Connect with us

Hrvatska

Sokolar: "Nije bilo kršenja prava imigranata i azilanata"

Objavljeno

-

Hrvatska je postigla izniman uspjeh po pitanju ljudskih prava kad se radi o ilegalnim migrantima i azilantima, zaključak je to današnje konferencije za medije u Ravnateljstvu policije. Tamo je predstavljen projekt “Praćenje postupanja policijskih službenika MUP-a u području nezakonitih migracija i azila”. Jedan od suradnika na projektu bio je načlenik PU zadraske Zlatko Sokolar koji je istaknuo kako je projekt polučio izniman uspjeh, što znači da nije, u 30 mjeseci koliko je projekt trajao, zabilježen niti jedan slučaj kršenja ljudskih prava:
– Nezakonit ulaz ili izlaz iz teritorija RH promatralo je 27 neovisnih promatrača Hrvatskog pravnog centra. Promatranje se vršilo u četiri policijske uprave: zagrebačkoj, primorsko-goranskoj, varaždinskoj i međimurskoj. Za to vrijeme promatrano je 637 policijskih saslušanja u 27 policijskih uprava i nije bilo niti jednog prigovora što se tiče kršenja temeljnih ljudskih prava imigranata i azilanata, zaključio je Sokolar.
Uz Sokolara na projektu je radila Ivana Polunić iz HPC-a, koja je istaknula kako je najvažniji cilj projekta bio utvrditi poštuju li policijski službenici temeljna ljudska prava pri ispitivanju azilanata i nezakonitih migranata:
– U svijetu je sve veći trend nepoštivanja ljudskih prava azilanata, a razlog tomu je globalni strah od terorizma te povećana nesigurnost kad su imigranti u pitanju. Velika je pohvala što u čak 637 policijska ispitivanja nije zabilježen niti jedan slučaj kršenja ljudskih prava, nije čak bio nijedan prigovor. U 85 slučajeva imigranti su zatražili azil. Smanjeno je i kažnjavanje nezakonitih migranata, što je veliki uspjeh. Ovaku suradnju javnog i civilnog sektora na području migracija i azila nastavit ćemo i dalje, istaknula je Polunić.
S obzirom na to da se Hrvatska sprema za članstvo u Europskoj uniji i bit će vanjska granica unije u budućnosti će imati puno više slučajeva traženja azila kao i veći broj ileglanih migranata. Predsjednik ureda UNHCR-a Winifried Buchhon istaknuo je kako je pitanje zaštite granice jako osjetljivo te je pozdravio suradnju državnog i civilnog sektora po ovom pitanju:
– Uključivanje civilnog sektora po pitanju nezakonitih migranata i azilanata prvi je takav napravljen u Hrvatskoj kad gledamo ovaj dio Europe. Pohavljujem i činjenicu da je smanjen broj pritvora za 90 posto. Morate se pripremiti na činjenicu da će Hrvatska biti iznimno zanimljiva kad je traženje azila u pitanju. Zato je ovaj uspješan projekt iznimno važan za budućnost, istaknuo je Buchhon.
Veleposlanica Kraljevine Nizozemske Stella Ronner Grubačić zaključila je kako je Hrvatska u posljednih 20 godina napravila izniman pomak u zaštiti ljudskih prava kad su u pitanju azilanti i nezakoniti imigranti:
-Prije 20 godina iz Hrvatske su dolazile izbjeglice u zemlje unije. Tako je skoro 30 000 njih ostalo i zatražilo boravak u Nizozemskoj. Ulaskom u EU Hrvatska će postati zemlja primateljica azilanata, rekla je Grubačić.
Načelnik uprave za granicu MUP-a Nikola  Milina istaknuo je kako je napravljen veliki napor na ovom polju kako bi se Hrvatska približila EU. Ovaj projekt svjedoči o napretku policijskog postupanja prema ileglanim migrantima i azilantima:
– Projekt je iznimno uspješan s obzirom da nije bilo kršenja ljudskih prava, ali mi ćemo u Ministarstvu i dalje educirati i osposobljavti naše ljude kako bi se ovaj uspješni projekt i dalje nastavio u drugim oblicima, istakuo je Milina.
Najavio je i daljnji transparentni rad policije te suradnju s civilnim sektorom.
Iako je bilo u od 2008. do kraja studenog 2010. godine nekoliko stotina traženja azila, ipak je postotak davanja azila tek 5 do 8 posto. Azil se uglavnom traži zbog političkih razloga, no ima i traženja azila na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi.
No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu