Svijet
5 antičkih teorija o porijeklu života: U koju ideju vjerujete?

Od ideje Stvoritelja koji je omogućio život, teorije katastrofe ili prijenosa života na Zemlju iz svemira, ideju početka svega čini puno pretpostavki, ali malo dokaza…
Razmišljanje o porijeklu života na Zemlji, razlozima njegovog nastanka, pa i samoj svrsi, danas se često pronalazi u raznim religijama. U znanstvenim krugovima prevladava teorija o Big Bangu, odnosno Velikom prasku prema kojem je nastao prostor, vrijeme, materija i energija. Sam trenutak tog stvaranja znanstvenicima je i dalje nedokučiv.
Od antičkog doba prevladavalo je pet raširenih teorija o porijeklu života na Zemlji:
1. Teorija Stvoritelja
Prema ovom vjerovanju, sve što je život svoj nastanak duguje natprirodnoj moći, biću ili entitetu. Prema Bibliji odnosno kršćanstvu svijet je stvoren u šest dana – prvi dan je stvoreno nebo i zemlja, drugi se razdvojilo nebo od vode, treći je stvoreno kopno i biljke, četvrti Sunce, peti Mjesec i zvijezde, a šesti ptice, kopnene životinje i čovjek.
Prema islamu, drugoj svjetskoj religiji, Alah je stvoritelj svega, dok je u trećoj najvećoj religiji hinduizmu, svijet stvorio bog kreacije Brahma, a prvi muškarac je bio Manu, a žena Shradha.
2. Teorija abiogeneze
Prema ovoj hipotezi, život je spontano nastao iz nežive tvari, a koncept su osmislili rani grčki filozofi poput Aristotela, Platona i drugih. U antičkom Egiptu, vjerovalo se kako je blato na obali rijeke Nil ishodište života, a iz njega su prvo nastale žabe, zatim zmije, štakori i krokodili nakon što je prve žive čestice zagrijalo sunce. Teoriju spontanog nastanka života opovrgnuli su znanstvenici kroz 18. i 19. st. zahvaljujući otkriću mikroskopa, eksperimentu Francesca Redija koji je dokazao da se ličinke mušica ne pojavljuju na mesu ako prethodno mušice na njega ne polože jaja te brojnim drugim pokusima. Tezu je u znanstvenim krugovima zamijenila ideja heterogeneze, odnosno nastanka života iz već živućih tvari.
3. Život došao iz svemira
Ova hipoteza još se naziva i Panspermia, a prema njoj život uopće nije započeo na našem planetu, već je došao iz svemira. Primjerice, nakon eksplozije kamenja na Marsu te pada meteora na Zemlju, došlo je do prijenosa spora i drugih oblika života. Prema tome, ljudi su porijeklom Marsovci. Druga struja znanstvenika tvrdi kako je život stigao s drugih kometa iz udaljenih galaksija. Čak i da je ta teza točna, nameće se pitanje porijekla života u svemiru koji je doputovao do nas.
4. Teorija vječnog života
Prema ovoj teoriji koja je bila popularna krajem 19. stoljeća, različite vrste života su oduvijek postojale na Zemlji i uvijek će postojati, mijenjajući samo svoju formu. Budući da je znanost dokazala kako Zemlja na postoji oduvijek, kao logično se pitanje nameće odakle je na nju došao život. Također, logička je pretpostavka da sve ima svoj početak, pa tako i život.
5. Teorija katastrofe
Georges Cuvuer koji je živio od 1769. do 1832. i naziva ga se Ocem Moderne paleontologije. On je također zagovaratelj teorije da je Zemlju pogodila kataklizma uslijed koje je došlo do međusobnih reakcija raznih spojeva i neorganskih tvari te je oformljena ona organska. Primjerice, led je pokrivao oceane prije tri milijarde godina, a sunce je tada vjerojatno bilo i do tri puta slabije nego je danas. Taj je sloj leda moga štititi osjetljive organske molekule koje su izbile na površinu nakon kozmičkog udara, primjerice kometa.
Svijet
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)
Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.
Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.
Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”
Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.
Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.
Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.
Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”
Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.
Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.
“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.
“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.
Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada.
Svijet
Sredozemno more postalo poput “toplica”: Izmjerena rekordna temperatura
Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.
Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.
Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.
More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno
Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.
Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.
Toplo more znači i toplije noći
Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.
Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.
Posljedice osjećaju i morski organizmi
Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.
Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.
Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.
More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.
Svijet
PRVE PROGNOZE ZA ZIMU / Pred Europom je velika promjena vremena
Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.
Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti iznimka
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.
Što donose prosinac, siječanj i veljača?
Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.
Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.




