Nekategorizirano
Ima li nade za nas?

Dolaze nam radosni dani i svatko bi trebao imati razloga za radost, za optimizam, vjeru i nadu u te i dane poslije njih. Svatko postoji s razlogom i ima pravo na budućnost. I mediji su pozvani širiti nadu i optimizam, a ne beznađe i senzacionalizam. Svatko ima dobre i loše strane i nebi trebalo biti teško prve isticati, a druge ignorirati, a loše će, pred najezdom dobrih, sigurno nestati. Nije to teško zamisliti, dapače ,lijep je to osjećaj, ali nestvaran, dalek, neprovediv i gotovo nemoguć.
Predugo nam je loše, beznadno i besperspektivno, pa bi isforsirani optimizam u medijima zvučao poput bajke, nerazumljive za djecu, a neupotrebljive za odrasle. Medijima tako ostaje jedina mogućnost objektivnog pisanja, u koje je neizbježno utkan i dio osobnosti autora, koliko i u svakoj drugoj ljudskoj djelatnosti.
Svaki medij, bez obzira na razinu profesionalnosti, rado bi „donio“ vijest o napretku u njegovoj „zoni odgovornosti“, o optimizmu koji se širi zbog svakodnevnog poboljšanja kvalitete življenja, novim rađanjima, novim građenjima i novim uspjesima u svakoj sferi djelovanja ljudi do kojih mu je stalo.
Nikome ne treba novi Alija Sirotanović, koji će prebaciti normu u rudniku preko 300%, sav garav hvaliti državu i one koji ju vode, a potom umrijeti u siromaštvu. Ali, nikome ne treba ni bezočna laž, pljačka, prijevara, prijetnja još težim danima čak i našim pokoljenjima, te uništavanje svega što bi, makar u pritajenoj nadi, održavalo optimizam.
Događaji su kakvi jesu i medijima ostavljaju mali prostor za optimizam, koji bi trebali prenijeti korisnicima, kao supstrat za njihovu radost.
U samo jednom danu, točnije u nekoliko sati, oni će, iz gomile besmisla prenijeti, naprimjer, slijedeće:
„U hotelu Westin održana je izložba slika u organizaciji HVIDR-e, za pomoć braniteljima osuđenim pred hrvatskim ili međunarodnim sudovima…“ Događajem dominira izvjesni Đakić, parlamentarni zastupnik i čelnik spomenute HVIDR-e, a nacionalna tv bezrezervno prenosi. To je događaj u kojem je previše jada, pa da je(a nije), jedini toga dana.
Tada, ni dan poslije, nitko se ne pita zašto cvijet hrvatskog naroda, ratni vojni invalidi, u koje se svi kunu i na njima profitiraju( i dijele ogroman novac), ne priznaje hrvatske (ni međunarodne) sudove. One institucije čiji nas (ne)rad (ne)vodi u Europu, za što se troše ogromna sredstva, energija i obećanja. Zašto bi, konačno, o tim sudovima drgačije mislio europljanin? Čelnik Đakić, legendarni mentor Joze Certe, već je dovoljno uradio u korist međunarodnih sudova, a protiv branitelja i posebna je žalost da je tamo gdje jest. On je jedan od simbola koji nas podsjećaju da radosti i optimizma među ljudima neće biti još dugo.
„Samohrana majka, Ismeta Mehmedović, koja već 3 godine, sa četvero djece spava u automobilu, pala je u nesvijest…“ Poslije ove slike, opet sa HTV-a, čovjeku treba mnogo drugih radosti da mu „očisti“ srce. Gledali smo altruista, filantropa, Zmaja, sportaša, Milana Bandića, gradonačelnika glavnog grada, kojemu njen pad nije izazvao, čak ni instiktivnu, reakciju. Padaju li ljudi pred tim Zmajem toliko često da se i ne trzne, barem ne dok mu savjetnici to ne predlože. Dapače, reče joj:“Dajte se dignite“. Nebitno je što joj je održao predizborni govor, što ga je čekala satima na niskoj temperaturi, što je i uvjetovalo rušenje.
Nema razloga ne vjerovati da su ta žena i djeca živjeli baš tako. Pored nas, s većim postotkom katolika u narodu nego u Vatikanu. Sva sila raznih branitelja ljudskih, dječjih, ženskih i inih prava, koja dobro živi na proračunu, nije se pojavila. Zna se zašto joj nije pomogao Caritas, ali ne zašto nije Merhamet, ili Šemso Tanković, hrvatski parlamentarac, koji se prodao više puta nego bilo koji ocvali nogometni profesionalac. Nije joj, nažalost, pomogla niti Jadranka Kosor, koja je i sama samohrana majka, profesionalna obilaziteljica dječjih vrtića i vrsna glumica. Što li je jadna Ismeta morala napraviti da je snađe to što je snašlo? Jeli prokockala ili propila imetak, izdala državu ili ubila nekoliko nevinih? Sve da je i tako nije se smjelo desiti što se desilo. Da je jednom u sto godina, negdje u Africi, previše je. Hoćemo li se radovati i pored takovih spoznaja? Hoćemo li, od sada, ravnodušno proći pored djece koja sjede u parkiranom automobilu?
„Drvna industrija propada. Radnici, po svemu sudeći , odlaze na zavod za zapošljavanje bez ikakvih šansi. Država im ne da sirovine neophodne za rad i izvoz. Naplaćuje im lihvarske, 17 %-tne, kamate na dug i daje tek drvo loše kvalitete, koje nikome ne treba…“. Ista država Hrvatska, prije neku godinu, uvezla je drvo za potrebe izgradnje dvorana za Svjetsko rukometno prvenstvo. Tada je prvi put bacila na koljena hrvatsku drvnu industriju. Ovi oživljavaju, okreću se izvozu, a država im opet „pomaže“. Jeli to slučajno, ili dio sustava za ubojstvo svakog pokušaja proizvodnje u Hrvata? Možda se samo nisu sjetili provizije?
Štrajkaju radnici i drugih firmi. Viču da su gladni. Tko više pamti imena poduzeća, koja su imala nesreću djelovati na atraktivnim prostorima. Možemo zamisliti njihovo radovanje u nadolazećim danima.
HTV, jedini preživjeli socijalistički mastadont, poslao nam je neviđenu poruku (u ovom vremenu i prostoru) kako ne može emitirati planiranu emisiju, jer im je to zabranio odvjetnik privatne osobe, koja bi, emitiranjem emisije, mogla biti izvrgnuta gubitku. Svaki komentar je suvišan.
Julian Assange, vlasnik i utemejitelj WikiLeaksa, danima plijeni našu pažnju podacima „ukradenim“ američkoj diplomaciji. Iako nije iznesen niti jedan podatak koji nije poznat bilo kojem našem građaninu, dnevno smo bombardirani tim događajem. Prednjači HTV, kao „najozbiljnija“ medijska kuća i „vijest“ nameće svima. Isti HTV nikada se nije zapitao zašto su svi dokumenti, nastali u hrvatskim sigurnosnim službama tijekom rata i poraća, dostupni privatnom internetskom portalu čiji vlasnik, temeljem toga, surađuje sa srpskom vladom u progonu hrvatskih „zločina“ tijekom rata. Assange je uhićen, kada će biti hrvatski „pravednik“?
„Mol je pred preuzimanjem Ine… Time RH gubi značajna sredstva za punjenje proračuna…“Jeli to podilaženje hrvatske vlasti zbog skorog preuzimanja Mađarske europskog vodstva…“?. Time, dodao bih, profesionalni domoljubi, polako ali sigurno, gube razlog po razlog „velike ljubavi“ prema Domovini. Telekomunikacija više nema, banaka nema, energije nema, voda uskoro neće biti (osim poplava), pa ostaju samo dugovi koji su ionako u nadležnosti sirotinje. Ostat će, doduše, problem s smećem i ne samo našim. To je, valjda, jedini način internacionalizacije sirotinje.
Direktor Hrvatskih voda, Jadranko Husarić, ne zna zbog čega je onečišćena Zrmanja, gdje je, kada i koliko onečišćena, kada će se čistiti, koliko će koštati, niti mu je poznat bilo koji podatak s tim u vezi. Za onečišćenje krivi rat, bivšu tvornicu i padaline. Nije se sjetio Bin Ladena i međunarodne zavjere iz jednostavnog razloga što niti jednom riječju nije dao do znanja da misli o bilo čemu, pa tako niti o onečišćenju Zrmanje. No, kada na red dođe prodaja vodnih resursa, po ugledu na kolege iz Fonda za privatizaciju, znat će postupiti.
Ima i pozitivnih vijesti iz Hrvatske. Izrađena je topografska karta države i, nažalost, ostaje jedina necrna vijest.
Premijerka će (nagađam) obići još koji dječji vrtić. Tamo se najbolje snalazi i uvijek nanovo dokazuje nedostatak ljubavi iz djetinjstva. Siguran sam da bi djeca voljela posjete Djeda Mraza. Neka shvati kako tko hoće.
Sedamdeseti je rođendan Johna Lenona. Bio bi da je živ. I ta vijest ostaje da je shvati kako tko želi.
Kultura i etika u medijima? Kako napraviti etičnog direktora Husarića, Bandića, Kunića, Tankovića, Đekića…
Mediji su slika društva. Ubijanje glasnika nikada ne rješava probleme.
Nekategorizirano
Rezervirale vilu za djevojačku večer, a onda je nestala. Ovo se može dogoditi i vama
Ono što je trebalo biti nezaboravna djevojačka večer na Ibizi pretvorilo se u skupu noćnu moru za skupinu britanskih prijateljica. Nakon što su putem platforme Booking rezervirale luksuznu vilu s bazenom i za nju platile oko 2.100 eura, neposredno prije dolaska otkrile su da smještaj uopće ne postoji.
Kako piše The Guardian, oglas za vilu nestao je s platforme samo nekoliko sati prije njihova dolaska na otok. Ostale su bez rezerviranog smještaja usred turističke sezone te su u posljednji trenutak morale pronaći novi, znatno skuplji.
Sve više prijevara na platformama za rezervaciju
Stručnjaci upozoravaju da ovakav slučaj nije iznimka, nego dio rastućeg trenda internetskih prijevara usmjerenih na korisnike popularnih platformi za rezervaciju smještaja, poput Bookinga i Airbnba, prenosi N1 BiH.
Prevaranti najčešće objavljuju oglase za nepostojeće apartmane ili vile, koristeći fotografije ukradene s drugih internetskih stranica. Kako bi ponuda djelovala vjerodostojno, često dodaju lažne pozitivne recenzije i nude atraktivne cijene. Nakon što gost uplati novac, komunikacija se nastavlja sve do dana dolaska kako ne bi izazvala sumnju. Tada oglas nestaje, telefonski brojevi postaju nedostupni, a turisti shvate da su prevareni.
Slični slučajevi posljednjih su godina zabilježeni i na Jadranu, ali i u drugim europskim turističkim odredištima.
Kako prevaranti navode žrtve na pogrešan potez?
Među najčešćim metodama kojima se služe su poruke da je “ostao još samo jedan slobodan termin po toj cijeni”, čime stvaraju osjećaj hitnosti i potiču korisnike na brzu odluku.
Još jedan čest znak upozorenja jest zahtjev da se uplata izvrši izvan službenog sustava platforme, primjerice bankovnom uplatom ili putem poveznice poslane u privatnoj poruci. Prevaranti također izrađuju lažne internetske stranice koje izgledaju gotovo identično službenim stranicama Bookinga ili Airbnba kako bi došli do podataka o bankovnim karticama korisnika.
Povrat novca može potrajati tjednima
Kada prijevara bude otkrivena, slijedi dugotrajan postupak dokazivanja. Ako je novac uplaćen izvan službenog sustava platforme, korisnici često teško ostvaruju pravo na povrat sredstava.
Čak i kada je rezervacija plaćena putem službenog sustava, postupak povrata novca može trajati tjednima, dok turisti u međuvremenu moraju pronaći novi smještaj, najčešće po znatno višim cijenama zbog velike potražnje.
Kako se zaštititi?
Stručnjaci za kibernetičku sigurnost savjetuju da se prije rezervacije provjere fotografije smještaja pretraživanjem na internetu kako bi se utvrdilo jesu li preuzete s drugih stranica. Također preporučuju da se sva komunikacija s iznajmljivačem i sva plaćanja obavljaju isključivo putem službenog sustava platforme.
Ako domaćin traži uplatu izravno na bankovni račun ili putem poveznice izvan platforme, riječ je o ozbiljnom upozorenju da bi moglo biti riječ o pokušaju prijevare. Stručnjaci poručuju da je upravo dodatni oprez prije uplate najbolja zaštita od gubitka novca i pokvarenog odmora.
Nekategorizirano
FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.
Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.
– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.
Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.
– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.
Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.
Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.
Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”





Mias
10. prosinca 2010. at 14:31
trulež je iznad i ispod površine…
bez sistematskog nema šanse, nažalost