma s prepoznatljivom anarhističkom paradigmom – ‘Tamo gdje umire autoritet rađa se sloboda’, danas kada sve ima cijenu, a ništa vrijednost, kada je nenormalno postalo normalno, kada su inovatore zamijenili imitatori, pitam(o) se za smisao i gdje je kraj tiraniji nacionalne i pojedinačne (auto)destrukcije?
Na sceni i cijeni su kritičari svega postojećega. Oni su omiljeni u medijima, osobito na interntetu, s kojim umiru brige za druge. Na cijeni su oni koji pljuju po vlastitoj zemlji s jednakom strašću kao i bilo kojemu autoritetu. Kritiziraju tuđe ideje, projekte, tekstove…, a da od rečenoga nikad (ništa) nisu imali ili (svoga) ponudili.
Medijski idoli su njihovi ideali, jer ‘za ideale ginu budale’. Vrijeme (digitalnog) narcizma opjevano je u pjesmi ‘Idem tamo gdje je sve po mom’. Za kritičare svega postojećega svi su u vlasti(ma) isti. Zato treba srušiti Crkvu, sveučilišta, Državu… Za njih je domoljublje izvorište nacionalizma. Kritiziraju obrazovni sustav, a ne odvajaju za vlastito obrazovanje, stručno usavršavanje i/ili školovanje vlastite djece. Protive se komercijalizaciji sveučilišta, a ne vide opću komercijalizaciju društ(a)va, gdje se ljudi depersonaliziraju, a stvarima se daje ljudski smisao.
Kada kritiziraju konzumerizam imaju nekoliko mobitela, računala, ‘brendirane’ marke nepotrebnih fetiš-stvarčica… Kritiziraju sveučilišta, a jedan dio istih studenata više vremena protrate u kritikama istih u kafićima, nego što su na predavanjima. Više vremena troše u difamiranju drugoga na internetskim portalima, nego na vlastitu higijenu, a o mentalnoj da ne govorim.
Do popularnosti na internetu se najlakše dolazi provokacijama, uvredama i omalovažavanjima. zatvoriIstraživači sa Statistical Cybermetricsa dokazali su da korisnike na internetu u komentarima najviše privlači ono što je negativno… Ako je obrazovanje obraz jedne nacije, onda smo ga izgubili. Svakodnevnu ‘živu’ komunikaciju zamjenjuje virtualna, a odgoj (sve više) se transformira u manipulaciju.
Citirat ću Ivicu Šolu koji ovako završava svoj tekst u zadnjoj kolumni: ‘Pun mi je kufer Hrvata. To je narod koji ne voli bogate, samo zato što oni nisu na njihovom mjestu, a ne što bi im bilo stalo da je to bogatstvo regularno stečeno.’
Dodao bih ovome: ‘Pun mi je kufer’, voajera, imitatora, kritičara svega postojećeg…, onih koji kritiziraju tuđe uspjehe, blagostanje, a ne nude ništa (osim kritizerstva), niti vide osobnu bijedu duha… Dosta nam je svima onih koji omalovažavaju tuđi uspjeh, a za vlastiti ne biraju sredstva. Dosta nam je i onih koji sve gledaju sve kroz proviziju. Trebamo ljude s vizijom.” – stoji u jutrošnjem otvorenom pismu dr. Zlatka Miliše redakciji Z NET-a.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”





Danka
20. prosinca 2010. at 19:06
Pročitala i ne bih se baš složila s nekoliko stavki. Već od one “tamo gdje umire autoritet rađa se sloboda”, a da ne govorim o kritičarima sadašnjeg stanja u državi, ovako osiromašenoj materijalno i duhovno. Ako bi se komercijalizirala sveučilišta onda bi se napravio još veći raskol između onih koji mogu studirati i onih čiji roditelji (makar rade kao stoka, a neki mjesecima i ne dobivaju plaće) ne mogu plaćati školovanje čak ni u sadašnjim uvjetima. Crkva je priča za sebe, ali zar ona ne bi trebala biti izvan politike i uvijek na strani naroda, svojih ovčica? A država – država nije niti jedna stranka i ne bi se smjelo niti jednu stranku poistovjećivati s državom. Ljude oduvijek privlači “crno” – od borbi lavova u areni do stranica crne kronike u novinama. I ne bih se nikako složila za Hrvate da su narod koji ne voli bogate. Mislim da su Hrvati narod koji ne voli lopove. I varalice. U redu je da trebamo ljude s vizijom. Tko kaže da ih među naših preko 4 i pol milijuna nema?