Connect with us

Hrvatska

Sokolar: "Nije bilo kršenja prava imigranata i azilanata"

Objavljeno

-

Hrvatska je postigla izniman uspjeh po pitanju ljudskih prava kad se radi o ilegalnim migrantima i azilantima, zaključak je to današnje konferencije za medije u Ravnateljstvu policije. Tamo je predstavljen projekt “Praćenje postupanja policijskih službenika MUP-a u području nezakonitih migracija i azila”. Jedan od suradnika na projektu bio je načlenik PU zadraske Zlatko Sokolar koji je istaknuo kako je projekt polučio izniman uspjeh, što znači da nije, u 30 mjeseci koliko je projekt trajao, zabilježen niti jedan slučaj kršenja ljudskih prava:
– Nezakonit ulaz ili izlaz iz teritorija RH promatralo je 27 neovisnih promatrača Hrvatskog pravnog centra. Promatranje se vršilo u četiri policijske uprave: zagrebačkoj, primorsko-goranskoj, varaždinskoj i međimurskoj. Za to vrijeme promatrano je 637 policijskih saslušanja u 27 policijskih uprava i nije bilo niti jednog prigovora što se tiče kršenja temeljnih ljudskih prava imigranata i azilanata, zaključio je Sokolar.
Uz Sokolara na projektu je radila Ivana Polunić iz HPC-a, koja je istaknula kako je najvažniji cilj projekta bio utvrditi poštuju li policijski službenici temeljna ljudska prava pri ispitivanju azilanata i nezakonitih migranata:
– U svijetu je sve veći trend nepoštivanja ljudskih prava azilanata, a razlog tomu je globalni strah od terorizma te povećana nesigurnost kad su imigranti u pitanju. Velika je pohvala što u čak 637 policijska ispitivanja nije zabilježen niti jedan slučaj kršenja ljudskih prava, nije čak bio nijedan prigovor. U 85 slučajeva imigranti su zatražili azil. Smanjeno je i kažnjavanje nezakonitih migranata, što je veliki uspjeh. Ovaku suradnju javnog i civilnog sektora na području migracija i azila nastavit ćemo i dalje, istaknula je Polunić.
S obzirom na to da se Hrvatska sprema za članstvo u Europskoj uniji i bit će vanjska granica unije u budućnosti će imati puno više slučajeva traženja azila kao i veći broj ileglanih migranata. Predsjednik ureda UNHCR-a Winifried Buchhon istaknuo je kako je pitanje zaštite granice jako osjetljivo te je pozdravio suradnju državnog i civilnog sektora po ovom pitanju:
– Uključivanje civilnog sektora po pitanju nezakonitih migranata i azilanata prvi je takav napravljen u Hrvatskoj kad gledamo ovaj dio Europe. Pohavljujem i činjenicu da je smanjen broj pritvora za 90 posto. Morate se pripremiti na činjenicu da će Hrvatska biti iznimno zanimljiva kad je traženje azila u pitanju. Zato je ovaj uspješan projekt iznimno važan za budućnost, istaknuo je Buchhon.
Veleposlanica Kraljevine Nizozemske Stella Ronner Grubačić zaključila je kako je Hrvatska u posljednih 20 godina napravila izniman pomak u zaštiti ljudskih prava kad su u pitanju azilanti i nezakoniti imigranti:
-Prije 20 godina iz Hrvatske su dolazile izbjeglice u zemlje unije. Tako je skoro 30 000 njih ostalo i zatražilo boravak u Nizozemskoj. Ulaskom u EU Hrvatska će postati zemlja primateljica azilanata, rekla je Grubačić.
Načelnik uprave za granicu MUP-a Nikola  Milina istaknuo je kako je napravljen veliki napor na ovom polju kako bi se Hrvatska približila EU. Ovaj projekt svjedoči o napretku policijskog postupanja prema ileglanim migrantima i azilantima:
– Projekt je iznimno uspješan s obzirom da nije bilo kršenja ljudskih prava, ali mi ćemo u Ministarstvu i dalje educirati i osposobljavti naše ljude kako bi se ovaj uspješni projekt i dalje nastavio u drugim oblicima, istakuo je Milina.
Najavio je i daljnji transparentni rad policije te suradnju s civilnim sektorom.
Iako je bilo u od 2008. do kraja studenog 2010. godine nekoliko stotina traženja azila, ipak je postotak davanja azila tek 5 do 8 posto. Azil se uglavnom traži zbog političkih razloga, no ima i traženja azila na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi.
No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Novo jače pogoršanje: Naglo će zatopliti, prijete obilna kiša i poplave

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Umjereno do pretežno je oblačno u većini krajeva Hrvatske, oborine ima na otocima i prema otvorenom moru te na krajnjem istoku.

U nastavku petka slično, kiše će uglavnom biti u Dalmaciji i moguće još malo u istočnoj Hrvatskoj. Na planinama može biti malo susnježice ili snijega.

Za vikend hladnije. U unutrašnjosti će se zadržavati većinom tmurno, dok će na moru ipak biti sunčanih razdoblja. No, uz promjenjivu naoblaku može pasti malo kiše pretežno na otocima, izglednije u Dalmaciji, tijekom subote. U nedjelju će biti većinom sunčano duž Jadrana, dok na kopnu lokalno može biti slabe oborine, pri čemu u Gorskoj Hrvatskoj može biti malo susnježice ili snijega.

Na samom početku novog radnog tjedna, u ponedjeljak, kratki predah od oborine, no već utorak donosi osjetnije zatopljenje i novo jače pogoršanje. Glavnina oborine očekuje se tijekom srijede i to osobito u noći na četvrtak kad je lokalno obilnija oborina izgledna na području Dalmacije te bi moglo biti bujičnih i urbanih poplava, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / U dijelu zemlje moguć snijeg, a stiže i jače pogoršanje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, lokalno ima i magle. Kiša pada mjestimice u Dalmaciji, na krajnjem sjeveru zemlje i na istoku.

U većem dijelu zemlje kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski, vozače stoga pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Promet otežava jako do olujno jugo koje puše u priobalju.

U nastavku četvrtka jugo će zamijeniti bura i sjeverozapadnjak. Oborine će biti uglavnom duž Jadrana i uz Jadran. U najvišem gorju može pasti malo snijega.

Petak također donosi oborinu većinom duž Jadrana i uz Jadran. U gorju pritom može biti malo snijega. U noći i ujutro će bura biti jaka pod Velebitom, na udare i olujna. Temperature će se sniziti u odnosu na one u četvrtak.

Subota će biti suha u većini krajeva. Tek bi rijetko gdje u unutrašnjosti moglo pasti malo kiše ili rosulje, oborina je moguća i na obali i otocima, češće prema otvorenom moru.

Nedjelja će duž Jadrana biti uglavnom sunčana, no na kopnu će se zadržavati tmurno, valja računati mjestimice na malo kiše ili čak malo susnježice ili snijega.

Novi tjedan ne donosi stabilizaciju, štoviše, u utorak stiže novo jače pogoršanje vremena.

Nastavi čitati

Hrvatska

Nova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa

Objavljeno

-

By

Od 2027. godine u EU se uvodi ograničenje prema kojem se u poslovnim transakcijama gotovinom smije plaćati najviše 10.000 eura, dok se iznosi iznad toga moraju podmiriti bezgotovinski. Uz to, već od 3.000 eura trgovci će morati provjeriti i evidentirati identitet kupca, dok privatne gotovinske transakcije između građana uglavnom ostaju dopuštene.

Od 2027. godine u Europskoj uniji stupaju na snagu nova pravila o plaćanju gotovinom. Dva iznosa pritom postaju ključna jer određuju kada se gotovinske transakcije moraju dodatno provjeravati i koje obveze imaju kupci i trgovci.

Do sada su potrošači u Njemačkoj, ali i u mnogim drugim državama članicama, mogli gotovo neograničeno plaćati gotovinom. To će se promijeniti sredinom 2027., kada počinje primjena nove EU uredbe kojom se strože regulira uporaba gotovine u poslovnom prometu. Cilj mjere jest povećati transparentnost velikih gotovinskih transakcija te suzbiti ilegalne financijske tokove, prenosi Fenix Magazin.

Iako privatnim osobama i dalje ostaje širok prostor za korištenje gotovine, u poslovnim transakcijama uvode se jasna i jedinstvena pravila na razini cijele Europske unije. Uz gornju granicu od 10.000 eura, posebnu važnost dobiva i niži prag od 3.000 eura, koji sa sobom nosi dodatne obveze za trgovce.

Gornja granica od 10.000 eura za poslovne transakcije

Od 10. srpnja 2027. poduzeća i samostalni poduzetnici u cijelom EU unutarnjem tržištu smjet će primati ili isplaćivati najviše 10.000 eura u gotovini. Iznosi iznad toga morat će se podmirivati bezgotovinskim putem – bankovnom uplatom, karticom ili drugim digitalnim sredstvima plaćanja. Ova se odredba odnosi isključivo na poslovne transakcije i ima za cilj spriječiti nekontrolirano kretanje velikih količina gotovine.

Europska unija državama članicama ostavlja mogućnost uvođenja strožih nacionalnih ograničenja. Njemačka zasad ne planira dodatne restrikcije. Ondje već sada vrijede obveze identifikacije i dokumentiranja pri gotovinskim plaćanjima od 10.000 eura naviše, a ta će pravila ostati na snazi paralelno s novom uredbom. Posebna područja poput trgovine plemenitim metalima ili kupnje nekretnina i dalje podliježu posebnim, ranije uvedenim ograničenjima.

Zašto prag od 3.000 eura postaje važan u svakodnevici

Novost koju donosi EU uredba jest obvezna provjera identiteta već od iznosa od 3.000 eura. Od tog praga nadalje, trgovci će morati utvrditi identitet kupca te zabilježiti njegove podatke. Za većinu građana to će rijetko imati izravan učinak, osim pri većim kupnjama poput skuplje elektronike ili namještaja. Za trgovce, međutim, to znači znatno veći administrativni teret.

Za privatne osobe promjene su ograničene. One i dalje smiju posjedovati, podizati i međusobno koristiti gotovinu u bilo kojem iznosu. Također, privatna kupnja automobila za više od 10.000 eura i dalje je dopuštena ako se radi o transakciji između dvije fizičke osobe. Ipak, određena posebna pravila ostaju na snazi: kupnja plemenitih metala anonimno je moguća samo do iznosa od 1.999,99 eura, dok se nekretnine od 2023. godine više ne smiju plaćati gotovinom. Ta ograničenja vrijede neovisno o novoj EU uredbi.

Nova pravila tako označavaju važan korak prema ujednačavanju gotovinskog poslovanja u Europskoj uniji, uz naglasak na veću transparentnost, ali bez potpunog ukidanja gotovine u svakodnevnom životu.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu